Da li probiotici djeluju?
Zadivljujući spektar mikroba živi unutar ljudskog crijeva — prema nekim procjenama, nekoliko hiljada različitih vrsta. Većina stanovnika crijevnog mikrobioma nisu uzročnici bolesti. Zapravo, mnogi imaju korisne uloge, poput razgradnje određenih ugljikohidrata, vlakana i proteina koje ljudsko tijelo inače teško probavlja.
Neki čak proizvode esencijalne spojeve koje tijelo ne može samo sintetizirati, poput B vitamina i kratkolančanih masnih kiselina, koje pomažu u regulisanju upala, utiču na imuni sistem i utiču na metabolizam, piše Economist.
Kako je rasla svijest o mikrobiomu, police prodavnica zdrave hrane počele su da se pune proizvodima dizajniranim da poboljšaju „dobre“ bakterije.
Ti proizvodi obično spadaju u dvije kategorije: probiotici — kapsule koje sadrže žive (ali liofilizirane, tj. zamrznute i osušene) bakterije koje, teoretski, oživljavaju unutar crijeva; i prebiotici — tablete sastavljene od vlakana koja služe kao hrana korisnim bakterijama.
Postoje dobri naučni razlozi za njegovanje mikrobioma. Imati raznovrsnu populaciju crijevnih mikroba, s mnogo „dobrih“ vrsta, izgleda da donosi široke zdravstvene koristi. Raznolika mikrobna zajednica može spriječiti patogene poput E. Coli tako što se takmiči s njima za hranljive materije i prostor.
Smanjena raznolikost mikroba, s druge strane, povezana je s gojaznošću, dijabetesom tipa 2 i sindromom iritabilnog crijeva. Takođe postoji i dokaz da su veća raznolikost mikrobioma, kao i veći ukupan broj mikroba, povezani s boljim oporavkom nakon gastrointestinalnih operacija.
Uticaj mikrobioma proteže se daleko izvan crijeva. Raznoliki mikrobiom izgleda da je važan i za zdravlje mozga: osobe s depresijom imaju manju mikrobnu raznolikost u crijevima nego one bez depresije. Jedna studija iz 2023. godine, objavljena u časopisu Brain, otkrila je da presađivanje mikrobioma pacijenata s Alzheimerovom bolešću u pacove uzrokuje probleme s pamćenjem kod tih pacova. Disbalansiran mikrobiom takođe je povezan s respiratornim infekcijama: miševi s manje crijevnih mikroba skloniji su obolijevanju od upale pluća ili gripe.
Za održavanje zdravog mikrobioma ključna je ishrana. Mikrobi uspijevaju na hrani bogatoj vlaknima i skrobom otpornim na varenje, pa je dobar početak jesti svježe voće, povrće, mahunarke i orašaste plodove. Fermentisana hrana i pića, poput jogurta, kiselog kupusa i kombuhe, takođe sadrže korisne mikroorganizme kao što je Lactobacillus. Važno je i izbjegavati nepotrebne antibiotike jer oni uništavaju dobre bakterije zajedno sa lošima.
Dodaci ishrani djeluju podjednako privlačno, ali budući da nisu regulisani kao lijekovi, mnogi od njih nisu rigorozno testirani.
„To je apsolutno divlji zapad kada je u pitanju marketing“, kaže Ted Dinan, psihijatar sa Univerziteta College Cork koji proučava uticaj mikrobioma na mentalno zdravlje.
Srećom za potrošače u Americi, Britaniji i Kanadi, akademici iz tih zemalja razvili su aplikacije (svaka se zove The Probiotic Guide) pomoću kojih se mogu pretražiti probiotski proizvodi i provjeriti kakvi naučni dokazi, ako ih ima, stoje iza njih. Za prebiotike, zasad ne postoji ništa tako sveobuhvatno.
Uzimanje pogrešnog proizvoda vjerovatno neće donijeti mnogo koristi, ali vjerovatno neće ni nanijeti štetu.
„Zaista se ne možete predozirati probioticima“, kaže Glen Gibson, mikrobiolog sa Univerziteta u Readingu. Međutim, uzimanje previše prebiotika može privremeno poremetiti mikrobiom. Najvjerovatnija nuspojava? „Gasovi“, kaže on. „Ali to je više društveno neprijatno nego štetno.“
Kunete se da je bilo drugačije? Ovih 15 primjera Mandela efekta zbunjuje milione ljudi
Auto je kao rerna? Ovaj jednostavan trik izbacuje vreli vazduh prije uključivanja klime
15 nevjerovatnih činjenica o Nikoli Tesli: Genije koji je živio ispred svog vremena
