AI praktično drži američku ekonomiju u životu: Šta ako balon pukne?
Investicije u vještačku inteligenciju dosegle su takve razmjere da stručnjaci upozoravaju kako bi AI sektor mogao postati temelj na kojem trenutno počiva cijela američka ekonomija – s potencijalno pogubnim posljedicama ako se balon raspukne.
Kako je investitor Paul Kedrosky izjavio za Wall Street Journal, ulaganja u AI infrastrukturu već su premašila nivo ulaganja u internetsku i telekom infrastrukturu iz doba dot-com balona prije više od 20 godina.
Kedrosky smatra i da efekti carina američkog predsjednika Donalda Trampa još nisu u potpunosti osjetni upravo zbog masovnog investiranja u AI, koje trenutno djeluje poput privatnog podsticajnog programa za ekonomiju.
Balon u finansijskim okvirima predstavlja situaciju na tržištu kada cijena određene imovine značajno preraste njenu stvarnu vrijednost tokom perioda brzog rasta cijena. Karakteriše ga prekomjerni optimizam i euforija investitora, neodrživi rast cijena, odvajanje od temeljnih ekonomskih pokazatelja, te neizbježno pucanje balona koje dovodi do naglog pada cijena i često širih ekonomskih posljedica.
Finansijski baloni su se javljali kroz istoriju u različitim oblicima, od tulipomanije u 17. vijeku do dot-com balona krajem 1990-ih i balona nekretnina 2008. godine.
AI doprinosi više od potrošnje građana
Još više zabrinjava podatak koji je za WSJ iznio Neil Dutta, rukovodilac ekonomskih istraživanja u Renaissance Macro Researchu: ove je godine kapitalno ulaganje u AI više doprinijelo rastu američke ekonomije nego ukupna lična potrošnja građana.
Takav razvoj događaja ne viđa se često – i lako bi mogao završiti snažnim šokom. Ako AI industrija ne uspije isporučiti očekivane doprinose, kolaps bi mogao biti ozbiljniji od dot-com krize, upozoravaju stručnjaci.
Za sada, AI kompanije profitiraju na talasu entuzijazma. Od 2018. godine, kada je Apple postao prva kompanija s tržišnom vrijednošću većom od 1 bilion dolara, čak devet AI kompanija pridružilo se tom elitnom klubu. Najimpresivniji primjer je Nvidia – proizvođač AI čipova – čija je tržišna vrijednost u manje od godinu dana narasla na 4 biliona dolara.
Troškovi su veliki, a isplativost upitna
Uprkos rastućoj popularnosti AI alata poput chatbotova, ti sistemi i dalje su skupi za treniranje i održavanje. Visoki računi za struju i računarske resurse i dalje opterećuju kompanije koje pokušavaju ostvariti profit.
Microsoft je prošle sedmice slijedio Nvidijin primjer, dosegnuvši tržišnu vrijednost od 4 biliona dolara. Prema podacima CNN-a, kompanija je u jednom tromjesečju uložila rekordnih 30 milijardi dolara u AI, uglavnom kroz svoju cloud uslugu Azure.
Ali Microsoft uglavnom prodaje računarsku infrastrukturu drugim AI kompanijama. Ako te kompanije ne uspiju masovno unovčiti AI proizvode – što nije lako kad su korisnici navikli na besplatne opcije poput ChatGPT-a i Claudea – cijeli sistem mogao bi se srušiti poput kule od karata.
Raste i pritisak u borbi za talente
Među AI kompanijama vlada trka za vrhunskim talentima, a pojedincima se nude ugovori vrijedni i do milijardu dolara kako bi se privukli iz konkurentskih firmi.
Istovremeno, Bijela kuća ne pokazuje interesovanje za regulaciju industrije ni provođenje antimonopolskih zakona, navodi WSJ. To otvara prostor globalnoj konkurenciji – posebno Kini, koja se sve jasnije profiliše kao ozbiljan izazivač u trci za AI dominaciju.
Balon ili nova era rasta?
Kuda vodi sve ovo ulaganje i hoće li se isplatiti – ostaje pitanje teško trilione dolara. Ako se sektor ne dokaže, posljedice bi mogle pogoditi cijelu američku ekonomiju. Ako uspije, mogla bi se otvoriti nova era tehnološke dominacije.
Mišljenja su podijeljena: dok neki govore o nadolazećem balonu, investiciona kuća Citi nedavno je AI sektor opisala kao početak “dugoročnog uzlaznog trenda”.
Za sada, AI kompanije imaju zadatak da uvjere akcionare – ne samo u finansijsku, već i u društvenu vrijednost svojih proizvoda, prenosi index.hr.
Oznake: AI
