Čokolade će postati sve manje i sve skuplje

PIŠE: Branimir Perković

Cijena kakaovca, glavne sirovine od koje se proizvodi čokolada, na najvišim je razinama u povijesti. Za sada se rast cijene još nije prelio na potrošačko tržište, pa nema oštrog rasta cijene čokolade i ostalih proizvoda kojima je osnovna sirovina kakao, ali je samo pitanje vremena.

Zbog nepovoljnih vremenskih prilika u zemljama gdje se proizvodi najveća količina kakaovca ponuda je jako smanjena u odnosu na prošlu godinu, a potražnja je ostala ista. Uskoro je Uskrs, dio godine u kojem se kupuje i konzumira više čokolade nego inače, a kompanije bi upravo to vrijeme mogle iskoristiti za rast cijena jer su ljudi manje osjetljivi na njega.

Kakaom se trguje na svjetskom tržištu sirovina, i to ročnicama (eng. futures). To znači da se kupuje unaprijed, za buduće isporuke. Trenutna cijena je oko 9400 dolara po toni, za 6400 dolara viša nego u ožujku prošle godine. U jednom trenutku je cijena prešla psihološku granicu od 10.000 dolara.

Od početka ovog stoljeća cijena nikada nije prešla 4000 dolara po toni do nedavno. Višegodišnji prosjek je oko 2500 dolara po toni, a na početku stoljeća je bila ispod 1000 dolara.

Iako je cijena jako varirala još od 70-ih, kao kod većine sirovina, trenutni rast cijena je nezapamćen. Za usporedbu, najveća cijena u povijesti je do drugog mjeseca ove godine bila 4700 dolara po toni davne 1977., ali osim tog kratkog perioda, uvijek se kretala između 1000 i 4000 dolara.

Kompanije će povećavati cijene, smanjivati gramažu i udio kakaovca

Više nego trostruki rast cijene u godinu dana je definitivno znak za uzbunu, podjednako proizvođačima i potrošačima. Kompanije čiji proizvodi zahtijevaju velike količine kakaovca imaju nekoliko opcija, a većina strategija će se odbiti o glavu kupcima njihovih proizvoda.

Većina velikih kompanija je osigurala cijene još prošle godine takozvanim “hedging” strategijama. To je standardna praksa prilikom kupnje i prodaje sirovina kojom se osigurava od velikih promjena cijena. Ali tako se cijene ne mogu osigurati vječno, najčešće na godinu dana. Prije ili kasnije će morati kupovati kakao po novim cijenama.

Najjednostavniji način prilagodbe rastu troškova proizvodnje zbog nezapamćenog rasta cijene glavne sirovine je podizanje cijena. Takva politika će naići na neodobravanje kupaca, ali proizvođači nemaju puno izbora.

Neke kompanije, poput Hersheyja, već su najavile da će morati povećavati cijene svojih proizvoda. “S obzirom na cijene kakaovca, koristit ćemo sve alate koje imamo, uključujući određivanje cijena, kao način upravljanja poslovanjem”, tvrdi Michele Buck, predsjednica i izvršna direktorica tvrtke Hershey.

Drugi način na koji će se kompanije prilagoditi je smanjivanje volumena i gramaže svojih proizvoda. Takvu strategiju je upotrijebila kompanija Mars, koja u svom asortimanu, osim istoimene čokoladice, ima Twix i M&M. Mars je već počeo smanjivati gramažu nekih svojih proizvoda.

Treća strategija – koja se već koristi, a s obzirom na nastavak rasta cijene kakaovca, proširit će se – smanjivanje je udjela te sirovine u proizvodima. Primjerice, čokoladama koje su nekada sadržavale 30 posto kakaovca se mijenja receptura da bi imale 25 posto kakaovca, a zadržale isti okus.

Dio te strategije je i uvođenje novih proizvoda s malim udjelom kakaovca ili bez njega. Kompanije poput Marsa i Hersheyja su već počele s razvojem novih proizvoda, pa čak i tradicionalnih čokoladnih proizvoda kao što su uskrsni čokoladni zečevi i jaja.

Loš urod kakaovca zbog lošeg vremena oborio proizvodnju i doveo do rekordnih cijena

Krivac za streloviti rast cijena kakaovca su loše vremenske prilike na raznim stranama svijeta koje su dovele do lošeg uroda. Posebno se to odnosi na Zapadnu Afriku, gdje se proizvodi 70 posto svjetskog kakaovca. Zapravo su samo dvije države odgovorne za više od pola svjetske proizvodnje – Obala Bjelokosti i Gana.

Vremenske prilike su bile jako nepogodne za proizvodnju jer je za vrijeme cvjetanja bilo previše kiše koja je uništila cvjetove. Neobično vlažna sezona je pogodovala i razvoju bolesti i gljivica, pa je dio plodova neupotrebljiv. Trenutno je u Obali Bjelokosti prava epidemija crne mahune, bolesti koju prenosi gljivica i koja može uništiti do trećine uroda.

Drugo područje svijeta po količini proizvedenog kakaovca nakon Zapadne Afrike je Južna Amerika, primarno Ekvador i Brazil. Ali kako na taj kontinent otpada tek petina svjetskog uroda, ne može nadoknaditi pad proizvodnje u Južnoj Africi.

Prema najnovijim informacijama, Obala Bjelokosti je zabranila sklapanje novih ugovora za izvoz zbog straha da će loši uvjeti proizvodnje potrajati kroz sezonu 2024./25. Vijeće za kakao i kavu, državni regulator, objavilo je da ne očekuje ukidanje zabrane do kraja ove godine.

Daleko manja proizvodnja uz povećanu potražnju

Obala Bjelokosti vodeći je svjetski proizvođač kakaovca i do sada je zabilježila pad proizvodnje od otprilike 35 posto u sezoni 2023./24., koja je započela u listopadu prošle godine.

Međunarodna organizacija za kakao (ICCO) je u izvješću upozorila na smanjenje svjetske proizvodnje za 547 tisuća tona u odnosu na sezonu 2023./24. Manjak na tržištu se procjenjuje na 374 tisuće tona i ne postoji način da se do kraja godine smanji.

Izvoz iz Nigerije je također smanjen, za 15 posto ili 37 tisuća tuna u odnosu na prošlu godinu. Svjetska proizvodnja je prijašnjih godina i desetljeća kontinuirano rasla, u sezoni 2022./23. dosegla je 5 milijuna tona, a pad ovogodišnje sezone ju vraća na razine iz 2016./2017.

Evropa najviše kakaovca za proizvodnju čokolade uvozi iz Afrike

Proizvodnja i konzumacija čokolade je najveća u Europi, najviše u Švicarskoj. Prosjek kontinenta je konzumacija 5 kg čokolade po osobi godišnje. Ukupna vrijednost tržišta čokolade u Europi je 2022. bila 42 milijarde eura.

Gotovo sav kakaovac u EU dolazi iz zemalja Zapadne Afrike: Obale Bjelokosti, Gane i Nigerije. Do sada je kakaovac iz Južne Amerike činio mali dio, i to uglavnom visokokvalitetni, koji se koristi u proizvodnji jako skupih čokolada.

Rekordne razine cijena su već dovele do pada potražnje, ne samo u Europi nego i u Sjevernoj Americi te Aziji. Čokolada je ipak luksuzno, a ne nužno dobro, pa kupci na rast cijene lako reagiraju smanjenjem kupnje i konzumacije.

Ugrožena je i hrvatska konditorska industrija

Hrvatska nije velik proizvođač čokolada u okvirima EU, ali ima značajne kompanije unutar prehrambeno-prerađivačkog sektora koje posluju u konditorskoj industriji. Najveći je Kraš, koji je 2022. ostvario 1.1 milijardu kuna prihoda, dobit od 23.9 milijuna kuna i zapošljavao 1746 radnika.

Izvoz poduzetnika u konditorskoj industriji je 2022. iznosio 583.2 milijuna kuna i porastao je 8.5 posto. Hrvatska izvozi daleko više konditorskih proizvoda, primarno čokolade, nego što uvozi; 2022. ostvareno je 123.8 milijuna kuna više izvoza nego uvoza u toj kategoriji.

Kraš, Kandit, Zvečevo i druge manje konditorske kompanije u Hrvatskoj zapošljavaju nekoliko tisuća ljudi i na njih će rast cijene kakaovca sigurno imati velik utjecaj.

Ovisno o tome koju strategiju proizvođači odaberu, kupci u Hrvatskoj mogu očekivati rast cijena čokolade i drugih proizvoda koji koriste kakaovac, smanjivanje gramaže i pakiranja ili jednostavno promjenu recepture zbog smanjenja udjela kakaovca u proizvodu.

(index.hr)