Istraživanja u Švedskoj: Ova tri zanimanja biće prva na udaru AI-ja
Foto: Ilustracija
Već je nekoliko nezavisnih studija zaključilo da će se dvije trećine zanimanja u vrlo bliskoj budućnosti moći zamijeniti ili uveliko obavljati uz pomoć vještačke inteligencije. Almega, švedsko udruženje poslodavaca u uslužnom sektoru, koja okuplja 10.000 preduzeća s oko 500.000 zaposlenih, u svom izvještaju navodi da bi, između ostalih, revizori, statističari i tonski tehničari uskoro mogli biti zamijenjeni tehnologijom.
S druge strane, električari, policajci i vozači hitne pomoći bitno će manje biti pogođeni tehnologijom vještačke inteligencije, pokazuje izvještaj koji je objavila istraživačka grupa pri Međunarodnom monetarnom fondu, piše švedski dnevni list Dagens Nyheter.
Trećina sadašnjih radnih mjesta biće automatizovana
Forbes piše da izvještaj američke firme McKinsey predviđa da 30 odsto današnjih poslova u SAD-u može biti automatizovano do 2030. godine, a 60 odsto bi se moglo znatno promijeniti zbog AI alata. Investiciona banka Goldman Sachs smatra da polovina poslova u SAD-u mogu biti potpuno automatizovani do 2045. uz pomoć generativne AI i robotike.
Najčešće korištena metoda za mjerenje izloženosti nekog zanimanja AI-ju kreće od toga koliko se ljudskih sposobnosti potrebnih u tom zanimanju preklapa s vještačkom inteligencijom. Što je više sposobnosti koje se preklapaju, to je zanimanje izloženije. Zanimanja koja su najviše izložena generativnoj AI nalaze se u sektoru usluga i to prvenstveno u nekim znanjem intenzivnim uslužnim granama.
Međutim, visoka izloženost AI-ju može imati različite posljedice za različita zanimanja. U nekim zanimanjima čovjek se može u potpunosti zamijeniti vještačkom inteligencijom, dok AI alati u drugim zanimanjima mogu prvenstveno nadopunjavati ljudski faktor i promijeniti sam način obavljanja posla.
Najveći udio izloženih zanimanja je u finansijama i osiguranju
Što se tiče tržišta rada u evropskim zemljama, studije pokazuju da 65 odsto zaposlenih radi u zanimanjima koja su srednje izložena AI-ju, dok se 25 odsto nalazi u zanimanjima koja su vrlo visoko izložena. Otprilike 10 odsto zaposlenih ne može zamijeniti tehnologija.
Grane koje su najviše izložene AI-ju nalaze se u privatnom sektoru usluga, a najveći udio visoko izloženih zanimanja je u finansijama i osiguranju, zatim u informacijama i komunikacijama, gdje se nalazi IT sektor, prema Almeginom izvještaju.
Veliko učešće visoko izloženih zanimanja postoji i u javnoj upravi. U poljoprivredi i šumarstvu, građevinarstvu te u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, naprotiv, malo je zanimanja s visokom izloženošću AI-ju. Raniji tehnološki skokovi u kojima su ljude zamijenile mašine najprije su uticali na fizičke poslove, kao što je, na primjer, bio slučaj tokom robotizacije industrije 1980-ih i 1990-ih godina. Kad je riječ o uvođenju AI tehnologije, umjesto toga prvenstveno će se mijenjati ili nestajati takozvani misaoni poslovi.
Manje poslova za visokoobrazovane i dobro plaćene radnike
Uvođenje robota u industriji takođe je najviše uticalo na dostupnost poslova za muškarce s nižim obrazovanjem i prihodima. Uvođenje AI-ja u sektoru usluga, naprotiv, moglo bi značiti manje poslova za visokoobrazovane i dobro plaćene radnike i imati negativniji uticaj na žene nego na muškarce.
Ipak, Almega u izvještaju piše da to ne mora biti tako, uzimajući u obzir da će izloženost AI-ju vjerovatno imati različite posljedice za različita zanimanja. U nekim će zanimanjima AI zamijeniti čovjeka i poslova će biti manje, dok se u drugim zanimanjima tehnologija može posmatrati kao dopuna kako bi se posao mogao obavljati bolje. Što bi moglo dovesti i do više radnih mjesta i do viših plata.
U izvještaju je Almega sastavila pregled istraživanja o tome koje će grupe zanimanja s najvećom vjerovatnošću biti pogođene AI-jem. Istraživanja su uglavnom napravljena na podacima iz SAD-a, ali su, prema Almegi, rezultati relevantni i za evropsko tržište rada.
Najmanje pogođeni: dadilja, kuhar, fizioterapeut
Poslovi koji bi mogli nestati: grafički dizajner, revizor, statističar, administrativac u zdravstvu, programer, softverski inženjer, tonski tehničar.
Poslovi koji bi se mogli promijeniti: arhitekt, doktor, sudac, socijalni radnik, učitelj, agent za nekretnine, medicinska sestra, inženjer.
Poslovi koji bi mogli biti najmanje pogođeni: dadilja, kuhar, blagajnik, električar, policajac, vozač hitne pomoći, fizioterapeut, prenosi Index.hr.
Oznake: vještačka inteligencija
