Ovih 10 simptoma nikako ne smijete ignorisati tokom vrućina
Vrućina ne utiče na sve ljude isto. Nekome donese samo umor, nervozu i osjećaj težine u tijelu, dok kod djece, starijih osoba, hroničnih bolesnika i radnika koji sate provode na otvorenom može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Problem je u tome što se prvi znaci iscrpljenosti zbog vrućine često potcijene. Ljudi ih pripisuju umoru, neispavanosti, gladi ili “običnoj glavobolji”, a tijelo zapravo šalje poruku da se više ne hladi dovoljno dobro.
Ljekari upozoravaju da posebno treba obratiti pažnju na simptome koji se javljaju nakon boravka na suncu, u automobilu, na plaži, na gradilištu, u bašti, javnom prevozu ili u prostoriji bez dovoljno vazduha.
Deset simptoma koji mogu biti znak da vrućina ugrožava organizam
Tokom toplotnog talasa ne treba ignorisati sljedeće simptome:
- jaku glavobolju,
- vrtoglavicu ili nesvjesticu,
- mučninu i povraćanje,
- ubrzan rad srca,
- zbunjenost ili neobično ponašanje,
- prestanak znojenja uprkos vrućini,
- veoma visoku tjelesnu temperaturu,
- grčeve u mišićima,
- tamnu mokraću,
- jak umor koji ne prolazi ni nakon odmora.
Jedan simptom ne mora odmah značiti najgori scenario, ali kombinacija više znakova, naročito ako se stanje pogoršava, zahtijeva brzu reakciju. Posebno su opasni zbunjenost, nesvjestica, izrazito visoka temperatura, prestanak znojenja i promjene ponašanja.
“Pacijent ne smije čekati da tegobe prođu same od sebe i mora odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć ukoliko se pojave sljedeći alarmantni simptomi: – Gubitak svijesti, nesvjestica ili kolaps – Pomućena svijest, dezorijentacija, nemir i konvulzije – Izrazito visoka tjelesna temperatura (iznad normalne) koja ne opada nakon rashlađivanja – Potpuni prestanak znojenja uz toplu i suvu kožu – Uporno povraćanje koje onemogućava unos tečnosti – Gubitak koordinacije, neurološki ispadi (npr. otežan govor, grčevi mišića)…”, poručuju iz Doma zdravlja Banja Luka za Banjaluka.net.
Zašto tijelo teško podnosi vrućinu
Organizam se prirodno hladi znojenjem i širenjem krvnih sudova. Međutim, kada su temperatura i vlaga visoki, kada osoba ne pije dovoljno tečnosti ili kada dugo boravi na suncu, taj mehanizam može oslabiti.
Tada se tijelo pregrijava, gubi vodu i elektrolite, srce radi brže, a mozak i mišići mogu početi da reaguju na nedostatak tečnosti i porast temperature. Zbog toga se javljaju glavobolja, slabost, vrtoglavica, grčevi, mučnina i osjećaj da “nemate snage ni za šta”.
Poseban rizik imaju mala djeca, trudnice, stariji ljudi, osobe sa srčanim bolestima, povišenim pritiskom, dijabetesom, bolestima bubrega, kao i oni koji koriste određene lijekove. Kod njih se stanje može pogoršati brže nego kod zdravih odraslih osoba.
Kako prepoznati sunčanicu
Sunčanica se najčešće javlja nakon direktnog izlaganja glave i vrata suncu. Može nastati na plaži, tokom šetnje, rada u bašti, vožnje bicikla ili dužeg stajanja na otvorenom bez kape, šešira ili hlada.
Najčešći simptomi sunčanice su glavobolja, crvenilo lica, vrtoglavica, mučnina, umor, razdražljivost, osjećaj pritiska u glavi i pospanost. Kod djece se često primijete plač, nervoza, odbijanje hrane i pića ili neuobičajena pospanost.
Sunčanica se ne smije olako shvatiti, posebno ako se simptomi ne smiruju nakon premještanja u hlad, unosa tečnosti i odmora. Ako osoba povraća, gubi svijest, postaje konfuzna ili ima visoku temperaturu, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Iz banjalučkog Doma zdravlja pojasnili su koja je razlika između obične glavobolje od sunca i sunčanice koju ne treba ignorisati.
“Sunčanica je termoregulacioni poremećaj, koji nastaje nakon intenzivnog izlaganja glave i potiljka sunčevim zrakama. Sunčanica se svrstava u stanje povišene tjelesne temperature, izazvane vanjskim faktorima, odnosno visokom temperaturom okoline. Sunčanici su posebno podložne osobe svijetle puti, osobe bez kose, te djeca i starije osobe koje se i inače slabije prilagođavaju naglim promjenama temperature. Najčešći simptomi sunčanice su: suva koža uz značajno povišenu tjelesnu temperaturu glavobolja, mučnina, vrtoglavica, suha usta, ubrzani puls i plitko, ubrzano disanje, nemir itd. Najpodložniji pacijenti su: hronični bolesnici, djeca, starije osobe i imunokompromitovani pacijenti. Osobu za koju se sumnja da ima sunčanicu treba odmah smjestiti u hlad, u poluležeći položaj i pomoći joj da se rashladi i to skidanjem odjeće, laganim polijevanjem vodom (voda ne smije biti hladna već sobne temperature) ili stavljanjem hladnih obloga na potiljak. U slučaju nesvjestice osobu treba poleći na bok, ali je neophodno potražiti pomoć doktora”, pojasnili su iz banjalučkog Doma zdravlja za Banjaluka.net.
Toplotna iscrpljenost: stanje koje često prethodi toplotnom udaru
Toplotna iscrpljenost nastaje kada tijelo izgubi previše vode i soli, najčešće zbog pojačanog znojenja. Osoba može biti blijeda, iscrpljena, preznojena, žedna, omamljena i imati ubrzan puls.
Česti su i grčevi u mišićima, naročito u nogama, rukama ili stomaku. Mogu se javiti mučnina, glavobolja, slabost i osjećaj da ćete se onesvijestiti. Mokraća može postati tamna, što je jedan od znakova da tijelu nedostaje tečnosti.
U ovoj fazi važno je odmah prekinuti fizičku aktivnost, skloniti se u hlad ili klimatizovan prostor, raskomotiti se, piti vodu u manjim gutljajima i rashlađivati tijelo mokrim peškirima ili tuširanjem mlakom vodom.
Ako se stanje ne poboljša, ako osoba povraća, ne može da pije, postaje pospana, dezorijentisana ili joj je sve gore, potrebno je pozvati ljekara ili hitnu pomoć.
Toplotni udar je hitno stanje
Toplotni udar je najopasniji oblik bolesti izazvane vrućinom. Tada tijelo više ne uspijeva da kontroliše temperaturu i može doći do oštećenja mozga, srca, bubrega i drugih organa.
Najozbiljniji znakovi su veoma visoka tjelesna temperatura, zbunjenost, neobično ponašanje, otežan govor, gubitak svijesti, ubrzan puls, vrela koža i prestanak znojenja. Kod nekih osoba koža može biti suva, dok kod drugih i dalje može biti vlažna, ali osoba izgleda teško bolesno.
Toplotni udar je razlog za hitan poziv hitnoj pomoći. Ne treba čekati da se osoba “malo odmori” ili da simptomi prođu sami.
“Toplotni udar je životno ugrožavajuće urgentno stanje koje nastaje iznenada kada otkaže prirodni mehanizam termoregulacije organizma”, poručuju iz Doma zdravlja Banjaluka navodeći jasne simptome koji mogu ukazivati na toplotni udar.
Jasni simptomi toplotnog udara su:
- Tjelesna temperatura iznad normalne i do 40 °C
- Suva, crvena i vrela koža bez ikakvog znojenja
- Ubrzan i slab puls uz ubrzano, plitko disanje, jaka glavobolja povraćanje
- Teški neurološki poremećaji: delirijum, epileptični napadi, nerazgovijetan govor ili koma.
Zašto je svaka minuta važna?
“Pri toplotnom udaru mozak i vitalni organi (srce, bubrezi, jetra) doslovno se ‘kuvaju’ uslijed ekstremne unutrašnje toplote. Bez hitne medicinske pomoći i agresivnog rashlađivanja, unutar nekoliko minuta dolazi do trajnog oštećenja vitalnih organa, oticanja mozga i smrtnog ishoda”, dodaju iz Doma zdravlja Banja Luka.
Šta odmah uraditi ako se nekome sloši na vrućini
Ako se simptomi jave nakon boravka na suncu ili u zagušljivoj prostoriji, osobu treba odmah premjestiti na hladnije mjesto. Najbolje je da to bude klimatizovan prostor, hladovina ili prostorija sa dobrim protokom vazduha.
Odjeću treba raskomotiti, osobu smjestiti da sjedi ili leži i početi rashlađivanje. Mogu pomoći mokri peškiri, prskanje vodom, lepeza, ventilator ili lagano hlađenje vrata, pazuha i prepona.
Ako je osoba svjesna i može normalno da guta, treba joj ponuditi vodu u manjim gutljajima. Ne treba je tjerati da pije brzo i ne treba davati alkohol. Kod mučnine i povraćanja treba biti posebno oprezan.
Kod nesvjestice, zbunjenosti, vrlo visoke temperature, otežanog disanja, jakog pogoršanja stanja ili gubitka svijesti, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.
Šta ne treba raditi
U panici se često prave greške koje mogu dodatno pogoršati stanje. Osobu ne treba naglo polivati ledenom vodom, posebno ako je starija ili ima srčane probleme. Ne treba joj davati alkohol, energetska pića ili velike količine kafe.
Takođe, ne treba je ostavljati samu, naročito ako je omamljena, zbunjena ili pospana. Ako je izgubila svijest, ne treba joj sipati vodu u usta zbog rizika od gušenja.
Iz Doma zdravlja Banjaluka upozoravaju da osobi koja je bez svijesti ili povraća nikako ne treba davati tečnost, jer postoji opasnost da dospije u disajne puteve i izazove gušenje. Takođe, ne preporučuje se samoinicijativno davanje lijekova za snižavanje tjelesne temperature. Ukoliko osoba izgubi svijest, potrebno ju je odmah postaviti u bočni položaj kako bi se spriječilo gušenje jezikom ili povraćenim sadržajem do dolaska medicinske pomoći.
Djeca i stariji najbrže mogu da se pregriju
Kod djece se simptomi često razvijaju brže jer njihov organizam teže reguliše temperaturu. Dijete koje je neobično mirno, pospano, razdražljivo, odbija vodu, ima suhu kožu, tamnu mokraću ili povraća nakon boravka na suncu treba pažljivo pratiti.
Starije osobe, posebno one koje žive same, često ne osjećaju žeđ na vrijeme. Ako uz to imaju hronične bolesti ili piju lijekove za pritisak, srce ili izmokravanje, rizik od dehidracije i komplikacija tokom vrućina je veći.
Zbog toga je tokom vrelih dana važno provjeriti kako su stariji članovi porodice, da li piju dovoljno vode, da li im je prostor rashlađen i da li izbjegavaju izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Tamna mokraća je znak koji mnogi zanemare
Boja mokraće može biti jednostavan pokazatelj hidratacije. Ako je mokraća tamna, oskudna i osoba rijetko ide u toalet, to može značiti da tijelu nedostaje tečnosti.
To ne treba ignorisati, naročito ako se uz tamnu mokraću javljaju slabost, žeđ, glavobolja, vrtoglavica ili grčevi. U takvoj situaciji treba se skloniti sa vrućine i postepeno unositi tečnost.
Ako osoba ne mokri duže vrijeme, ima jake bolove, povraća ili je izrazito malaksala, potrebno je zatražiti savjet ljekara.
Kada obavezno potražiti pomoć
Hitnu pomoć treba pozvati ako osoba izgubi svijest, postane zbunjena, ima izrazito visoku temperaturu, ne može da pije, stalno povraća, ima napad grčeva, otežano diše ili se stanje ne popravlja nakon premještanja u hlad i rashlađivanja.
Posebno oprezni treba biti kod beba, male djece, trudnica, starijih osoba i hroničnih bolesnika. Kod njih se ne preporučuje dugo čekanje da simptomi prođu sami.
“U ambulante porodične medicine i u Službu hitne medicinske pomoći se zbog posljedica izuzetno visokih temperatura, češće javljaju pacijenti oboljeli od hroničnih bolesti zbog pogoršanja osnovne bolesti”, naglašavaju iz Doma zdravlja.
Kako smanjiti rizik tokom najtoplijih dana
Najbolja zaštita je izbjegavanje direktnog sunca u najtoplijem dijelu dana, posebno između kasnog prijepodneva i popodneva. Fizičke poslove treba planirati rano ujutro ili predveče.
Vodu treba piti redovno, i prije nego što se javi jaka žeđ. Lagana odjeća, kapa ili šešir, boravak u hladu i rashlađivanje prostora mogu značajno smanjiti rizik.
Posebno je važno ne ostavljati djecu, starije osobe i kućne ljubimce u parkiranom automobilu, čak ni na kratko. Temperatura u vozilu može brzo porasti i postati opasna po život.
Zaključak
Glavobolja, vrtoglavica, mučnina, grčevi, ubrzan puls, tamna mokraća i jak umor tokom vrućina nisu uvijek bezazleni. Oni mogu biti prvi znak da tijelo gubi bitku sa visokom temperaturom.
Najvažnije je reagovati odmah: skloniti se u hlad, piti vodu u manjim gutljajima, rashladiti tijelo i pratiti stanje. Ako se pojave zbunjenost, nesvjestica, vrlo visoka temperatura ili naglo pogoršanje, ne treba čekati, već je potrebno pozvati hitnu pomoć.
Nebo nagrađuje dobrotu: Tri znaka od 5. jula ulaze u period novca, sreće i velikog olakšanja
Polovni automobili koji najbrže gube vrijednost: Ovih 12 modela kupci kasnije teško preprodaju
