Globalni sukobi, domaće posljedice: Kako ratovi u svijetu potresaju ekonomiju BiH
Foto: Pixabay
Dok svijet drhti pod teretom sve češćih i sve dubljih ratnih sukoba – od rovova u Ukrajini do vatrenih linija na Bliskom istoku, ekonomske posljedice prelaze granice i neminovno stižu i do Bosne i Hercegovine. Iako se ratovi vode hiljadama kilometara dalje, efekti globalnih kriza, poremećenih lanaca snabdijevanja i oscilacija cijena sirovina već su se počeli osjećati i u domaćim trgovinama, na benzinskim pumpama, ali i u planovima domaćih privrednika.
Da li će do nas stići novi talas poskupljenja zbog rata na Bliskom istoku i u kojoj mjeri, odgovore na ova pitanja za Banjaluka.net dao je Saša Grabovac, direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske“SWOT.
“Globalno, ratovi utiču na ekonomiju cijelog svijeta, pa onda i na ekonomiju BiH. Šok izazvan ratom između Ukrajine i Rusije prouzrokovao je nagli skok cijena energenata i druge berzanske robe važnih za industrijsku proizvodnju, poput rijetkih metala, bakra, aluminijuma i slično“, objasnio je Grabovac.
Iako se cijene nakon prvobitnog šoka postepeno vraćaju u normalu, posljedice nisu tako brzo isparile – naročito za zemlje poput naše, koje zavise od evropskih tržišta.
“Naše glavne izvozne destinacije su članice Evropske unije. Kada kod njih dođe do smanjenja prihoda, rasta nezaposlenosti i opšte nesigurnosti, to se direktno reflektuje i na našu ekonomiju. Ne zaboravimo ni značaj doznaka koje naši ljudi šalju iz inostranstva – kada one počnu opadati, osjeća se i u potrošnji ovdje”, ističe on.
Sukob na Bliskom istoku, iako fizički dalji, ipak nosi potencijal da dodatno destabilizuje globalne tokove.
“Trenutno se cijene nafte i gasa još uvijek nisu drastično promijenile, kao što je to bilo početkom rata u Ukrajini. Ipak, ukoliko dođe do zatvaranja ključnih pomorskih pravaca kao što je Ormuški moreuz, može se očekivati drastičan skok cijena. Isto važi i za Crveno more, gdje postoji rizik od vojne eskalacije i blokade plovnih puteva”, upozorio je Grabovac.
Za domaće potrošače, to bi značilo lančanu reakciju koja ide daleko dalje od samo energenata.
“Rast cijena goriva povlači za sobom i veće cijene đubriva, poljoprivrednih proizvoda, prevoza, električne energije, a onda, naravno, i hrane. To je scenario koji nas najviše brine, jer BiH, nažalost, nije samoodrživa kada je riječ o proizvodnji hrane. Veliki smo uvoznici”, kazao je Grabovac za Banjaluka.net.
Grabovac ističe da su promjene u cijenama uvoznih sirovina već prisutne, ali da su još uvijek blage. Ipak, ne isključuje mogućnost da bi određene kategorije proizvoda, posebno oni koji zavise od energije, transporta ili uvoza sirovina, mogli poskupjeti u narednim mjesecima.
“Očekujem da bi, ukoliko dođe do destabilizacije svjetskih tržišta, najviše mogle poskupjeti upravo prehrambene namirnice i proizvodi vezani za energetsku potrošnju – to su i najosjetljivije kategorije”, izjavio je Grabovac.
Na pitanje šta domaće institucije mogu preduzeti kako bi zaštitile građane i privredu, Grabovac je jasan – prostora za efikasnu intervenciju je vrlo malo.
“Mi nemamo mnogo instrumenata. Fiskalni kapacitet BiH je veoma ograničen, ne možemo se zaduživati beskonačno, a subvencije i socijalne pomoći imaju veoma ograničen i kratkoročan domet. Ono što bi moglo imati efekta su ciljanje poreske olakšice, posebno prema proizvodnim sektorima“, navodi on.
Zaštitne carine ili drugi oblici ekonomskog protekcionizma trenutno nisu realna opcija, objašnjava Grabovac, prije svega zbog međunarodnih ugovora i obaveza.
Ipak, uprkos neizvjesnostima, poruka za građane nije isključivo pesimistična.
“Nadamo se da neće doći do dodatnih potresa, ali ako i dođe – postoji nada da će se tržište brzo stabilizovati. Važno je pratiti situaciju, reagovati pravovremeno i sa što manje populizma. Dugoročne mjere, koliko god bile teške za sprovesti, jedine su koje mogu dati rezultate”, zaključio je Grabovac.
U narednih šest do 12 mjeseci, situacija će, prema riječima stručnjaka, najviše zavisiti od razvoja konflikata na svjetskoj sceni i stabilnosti međunarodnih trgovinskih puteva. A do tada, ostaje da se nadamo najboljem, uz oprezno pripremanje za moguće scenarije.
Piše: Neda Vukadin/Banjaluka.net
