Goran Račić: Plan rasta za zapadni Balkan – šansa koju domaća privreda mora iskoristiti
Foto: Banjaluka.net
Nedavno održan Jahorina ekonomski forum ponovo je okupio ključne aktere iz svijeta privrede, politike i akademske zajednice, postavljajući važne teme za budućnost regiona, ali i domaće privrede.
Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka i osnivač Foruma, koji već godinama aktivno doprinosi unapređenju poslovnog ambijenta u Republici Srpskoj kaže da su utisci s Foruma pozitivni.
„Prijaju nam pohvale koje smo dobili od učesnika, posebno od ljudi koji su drugu ili treću godinu naši gosti i koji su rekli da je ove godine napravljen još jedan iskorak u samom sadržaju, kvalitetu govornika i svim pratećim sadržajima koje je Forum nudio. To mi na neki način daje motiv i orjentaciju da već sad nastavimo pripremu za iduću godinu, te da iz godine u godinu dobijamo nešto novo“, rekao je Račić.
U intervjuu za portal Banjaluka.net Račić iznosi svoje utiske s foruma, komentariše potencijale „Plana rasta“ za Zapadni Balkan, ali i otvoreno govori o izazovima sa kojima se suočava domaća privreda, posebno u svjetlu globalnih kriza i usporavanja ekonomskih aktivnosti.
Razgovarala: Aldijana Mirković
Kakvi su Vaši utisci nakon nedavno održanog Jahorina ekonomskog foruma? Šta je obilježilo ovogodišnji forum?
RAČIĆ: Utisci su pozitivni, posebno kad dobijemo pohvale od učesnika i gostiju. Ove godine smo forum pripremali u dosta složenim okolnostima vezano za političku situaciju ne samo u BiH, već i u regionu. Da me je neko prije tri mjeseca pitao sa kakvim rezulatima bih bio zadovoljan, sigurno bih bio zadovoljan i sa manjim. Prijaju nam pohvale koje smo dobili od učesnika, posebno od ljudi koji su već drugu ili treću godinu naši gosti i koji su rekli da je ove godine napravljen još jedan iskorak u samom sadržaju, kvalitetu govornika i svim pratećim sadržajima koje je Forum nudio. To mi na neki način daje motiv i orjentaciju da već sad nastavimo pripremu za iduću godinu, te da iz godine u godinu dobijamo nešto novo.
Forum je ove godine održan pod sloganom „Agenda Zapadnog Balkana – Plan rasta“. Kako Vi vidite značaj ovog plana za zemlje regiona, posebno za privredu Republike Srpske?
RAČIĆ: Bez rasta teško možemo očekivati neku svijetlu mogućnost. Ono što nam je bila orjentacija je da pokušamo svim relevantnim faktorima u BiH i regionu kazati da je rast neophodan, da treba da koristimo resurse i sredstva koja nam Evropa nudi u pogledu plana rasta, a s druge strane moramo imati više vlastite inicijative u pogledu stvaranja uslova i orjentacije za rast. Rast je naša potreba i ne trebamo sebe dovoditi u situaciju da nam neko drugi nameće određene pravce i reforme. Prije svega to treba da bude naša inicijativa. Rast je prije svega potreban nama, a ne nekom iz Evrope.
Koje su ključne poruke i zaključci Foruma koje biste izdvojili kao najvažnije za poslovnu zajednicu u Banjaluci i šire?
RAČIĆ: Kroz panele bilo je zastupljeno nekolliko tema, prije svega pitanje digitalizacije i potreba da se digitalizacija implementira u gotovo svim oblastima javnog života u BiH. Tu je bilo i pitanje radne snage, potreba i neophodnost donošenja demografske strategije kako bi se unaprijedili demografski procesi. Mi ćemo prema nekim prognozama do 2050. godine imati do 20 odsto manje ljudi na ovim prostorima. Sa tog aspekta moraćemo da radimo na stvaranju određenih preduslova i podsticaja za demografski razvoj. Reforma javnih preduzeća nameće se kao neophodnost, inicirali smo potrebu da se domaći nosioci vlasti više orjentišu ka ekonomiji, rastu, a da političke tenzije i animozitete ostave iza sebe. Kada bi se posvetili ekonomiji i ekonomskom rastu situacija u državi bi bila daleko bolja. Pitanje regionalnih integracija je nešto što se iz godine u godinu nameće kao naša potreba. Forum je bio još jedan vapaj da se svi političari u BiH dozovu pameti, da kažu da nam je pitanje integrisanog regiona neophodno. Ako smo integrisani u regionu onda možemo da budemo konkurentni. Mi imamo dosta ograničene potencijale u pogledu konkurentnosti privrede na prostoru Zapadnog Balkana upravo zato što smo još uvijek taoci blokada na nivou BiH, u pogledu pristupanja regionalnim integracijama.
Foto: Banjaluka.net
Koliko je po Vašem mišljenju Forum bio uspješan u povezivanju donosilaca odluka, privrednika i stručnjaka iz regiona?
RAČIĆ: I ranijih godina smo imali dobre rezultate samog Foruma. Ove godine je takođe bilo veoma konstruktivnih i dobrih dijaloga sa predstavnicima izvršne vlasti. Nastavićemo inicirati određene zakone i pokušati inicijative koje smo ranijih godina pokrenuli i koje su sada u fazi donošenja unaprijedimo. Razgovarali smo da se pored povrata PDV-a na prvu nekretninu u taj proces uključe lokalne zajednice tako što bi dio pripadajućih renti i komunalnih naknada takođe vratili kupcu prve nekretnine, a i da bi država, odnosno IRBRS omogućio stimulisanje kamatnih stopa na prvu nekretninu. To je nešto što nastojimo sa Vladom Srpske da sprovedemo u operativnom smislu. Dobili smo pozitivne impresije i od predsjednika, ali i prisutnih ministara. Smatramo da je to dobra inicijativa koja bi sigurno olašala život mladim ljudima i njihovu potrebu da dođu do rješavanja stambenog pitanja, te bi možda stvorilo orjentaciju da ostaju više na ovim prostorima.
Kakva je uloga privatnog sektora i stranih investicija u sprovođenju „Plana rasta“ za Zapadni Balkan?
RAČIĆ: Uloga stranih investitora je veoma značajna. Ono što nas ohrabruje je da su svi strani investitori koji su prisutni u Republici Srpskoj zadovoljni uslovima koje imaju. Došli su sa nekim skromnim očekivanjima, gdje su uglavnom poslovali u iznajmljenim halama, zapošljavali 10-50 radnika, a danas su obično donijeli odluku da naprave svoje vlastite poslovne zgrade i neki od njih imaju ambicije da zaposle između 500 do 1.000 radnika. Malo je problematično pitanje radne snage i moraćemo stvoriti uslove za brži i efikasniji dolazak strane radne snage, tako da bi na neki način uspjeli odgovoriti njihovim razvojnim planovima i potencijalima.
Često se govori o važnosti regionalne ekonomske integracije. Koliko su po vama zemlje zapadnog Balkana trenutno spremne da stvarno ekonomski sarađuju i djeluju kao jedinstveno tržište?
RAČIĆ: Privrednici su spremni za to i jedva čekaju da se Zapadni Balkan regionalno integriše. Problem je u BiH, jer u Federaciji BiH ne gledaju isto na pristup regionalnim integracijama kao što se gleda u Republici Srpskoj ili nekim drugim zemljama. Zbog toga imamo taj otpor. S jedne strane imamo inicijativu Berlinski proces koja je formirana prije nekih 10 godina, ali imamo dosta skromne rezultate jer se platforma Berlinskog procesa zasniva na određenim evropskim normama, evropskim procedurama, evropskim zakonima. Dok Berlinski proces definiše određenu porebu da riješimo pitanje graničnih prelaza, oni nastoje da to što brže i jednostavnije provedu, plaforma otvorenog Balkana nije toliko zasnovana na evropskim normama već prije svega da se što brže i operativnije riješi određeno pitanje. Između ta dva koncepta vlasti Republike Srpske su donijele odluku da prihvate i jedan i drugi proces, Federacija BiH prihvata samo Berlinski proces, a od Otvorenog Balkana su napravili otklon s obrazloženjem da je to projekat iza kojeg stoji Srbija. S druge strane to nije realno opravdanje jer je Srbija u tom procesu sa dvije NATO zemlje, iako je Srbija u političkom smislu opredijeljena da bude vojno neutralna. Koliko vidimo i Crna Gora je izrazila spremnost da se upusti i u proces pristupanja Otvorenom Balkanu da bi stvorila svojim privrednicima povoljnije i bolje poslovne uslove. Crna Gora je takođe zemlja koja je u NATO paktu, nerealno je da tu pričate o dominaciji Srbije kao zemlje u Otvorenom Balkanu, a ona je u tom paktu sa zemljama koje su članice NATO pakta.
Kakvo je trenutno stanje privrede u Banjaluci i Republici Srpskoj? Koji sektori prednjače i gdje vidite najveći potencijal za rast?
RAČIĆ: Situacija u našoj ekonomiji u posljednje dvije godine je dosta determinisana globalnim izazovima koji su nastali kao rezultat sukoba u Ukrajini i u Gazi. To je dovelo do određenih problema i neizvjesnosti na tržištu Zapadne Evrope i do smanjene tražnje. Činjenica je da je došlo do određenih inflatornih kretanja u proteklim godinama i do rasta cijena određenih proizvoda o kojima smo ovisni i koje uvozimo, tako da sa tog aspekta imamo trend rasta cijena, a s druge strane smanjen je izvoz, što dovodi do problema vezanih za pad industrijske proizvodnje. To je posebno prisutno u oblasti rudarstva, slično je sa energetikom. Već treću godinu za redom imamo pad izvoza u oblasti drvne industrije i proizvodnje namještaja, slično je i sa tekstilnom industrijom i proizvodnjom obuće i kože. U oblasti elektromašinske industrije gdje smo uglavnom partneri velikih kompanija iz oblasti elektronske industrije i automobilske industrije takođe imamo dosta problema. Sve ono što je prethodnih godina bila naša konkurentna prednost i gdje smo bili u znatnoj mjeri prisutni na tržištu zapada sad je to sve uglavnom u padu. Vjerujem da će se sukobi koji su prisutni do kraja godine okončati. Ulažu se veliki napori od strane SAD-a da se uspostavi dijalog između Rusije i Ukrajine i ukoliko bi došlo do okončanja sukoba sigurno bi to bilo podstrek za dalje unapređenje naših ekonomija sa zapadnim tržištem. Nama je zapadno tržište prioritet jer je gotovo 70 odsto našeg izvoza za tržište Zapadne Evrope, u regionu smo prisutni sa nekih 20 odsto, a 10 odsto su ostale zemlje. Čim se na tržištu Zapadne Evrope stabilizuju prilike mislim da bi mogli vratiti trendove koji su bili prisutni ranijih godina.
Koji su prioriteti Područne privredne komore Banjaluka za naredni period, koji su dalji koraci?
RAČIĆ: Imamo određene inicijative koje smo pokrenuli prema Vladi Republike Srpske i vjerujem da će to uskoro biti u završnoj fazi. Insistiraćemo da pitanje parafiskalnih nameta dobije veći značaj. Tražimo od nadležnih organa u BiH i Republici Srpskoj da se odlučnije upustimo u proces reforme javne uprave u pogledu većeg stepena korištenja digitalnih alata. Poražavajuće je da na ovom nivou digitalizacije koja je prisutna u gotovo svim nivoima mi još uvijek nismo postigli nivo koji nam je potreban. Moraćemo se što prije upustiti u reformu i restruktuiranje javnih preduzeća. Što duže budemo odlagali taj proces imaćemo lošije efekte. Po nekim našim procjenama u samo dva javna preduzeća imamo oko 6.000 radnika viška što je po nekim minimalnim zaradama preko 150 miliona KM.
Oznake: Goran Račić
