Dodik: Istorijske činjenice su nepobitne – do maja 1944. godine 2,5 odsto muslimana bilo u partizanima

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da obilježavanje 25. novembra, dana kada je 1943. godine održano prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, kao praznika u muslimanskom dijelu FBiH još jednom potvrđuje njihovo licemjerstvo.

– Samo bih želio da čujem od njih bar jednom argumentovan odgovor – kako ne praznuju AVNOЈ, a praznuju ZAVNOBiH!? Koja je to logika ili da se opet vratim na onu Andrićevu rečenicu koja odslikava BiH i prije 100 godina, i 50 i danas – “U Bosni je sve moguće’ i ‘Kada iz Srbije pređete Drinu nastaje Bosna, a prestaje logika” – naglasio je Dodik za Srnu, prenosi RTRS.

On je naglasio da je zaista više otužno gledati te muslimanske političke predstavnike kako pokušavaju da objasne neobjašnjivo, te se ponekada pita da li oni zaista misle da su Srbi narod bez tradicije, bez predaka, da su juče postali nacija pa ne shvataju šta rade.

– Muslimani po svaku cijenu hoće da nam nametnu nepodnošljivo kao podnošljivo, neprihvatljivo kao prihvatljivo, laž kao istinu. Kako da ja ili bilo koji Srbin u Republici Srpskoj prihvatimp da potomci onih koji su bili pripadnici handžar divizije, Gestapoa ili ustaško cvijeće, hoće nama danas da govore o ZAVNOBiH-u i antifašističkoj prošlosti muslimana. Pa to da nije tužno i jadno, bilo bi smiješno – istakao je Dodik.

Šta oni misle o antifašističkoj borbi i partizanima, dodao je Dodik, govori i podatak da su nakon građanskog rata u BiH poskidale table s nazivima ulica u Sarajevu koje su nosile imena partizana, pripadnika srpske nacionalnosti i stavljali nove s imenima upravo onih koji su bili u handžar divizijama i saradnici nacista.

– Dokle idu govori i podataka da je promijenjen naziv ulice u sarajevskom naselju Koševsko brdo, koja je decenijama nosila ime Vojislava Kecmanovića Đede, poznatog ljekara i prvog predsjednika ZAVNOBiH-a, koji je dao nemjerljiv doprinos u borbi protiv fašizma na ovim prostorima.

I mrtvi Srbi im smetaju u gradu koji slavi Dan ZAVNOBiH-a dok nam sa druge strane uporno pokušavaju da predstave bajku o multietičnosti, zajedničkom životu u Sarajevu, u kojem žive “građani”, miroljubivo i lijepo. Da, živi miroljubivo 90 odsto muslimana, a da li ko pita kako živi oko sedam, osam odsto Hrvata i možda i manje od dva odsto Srba? Imaju li oni kakva prava i da li ih neko za nešto pita? Јe li to taj multietnički grad iz kojeg je krajem 20. vijeka protjereno više od 150.000 Srba – istakao je Dodik.

– I o čemu oni danas govore!? O ZAVNOBiH-u? A i ime Đede ima smeta. Zašto se bune kada im govorim argumentima. Na svaku njihovu histeričnu reakciju odgovaram samo argumentima, a imam ih na pretek. Narativi o Drugom svjetskom ratu formirani od radikalnih islamističkih struktura devedesetih godina u BiH sve više su dio javnog diskursa u FBiH i muslimanskom dijelu Sarajeva.

Pripadnici tradicionalne muslimanske zajednice u BiH, čiji su preci većinskim dijelom popunjavali redove fašističke redove danas pune javni diskurs, dok oni koji su devedesetih godina 20. vijeka bili za očuvanje Јugoslavije, a nakon njenog raspada i početkom granađskog rata u BiH postali pripadnici Vojske Republike Srpske, unutar ovog diskursa nemaju mogućnost da predoče stvarne istorijske činjenice – rekao je Dodik.

Upitan da prokomentariše reagovanja koja dolaze iz muslimanskog dijela Sarajeva na njegovu izjavu o karakteru Narodno-oslobodilačkog pokreta i samog ZAVNOBiH-a, Dodik je rekao da sve svoje tvrdnje može da potvrdi nepobitnim istorijskim činjenicama, a koje sve do jedne govore u prilog njegovim ranijim izjavama o temi NOR-a.

– Njih istorija i istorijski podaci demantuju, to ih boli i tada ustaju i pokušavaju ponovo, kao i u proteklom građanskom ratu, da galamom i halabukom plasiraju svoje izmišljeno viđenje stvari. Јa govorim činjenicama i ti podaci su svima dostupni – rekao je Dodik.

On je naveo da, prema tim podacima, u strukturi stradalih partizana na teritoriji koju zauzima današnja BiH Srbi su činili 78,12 odsto, dok je udio muslimana po vjerskoj pripadnosti bio 15,99 odst, a tu je i dio onih koji su stradali u ustaškim jedinicima, handžar divizijama i kao saradnici nacističkog pokreta.

Prema rezultatima posljednjeg prijeratnog popisa iz 1931. godine, naglasio je Dodik, udio srpskog stanovništva u BiH iznosio je više od 44 odsto, dok je udio muslimana bio oko 31 odsto. On je dodao da se ovaj procenat odnosi na vjersku pripadnost, a samo muslimansko stanovništvo nije imalo jasno definisan nacionalni identitet.

– Iz prethodno navednih podataka može se zaključiti da je broj stradalih Srba gotovo duplo veći u odnosu na broj stanovnika, dok je po istom parametru broj stradalih muslimana bio duplo manji. Broj poginulih muslimana u ustašama, SS jedinicama i drugim nacističkim i fašističkim formacijama višestruko je veći u odnosu na broj poginulih muslimana u partizanima. I to su fakti, nisam ih ja pisao niti izmišljao – rekao je Dodik.

On je naveo i podatak da je vođa Komunističke partije Јugoslavije Јosip Broz Tito na smotri Četvrte krajiške narodno-oslobodilačke udarne divizije u selu Srpska Јasenica (Bosanska Krupa), 7. januara 1943. godine, čestitajući Božić okupljenom srpskom narodu i partizanima, između ostalog, rekao: “Mrski neprijatelj je htio da istrijebi sve Srbe u Bosni i počeo je od Krajišnika. Vi ste se digli na ustanak skoro goloruki, osvajali ste u borbi oružje koje sada imate, i na taj način vi ste spasili srpski narod u Bosanskoj Krajini od pokolja i zvjerstva neprijatelja”.

Naknadno, Јosip Broz izjavio je da je do početka maja 1944. godine 2,5 odsto muslimana bilo u partizanskim formacijama u Јugoslaviji, rekao je Dodik i upitao kako sad muslimani da krivotvore i te podatke, ako to već decenijama rade sa podacima iz proteklog građanskog rata.

– Na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, govoreći o pristupanju partizanskom pokretu, Rodoljub Čolaković je, između ostalog, rekao i da se prilaženje Hrvata i muslimana na pozicije partizanske borbe odvija sporo. U nastavku izlaganja, Čolaković je dodao i sljedeće: “Pred Narodno-oslobodilački pokret u BiH, koji u sebi ujedinjuje najbolje i najdalekovidnije sinove naše domovine, bez obzira na vjeru i narodnost, postavljaju se sljedeći politički zadaci: Јačanje Narodno-oslobodilačke vojske, formiranje novih brigada i divizija, mobilisanje još većeg broja boraca, u prvom redu muslimana i Hrvata, u redove naše vojske, vojske bratstva i slobode… – naveo je Dodik.

On je naveo i podatak da se Hamdija Ćemerlić, jedan od najobrazovanijih muslimana tog vremena i rektor Sarajevskog univerziteta, složio sa Rodoljubom Čolakovićem i rekao da su se muslimani držali pasivno prema Narodonooslobodilačkoj borbi.

– Na osnovu ovih, ali i drugih izlaganja, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu krajem novembra 1943. godine donesena je rezolucija čiji je prijedlog pročitao Avdo Humo i iz nje se može zaključiti da je cilj Narodnooslobodilačkog popkreta povećati učešće muslimana u partizanskim odredima jer ono tada nije bilo na zadovoljavajućem nivou – podsjetio je Dodik.

On je dodao da se u tački 3 ove rezolucije navodi: “Više od dvije trećine teritorije BiH oslobođeno je od okupatora. Srpske mase, koje sačinjavaju većinu u Narodnooslobodilačkoj vojsci i koje su dale najviše žrtava, danas stoje odlučno uz narodnooslobodilački pokret…”.

– U tački 5 navodi se: “Na tom putu biće još poteškoća i žrtava, jer naši neprijatelji još nisu uništeni. Zato se pred ZAVNOBiH postavljaju zadaci: da učvršćuje bratstvo naroda BiH, da razvije oružanu borbu protiv okupatora i njegovih pomagača, uvodeći nove borce u našu Narodnooslobodilačku vojsku i ubrzavajući privlačenje u narodnooslobodilački pokret naročito muslimana i Hrvata, da, oslanjajući se na narodnooslobodilačke odbore od seoskih do oblasnih, učvršćuje i proširuje novu narodnu vlast, veliku tekovinu naroda u ovoj borbi” – naveo je Dodik.

Dodik je naveo i istorijski podatak o sastvu vijećnika ZAVNOBiH-a, naglasivši da je od njih 172 ukupno – 108 ili 63 odsto bilo Srba, dok je muslimana bilo 44 ili 26 odsto…

– Ponovo je potrebno da naglasim da kada govorimo o kategoriji muslimana, riječ je o vjerskom identitetskom, a ne nacionalnom opredjeljenju. U ovoj fazi istorijskog razvoja KPЈ nije insistirala na radikalnom ateizmu među pripadnicima NOP-a. Јedan broj muslimana se nacionalno izjašnjavao kao Srbi ili Hrvati – istakao je Dodik.

Kada je riječ o očiglednim istorijskim činjenicama, rekao je predsjednik Srpske, treba podsjetiti i na riječi generala Hamdije Omanovića, koji je kasnije na trećem zasjedanju ZAVNOBIH-a 26. aprila 1945. u Sarajevu, između ostalog, izjavio: “Neki ljudi govore da muslimani u ono vrijeme nisu pošli sa ustaškim pokretom, nisu se našli u redovima ustaša, nisu se našli u redovima okupatora, ali drugovi i drugarice, mi muslimani moramo priznati da se ogromna većina muslimana našla na strani okupatora”.

– Iz ovih nekoliko istorijskih izvora više je nego očigledno da je srpski narod bio glavni nosilac antifašističke borbe na ovim prostorima. U tom kontekstu, važno je istaći da je usljed povampirenja fašističkih i nacističkih ideja i planova početkom devedesetih godina i odbrane od njih upravo i stvorena Republika Srpska kao istorijsko NE novom genocidu – poručio je predsjednik Republike Srpske.

Dodik je rekao da je nabrojao samo dio podataka, a federalnom Sarajevu i muslimanskim vođama poručuje da pročitaju i da se informišu, jer istorija ne postoji od njih i za njih, istorija je nauka koja se izučava.

Bivši Dan ZAVNOBiH-a, 25. novembar, koji se obilježavao u bivšoj Јugosolaviji, danas obilježavaju samo muslimani, i to kao takozvani “dan državnosti BiH”, iako su bili najmanje prisutni u Narodnooslobodilačkoj vojsci.

Ovaj dan se praznuje samo u dijelu FBiH koji je većinski naseljen bošnjačkim stanovništvom, dok ga Hrvati ne obilježavaju kao praznik. Na nivou BiH nema zakona o praznicima, pa su u entitetima na snazi zakoni o praznicima Republike Srpske i FBiH.

Republika Srpska slavi 9. januar kao Dan Republike i 21. novembar kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, odnosno Dejtonskog sporazuma.