Kreće juriš na Hormuz: Supertankeri čekaju signal za početak trke za novcem
Najmanje 55 velikih tankera doplovilo je u vode nedaleko od Hormuškog moreuza, pošto njihovi vlasnici, mahom Grci, žele da iskoriste vrtoglave premije koje im nude izvoznici i kupci. Oko 1.500 brodova zarobljeno je u Persijskom zalivu još od kraja februara.
U očekivanju otvaranja Hormuza, neidentifikovani projektil oštetio je tanker nedaleko od obale Omana.
Američki predsjednik Donald Tramp najavio je kraj rata između SAD i Irana, dok su Iranci nešto uzdržaniji. Elektronski potpis na dogovor označio bi početak trke velikih brodarskih kompanija za naftom, tečnim gasom, helijumom i vještačkim đubrivom, koji već više od 100 dana čekaju da krenu ka krajnjim korisnicima.
Na mir najviše računaju grčki brodovlasnici, kojima pripada većina od oko 55 velikih tankera strateški raspoređenih u vodama oko ulaza u Persijski zaliv.
Njihov primjer slijedio je i saudijski Bahri, čiji su se brodovi takođe pozicionirali za početak velike trke za enormnim premijama koje obećavaju zalivski izvoznici.
Brodovi grčkog magnata Evangelosa Marinakisa, vlasnika Olimpijakosa i Notingem Foresta, nalaze se na tri do pet dana plovidbe od Hormuza.
Hormuško otvaranje
Šahovsko pozicioniranje brodova oko Hormuza nije poremetio ni najnoviji incident u blizini ovog moreuza. Za sada nepoznati napadači pogodili su misterioznim projektilom brod nedaleko od obale Omana.
Plovilo je pogođeno u pramac, a niko od članova posade nije povrijeđen, javile su pomorske službe. Oman, koji zajedno sa Iranom dijeli ovaj prolaz, upozorio je vlasnike brodova da budu veoma oprezni, jer je u teritorijalnim vodama te države uočena mina.
Iranci su, prema tvrdnjama Amerikanaca, još početkom marta počeli da miniraju dijelove Hormuškog moreuza.
Krajem aprila gliseri Revolucionarne garde postavili su mine oko ključnih tačaka u moreuzu, nakon čega je američki predsjednik Donald Tramp naredio ratnoj mornarici da puca na plovila koja nose mine.
Teheran je ranije saopštio da nema predstavu gdje se neke od tih mina nalaze, što bi moglo dodatno da zakomplikuje proces njihovog uklanjanja. Ako bude uspostavljen mir, demontiranje mina moglo bi da traje najmanje pola godine.
Gliseri Revolucionarne garde, skriveni u tunelima prokopanim uz iransku obalu, i mine koje polažu tek su dio problema sa kojima se suočavaju posade brodova zarobljenih u Persijskom zalivu. Brodove neprestano prate i dronovi kojima dvije strane pokušavaju da kontrolišu saobraćaj.
Kroz Hormuz je, prije početka rata, dnevno prolazilo oko 15 miliona barela nafte, što je otprilike trećina svjetske nafte koja se doprema morskim putem. Oko 37 odsto kineskog uvoza nafte prolazi upravo kroz ovaj moreuz.
Takse su bolje od zatvorenog moreuza
Pred početak regate supertankera ka Persijskom zalivu, brodovlasnici će tražiti garancije da njihovi brodovi neće nalijetati na mine. I dalje je nejasno kako će reagovati na eventualno uvođenje taksi za prolaz kroz Hormuz.
Marinakis je, na sastanku brodovlasnika prije izvjesnog vremena, rekao da je plaćanje prolaza svakako bolje nego da moreuz bude zatvoren, što su ostali vlasnici brodarskih kompanija oštro odbacili.
Posljednjih dana ipak je uspostavljen kakav-takav saobraćaj kroz moreuz. Amerikanci i Iranci, svako za sebe, tvrde da kanalom širokim oko 15 kilometara prolazi nešto manje od polovine brodova u odnosu na period prije početka rata.
Najveća osiguravajuća kuća, britanski Lojd, tvrdi da je ta brojka ozbiljno pretjerivanje, jer samo određeni broj manjih tankera, pod okriljem noći i sa isključenim transponderima, uspijeva da prođe kroz Hormuz.
Ti brodovi zatim u Hormuškom moru pretovaraju teret na veće tankere i jednako se krišom vraćaju u Persijski zaliv.
