Može li Njemačka konačno da izađe iz ekonomske krize?
Foto: Pixabay
Poslije višegodišnjeg ekonomskog pada, njemačkoj privredi je hitno potreban podsticaj u 2026. godini. Ipak, uprkos ogromnim obećanjima o državnoj potrošnji, optimizam među ekonomistima blijedi.
Prema više ekonomskih prognoza, svaki povratak privrednom rastu u Njemačkoj tokom 2026. godine biće sporiji i slabiji nego što se ranije očekivalo.
Nekadašnja evropska ekonomska sila nalazi se u dugotrajnoj recesiji. Privreda je u padu od kraja 2022. godine, a za 2025. se očekuje tek skroman rast od oko 0,1 odsto.
Iako mnogi ekonomisti vjeruju da će 2026. donijeti snažniji rast, nade u brz oporavak slabe zbog sumnji u planirani investicioni talas Berlina pod kancelarom Fridrihom Mercom.
Uoči Božića, njemačka Savezna banka (Bundesbanka) je snizila prognozu rasta za 2026. godinu na 0,6 odsto, sa prethodnih 0,7 odsto iz juna. Istovremeno, centralna banka je povećala prognozu za 2027. Na 1,3 odsto, predviđajući ubrzanje ekonomske aktivnosti od drugog kvartala 2026. godine.
Skromna prognoza rasta koju je objavila Bundesbanka poklapa se sa drugim analizama. Njemački institut ifo je nedavno snizio prognozu rasta za 2026. godinu na 0,8 odsto.
“Njemačka privreda se prilagođava sporo i uz velike troškove strukturnim promjenama kroz inovacije i nove poslovne modele”, izjavio je Timo Volmershojzer, šef prognoza instituta ifo. Njemačka privreda je posljednjih godina pogođena sa više strana. Ruska invazija na Ukrajinu razotkrila je preveliku zavisnost od ruskog gasa, a okretanje drugim izvorima energije bilo je skupo i zahtjevno.
Istovremeno, njemački izvozno orijentisani model oslabljen je američkim carinama i promenom geopolitičkih odnosa sa Kinom, koja je godinama bila ključno njemačko tržište. Peking sada ne samo da konkuriše Njemačkoj, već je u pojedinim sektorima i nadmašuje — naročito u automobilskoj industriji, u kojoj je Kina nekada bila važno tržište za njemačke proizvođače.
To se uklapa u širu njemačku borbu sa deindustrijalizacijom i nedovoljnim investicijama. Pogoršani rigidnim pravilima potrošnje i zaduživanja, višedecenijski propusti u ulaganjima doveli su do niza problema — od propadajuće infrastrukture do slabe digitalizacije.
Cijene energije u Njemačkoj su porasle nakon što je Berlin odlučio da smanji zavisnost od ruske energije poslije ruske vojne operacije uUkrajini 2022. godine.
Mercovi demohrišćani (CDU) došli su na vlast poslije februarskih izbora dijelom zahvaljujući obećanju o velikom talasu zaduživanja i ulaganja. Merc je izmijenio zakone o državnom zaduživanju kako bi progurao planove o ulaganju do 1.000 milijardi evra u odbranu i infrastrukturu tokom naredne decenije.
Ipak, u Njemačkoj i van nje i dalje postoje sumnje u efikasnost ove potrošnje.
Još u novembru, petočlani Njemački savjet ekonomskih stručnjaka — koji pruža nezavisne savjete vladi — dao je sumornu procjenu izgleda za privredni rast i upozorio na planove potrošnje. Upozoreno je da vlada rizikuje da “protraći” investicije, jer preveliki dio novih sredstava koristi za finansiranje penzija i socijalne potrošnje, što je kritika koju su već ranije iznijeli Bundesbanka i brojni ekonomski instituti.
Ukoliko vlada ne promijeni kurs, “mogle bi se izgubiti prilike za rast, a dugoročna održivost javnog duga njemačke države mogla bi biti ugrožena”, navodi se u izvještaju.
Mnoge prognoze za 2026. godinu zavise od potencijalnog uspjeha Mercovog plana vrijednog 1.000 milijardi evra.
Predsjednik Bundesbanke Joahim Nagel očekuje da će rast ubrzati od drugog kvartala 2026. godine, “prije svega zahvaljujući državnoj potrošnji i ponovnom jačanju izvoza”. On smatra da će, kada fiskalni podsticaji stupe na snagu u drugoj polovini 2026, “dodatni rashodi za odbranu i infrastrukturu snažno povećati državnu tražnju”.
U svojoj prognozi, Dojče banka izražava sumnju u brzinu sprovođenja programa potrošnje i u to da li će on imati trajan efekat na rast BDP-a. “Iako će fiskalna ekspanzija vjerovatno dovesti do kratkotrajnog ‘šećernog udara’, njen uticaj na potencijalni rast mogao bi biti ograničen”, navodi se u analizi. “Razlog je to što će veliki dio dodatnog duga biti iskorišćen za veću socijalnu potrošnju i subvencije.”
Ne oslanja se samo Njemačka na planirani fiskalni podsticaj. Nedavna anketa britanskog lista Financial Times među 88 ekonomista pokazala je da mnogi smatraju da šire nade Evrope u ekonomski oporavak zavise upravo od njemačkog plana.
Nedavna istraživanja poslovnog raspoloženja ne ukazuju na veliki optimizam, pošto mnoge kompanije i dalje pesimistično gledaju na prvu polovinu 2026. godine. Ipak, postoji osjećaj da će se situacija postepeno popravljati – oko 40 odsto od 49 poslovnih udruženja koje je anketirao Njemački ekonomski institut (IW) krajem 2025. očekuje veći obim prodaje i proizvodnje u 2026. godini, dok još 40 odsto očekuje da će stanje ostati nepromijenjeno.
Više radnih dana kao mali podsticaj
Jedan mogući podsticaj rastu u 2026. godini, koji nije uključen u prognozu Bundesbanke, odnosi se na veći broj radnih dana. Radnici u Njemačkoj imaće u prosjeku 250,5 radnih dana u 2026. godini, što je 2,4 dana više nego 2025. i najviši broj od 2022. godine, prema podacima državnog zavoda za statistiku. Do povećanja dolazi jer nekoliko državnih praznika 2026. godine pada na vikend.
Prema banci ING, povećan broj radnih dana mogao bi doprinijeti rastu BDP-a od oko 0,3 odsto u 2026. godini, ali upozoravaju da to nije pokazatelj dugoročnog trenda. Njemački ekonomski institut, koji u svoje prognoze uključuje dodatne radne dane, predviđa rast od 0,9 odsto u 2026. godini.
Zabrinutost zbog duga
Poslije 2026. godine, jedno od ključnih otvorenih pitanja odnosi se na njemački javni dug. Kada je Njemački savjet ekonomskih stručnjaka u novembru upozorio na državnu potrošnju, naveo je da bi javni dug mogao da poraste na 85 odsto BDP-a do 2035. godine, sa 63 odsto koliko iznosi ove godine.
Ukoliko se izgube prilike za rast, “dugoročna održivost javnog duga njemačke države mogla bi biti ugrožena”, upozoreno je.
Predviđa se da će novo zaduživanje njemačke vlade u 2026. godini premašiti 180 milijardi evra, što je više od 4 odsto BDP-a. Vlada očekuje da će budžetski deficit — razlika između rashoda i prihoda u jednoj godini — dostići 4,75 odsto BDP-a u 2026.
Dojče banka, među ostalima, upozorava da će, kako troškovi penzija i kamata u narednim godinama znatno porastu, nivoi duga i dugoročni planovi zaduživanja Njemačke doći pod sve veći pritisak.
“U svjetlu sve užeg budžetskog prostora, pregovori o budžetu za 2027. godinu mogli bi postati još jedan test kohezije vlade”, navodi se u analizi, prenosi DW.
