BiH eldorado za farmaceute!

BiH je već dugo pravi eldorado za mnoge koji se bave prodajom lijekova čije su cijene toliko prenaduvane da su se, doduše tek u posljednje vrijeme, za glavu uhvatili i u resornim ministarstvima u kojima, međutim, još nemaju jasnu viziju kada i na koji način ovakvoj praksi stati u kraj!

A koliko je domaće tržište farmaceutskih proizvoda izmaklo svakoj kontroli potvrđuje i činjenica da je Svjetska banka (SB) sredinom prošle godine zatražila od BiH da usvoji i osigura primjenu pravilnika o načinu formiranja i kontrole cijena lijekova.

Iz ove banke nedvosmisleno su poručili da će zdravstveni sistemi u BiH, koji su odavno zaglavljeni u nezapamćenom finansijskom procjepu, prijeko potrebni kredit dobiti samo ako nadležni zasuču rukave i pozabave se obuzdavanjem cjenovnih turbulencija u ovoj oblasti.

Uslov Svjetske banke

Ova priča je, međutim, i dalje samo mrtvo slovo na papiru, s obzirom na to da smo još krajem prošle godine probili rok koji nam je Svjetska banka dala da zauzdamo bezobrazno visoke cijene lijekova, a 1. marta limit do kojeg su nadležni iz BiH vjerovali da će ispuniti uslov ove banke.

Tako bh. građani, bez obzira na to sa kakvim zdravstvenim problemom kubure, i dalje kupuju lijekove koji su i po nekoliko puta skuplji nego, na primjer, u Srbiji, kao da se ove dvije države nalaze na dva kontinenta, a ne u komšiluku, većim dijelom teritorije graničeći jedna s drugom!

Kao i u okruženju, većina stanovnika BiH u najvećoj mjeri obolijeva od kardiovaskularnih bolesti, s tom razlikom što identične lijekove za držanje pod kontrolom pomenutih oboljenja plaćaju i do četiri puta više od pacijenata u Srbiji.

Primjera radi, “plavix” koji se koristi za sprečavanje zgrušavanja krvi i nastanak tromboze kod nas košta 33,40 KM, a u Srbiji oko 500 dinara, odnosno osam KM. S druge strane, cijena “roxere”, lijeka za smanjenje holesterola, na bh. tržištu iznosi 27,80 KM, dok on u apotekama u Srbiji košta 550 dinara ili devet maraka?!

Ovaj disparitet zasmetao je i ministru zdravlja i socijalne zaštite RS Draganu Bogdaniću, koji je prije nekoliko dana naglasio da nije u redu da cijene lijekova u BiH budu najveće u okruženju.

– Pravilnik o načinu kontrole cijena lijekova u BiH kamen je spoticanja, jer već tri godine ne može biti usvojen na način da dođe do smanjenja cijena lijekova u BiH. Sada je u cijeli proces uključena i Svjetska banka i očekujem da ćemo imati pomake. Teško je predvidjeti vremenski okvir kada će se to desiti. Ipak, nadam se da će u narednom periodu zajedničkim djelovanjem doći do usvajanja pomenutog pravilnika – optimističan je ministar.

Postali luksuz

Njegov optimizam, međutim, ne drži građane Srpske, koji, kako bi jeftinije prošli i bar na određeno vrijeme sačuvali svoje kućne budžete od pucanja, nerijetko autobusima ili autima po lijekove idu u Srbiju.

Marija V. iz Banjaluke, koja zbog zapušenja vratne arterije mora da koristi terapiju, kaže da je ostala bez teksta kada je saznala da ona u apoteci u Novom Sadu košta skoro četiri puta manje.

– Zaista mi nije jasno kako identičan lijek može da bude toliko jeftiniji u Srbiji. Razumjela bih da je jeftiniji 20-30 odsto, ali četiri puta – to je zaista van pameti?! Zato lijekove nabavljam u Srbiji, a tako rade i mnogi moji prijatelji i poznanici. Naime, lijekovi su u BiH postali pravi luksuz, iako mnogi građani opstaju u životu isključivo zahvaljujući njima – kaže naša sagovornica.

Dr Aleksandar Zolak, vršilac dužnosti direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva (ALM) BiH, početkom januara poručio je za medije da u BiH mora biti umanjenja cijena lijekova, te da bi donošenjem pravilnika o cijenama bila ostvarena ušteda veća od 100 miliona KM.

– Pravilnik o cijenama lijekova je u proceduri. Tržište lijekova u BiH mora biti uređeno bolje nego do sada – poručio je dr Zolak.

On je prije tri mjeseca naglasio da bi pomenuti pravilnik trebalo da bude usvojen do 1. marta ove godine što, po svemu sudeći, još nije ni na vidiku.

Prema mišljenju prvog čovjeka zdravstvenog sistema Srpske, razlog ovakve situacije jeste činjenica da “neki pojedinci opstruišu usvajanje pravilnika o načinu kontrole cijena lijekova u BiH”.

Mnogo faktora

– Kada usvojite pravilnik u Stručnom savjetu ALM-a, onda dođe do zastoja u Savjetu ministara BiH. Prijedlog pravilnika bio je već došao do Savjeta ministara i onda je vraćen na doradu i to, nažalost, traje već godinama. Direktor ALM-a BiH ne može u tome svemu ništa sam da učini. Potrebna mu je podrška u Savjetu ministara – naglasio je ministar Bogdanić.

U Fondu zdravstvenog osiguranja (FZO) RS ističu da lijekove koji se izdaju na recept apoteke, po pravilu, nabavljaju od veledrogerija, te da na njihove cijene utiče više faktora.

– To su iznos PDV-a, marže, veličina tržišta na kojem se lijekovi prometuju i slično, a na šta FZO nema uticaja. Međutim, fond, u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima, kontinurano sprovodi aktivnosti s ciljem maksimalnog snižavanja cijena lijekova gdje smo postigli značajne rezultate – rekli su svojevremeno za naš list u FZO.

(Press)