Kina prvi put odgovorila na Trampove izjave o Grenlandu
Foto: Pixabay
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova oglasilo se povodom američkih pretenzija na Grenland, ističući kako je Arktik od ključne važnosti za cijelu međunarodnu zajednicu. U svom odgovoru, ministarstvo je takođe kritikovalo Sjedinjene Države, poručivši da ne bi trebalo da “koriste druge zemlje” kao izgovor za vlastite interese, prenosi kineska novinska agencija Xinhua.
“Arktik se tiče opštih interesa međunarodne zajednice”, izjavila je na konferenciji za novinare Mao Ning, portparolka Ministarstva. Iz Pekinga takođe naglašavaju da se odnosi između država moraju voditi u skladu s pravilima UN-a.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je prije dva dana da Sjedinjene Države moraju “posjedovati” Grenland kako bi spriječile da ga preuzmu Rusija i Kina, poručivši kako će se to postići na lakši ili teži način. Ova izjava dolazi nakon nedavnih signala iz Bijele kuće da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije od Danske, ali ne isključuje ni opciju prisilnog pripajanja.
Bijela kuća: Grenland potreban radi veće kontrole Vašingtona nad Arktikom
I Danska i Grenland odlučno su odbacili Trampovu ponudu, poručivši da teritorija nije na prodaju. Iz Kopenhagena su upozorili da bi bilo kakva vojna akcija protiv članice NATO-a značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
“Zemlje moraju imati vlasništvo i vi branite vlasništvo, ne branite najmove, a mi ćemo morati braniti Grenland”, rekao je Tramp novinarima u Vašingtonu. Američki predsjednik je više puta istakao da je Grenland ključan za nacionalnu bezbjednost SAD, tvrdeći bez dokaza da je bio “svuda prekriven ruskim i kineskim brodovima”.
Iako SAD već ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, kojom upravlja od Drugog svjetskog rata, Tramp smatra da postojeći sporazumi o najmu nisu dovoljni.
“Zemlje ne mogu sklapati devetogodišnje ugovore ili čak stogodišnje ugovore”, rekao je, insistirajući na potpunom vlasništvu. “Volim narod Kine. Volim narod Rusije”, dodao je Tramp. “Ali ne želim ih kao susjede na Grenlandu, to se neće dogoditi. I usput, NATO to mora razumjeti.”
NATO stao uz Dansku
Glavni NATO saveznici, uključujući velike evropske zemlje i Kanadu, ove sedmice su pružili podršku Danskoj. U zajedničkim izjavama potvrdili su da “samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa”.
Naglasili su da je bezbjednost Arktika zajednički interes koji se mora postići “kolektivno” unutar saveza te su pozvali na “poštivanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica”.
Tramp kaže da će uzeti Grenland milom ili silom – stigao mu odgovor
Strateška važnost i pozadina sukoba
Zabrinutost oko budućnosti Grenlanda dodatno je porasla nakon nedavne američke vojne akcije u Venezueli. Tramp je i ranije, tokom svog prvog mandata 2019. godine, ponudio kupovinu ostrva, ali i tada mu je poručeno da nije na prodaju. Najavljeno je da će američki državni sekretar Marko Rubio sljedeće sedmice održati razgovore s danskim zvaničnicima.
Osim strateškog položaja između Sjeverne Amerike i Arktika, koji je ključan za sisteme ranog upozoravanja, Grenland je postao zanimljiv i zbog svojih prirodnih resursa.
Zbog klimatskih promjena i topljenja leda, sve su dostupnija bogata nalazišta rijetkih zemnih metala, uranijuma i željeza, a naučnici vjeruju da postoje i značajne rezerve nafte i gasa. U međuvremenu, Trampove prijetnje izazvale su uznemirenost među lokalnim stanovništvom, a jedan je Grenlanđanin izjavio kako mu je “od toga muka u želucu”, prenosi Index.
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
