Analiza Yalea: ChatGPT nije uzrokovao masovna otpuštanja kako se očekivalo

Otkako je krajem 2022. godine predstavljen ChatGPT, stručnjaci i direktori neprestano upozoravaju da će umjetna inteligencija ukinuti mnoge poslove. Val otpuštanja u tehnološkom sektoru djelovao je kao potvrda tih prognoza, ali nova studija Univerziteta Yale otkriva drugačiju sliku, pružajući olakšanje zabrinutim radnicima, piše futurism.com.

Stabilnost uprkos predviđanjima

“Iako je zabrinutost zbog uticaja umjetne inteligencije na tržište rada široko rasprostranjena, naši podaci sugerišu da je ona uglavnom spekulativna”, navodi se u studiji Yaleovog Budget Laba, istraživačkog centra za ekonomsku politiku.

Istraživački tim analizirao je podatke o zaposlenosti u posljednjih 33 mjeseca, od pojave ChatGPT-ja, i uporedio tri grupe radnika sa različitim nivoima izloženosti AI-ju – visokom, srednjom i niskom. Da AI zaista uzrokuje gubitak poslova, očekivao bi se pad zaposlenosti u prve dvije grupe, ali to se nije desilo. Postotak radnika u svakoj kategoriji ostao je gotovo nepromijenjen, što sugeriše da je uticaj AI-ja, barem zasad, zanemarljiv.

Uporedba sa tehnološkim revolucijama

Tim sa Yalea uporedio je trenutne promjene na tržištu rada sa dva ključna istorijska perioda: uvođenjem ličnih računara oko 1984. godine i internet bumom koji je počeo 1996. Cilj je bio procijeniti da li je umjetna inteligencija disruptivna na historijski značajan način.

Rezultati su iznenađujući: stopa promjena na tržištu rada nakon pojave AI-ja gotovo je identična onoj iz perioda širenja računara i interneta. Drugim riječima, uprkos dramatičnim izjavama tehnoloških lidera o masovnim preokretima, čini se da AI zasad ne izaziva veće potrese od prethodnih tehnologija.

Uticaj na mlade diplomce

Analiza je obuhvatila i visokoobrazovane mlade osobe. Istraživači su uporedili raspodjelu poslova među diplomcima od 20 do 24 godine sa onom starijih kolega (25 do 34 godine) u sličnoj fazi karijere. Pokazalo se da se struktura poslova poklapa, što znači da AI nije značajno uticao na zapošljavanje tek diplomiranih stručnjaka.

Ipak, u posljednjih nekoliko mjeseci primijećeno je odstupanje od oko šest procenata, ali istraživači to pripisuju trenutno slabijem stanju na tržištu rada, a ne nužno direktnom uticaju umjetne inteligencije.

Šta onda koči tržište rada?

Ako AI nije krivac, šta objašnjava usporavanje zapošljavanja i manjak početničkih pozicija? Stručnjaci navode nekoliko mogućih razloga. Jedan od njih je odluka američke centralne banke (FED) da 2022. poveća kamatne stope, čime je prekinuta era jeftinog kapitala koja je poticala rizična ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta u tehnološkom sektoru. Pad broja otvorenih radnih mjesta vremenski se više poklapa sa rastom kamatnih stopa nego sa pojavom ChatGPT-ja.

Smanjenje broja početničkih poslova, smatraju neki, fenomen je koji je postojao i prije buma umjetne inteligencije, a mogao bi biti posljedica viška visokoobrazovanih kadrova u odnosu na dostupne pozicije. Medijski izvještaji o otkazima zbog AI-ja mogli bi biti rezultat preuranjenih reakcija direktora koji su povjerovali u pompu oko tehnologije koja u praksi još uvijek ima značajne nedostatke.

“Slika uticaja AI-ja na tržište rada koja proizilazi iz naših podataka uglavnom odražava stabilnost, a ne veliku disruptivnost na nivou cijele ekonomije”, zaključuje se u studiji.

Iako generativna umjetna inteligencija vjerovatno postaje jedna od transformativnih tehnologija, autori zaključuju: “Prerano je reći koliko će ta tehnologija biti disruptivna za radna mjesta.”

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno