Svijet 25.10.2025.

Britanac i Francuz kroje sudbinu Rusije i svijeta: Ono što su obećali Zelenskom, Putinu će biti problem

ČITANJE: 2 minute

Premijer Velike Britanije Kir Starmer i predsjednik Francuske Emanuel Makron održali su danas onlajn sastanak Koalicije voljnih, kojem je prisustvovao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i istakli jednoglasnu podršku Ukrajini tokom zimskog perioda i zajedničku posvećenost pravednom i trajnom miru, navedeno je u saoštenju kabineta Zelenskog.

Prema saopštenju, lideri Koalicije voljnih su pohvalili Zelenskog zbog zalaganja za potpuno i bezuslovno primirje, dok su istakli da je predsjednik Rusije Vladimir Putin odbacio prijedlog i pojačao napade na civile i infrastrukturu u Ukrajini.

Starmer i Makron su podržali stav Sjedinjenih Američkih Država da bi trenutna linija kontakta trebalo da bude polazna tačka za pregovore i ponovo potvrdili punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Lideri su se saglasili da pojačaju ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući eliminisanje ruske nafte i gasa sa svjetskog tržišta i sprečavanje trgovine tim resursima kroz treće zemlje.

Takođe su podržali mjere za kontrolu “sjenke flota” i produbljivanje koordinacije u toj oblasti.

Koalicija je izrazila spremnost da zadovolji hitne finansijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027, razmatrajući i korišćenje zamrznute suverene imovine Ruske Federacije.

Lideri su naglasili da će bilateralna vojna podrška Ukrajini ostati nepromijenjena.

Takođe su osudili ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, najavljujući hitnu pomoć za obnovu i jačanje energetske otpornosti, uključujući protivvazdušnu odbranu.

Lideri su potvrdili i planove za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini po prestanku neprijateljstava, kako bi se osigurala bezbjednost vazdušnog i pomorskog prostora i pomoglo u obnavljanju odbrambenih kapaciteta zemlje.

Saveznici navode da su spremni da ciljaju ne samo ruske kompanije direktno, već i entitete u trećim zemljama koje pomažu u transportu ili preradi ruskih energenata.  Na primjer, kod britanskih novih sankcija spomenuto je da se prate i “kompanije u trećim zemljama koje nastavljaju da olakšavaju da ruska nafta dospije na globalno tržište”.

Izvjestan izvještaj navodi da među najvećim kupcima ruske nafte trenutno spadaju Kina, Indija i Turska.

Dakle, “treće zemlje” bi mogle uključivati upravo one države koje nisu primarno zapadne sankcionisane zemlje, ali kroz čiji sistem – bilo refiniranje, transport, ili preprodaju – ruski energenti dolaze na globalno tržište.

Iako u izjavama nije naveden iscrpan spisak imena zemalja koje će biti ciljani, na osnovu podataka i izvještaja možemo identifikovati najvjerovatnije kandidate:

Kina (ako ne bude saradnje u zaustavljanju ruskog izvoza) – velikog uvoznika ruske energije.

Indija – takođe veliki uvoznik ruske nafte.

Turska – navodno i kao tranzit ili refiniranje ruske nafte.

Moguće i neke zemlje Bliskog istoka ili jugoistočne Azije koje služe kao prerađivački centri ili tranzitne tačke.

Svaka država koja omogućava transport ruske nafte kroz brodove, luke, servisiranje tankera, osiguranje – bilo direktno ili posredno, prenosi Telegraf.rs.