Politika 30.04.2024.

Čubrilović: Rezolucija samo napravila nove probleme u BiH

ČITANJE: 2 minute

Lider Demosa Nedeljko Čubrilović izjavio je da je cilj sporne rezulucije o Srebrenici dodatna satanizacija srpskog naroda da bi mu trajno nametnuli stigmu genocidnog, što je za Republiku Srpsku apsolutno neprihvatljivo.

Čubrilović je istakao da rezolucija o Srebrenici može samo ponovo uzburkati strasti u regionu i dovesti do novih tenzija, što nije put ka pomirenju naroda u BiH i regionu.

– I ja i svi drugi relevantni politički subjekti i faktori u Republici Srpskoj smatramo da je to nepotreban dokument, bez obzira kako će se na kraju zvati. I ne samo da je nepotreban, nego je on već napravio nove probleme u BiH, izazvao dodatne tenzije u javnom prostoru i u BiH i u Srbiji i šire – istakao je Čubrilović.

On je podsjetio da je Narodna skupština Republike Srpske 18. aprila usvojila izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja u Srebrenici u periodu 1992-1995. godina, a ne samo u deset julskih dana 1995. godine, u kojem su međunarodni eksperti za genocid i ratne zločine nedvosmisleno utvrdili i potpisali da se u Srebrenici jula 1995. nije dogodio genocid nad Bošnjacima, odnosno da obim ratnih zločina koji su nesumnjivo počinjeni u tom području nije toliki i takav da se može podvesti pod definiciju genocida kako je ona definisana u Konvenciji UN o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

– Zbog toga se Republika Srpska, jednako kao i Srbija, s pravom bore da se u UN ne donosi nikakav novi dokument o navodnom genocidu u Srebrenici, koji može samo ponovo uzburkati strasti u regionu i dovesti do novih tenzija. To nije put i metod kojim se dolazi do pomirenja naroda u BiH i regionu. Naprotiv – naveo Čubrilović za list “Slovo” iz Kičinera u Kanadi, prenosi Srna.

On je naglasio da je način prevazilaženja napetosti u BiH samo dosljedna primjena Dejtonskog mirovnog sporazuma, onakvog kakav je parafiran u Dejtonu, a potpisan u Parizu 1995. godine, što Srpska nastoji da čini, ali je u tome stalno ometaju razni akteri u BiH i izvan nje, kao što su kolektivni Zapad, Kancelarija visokog predstavnika i Ustavni sud BiH u kojem i dalje rade troje stranih sudija, te ambasade nekih zapadnih država.

– Intervencionizam OHR i pojedinih ambasada zapadnih država unio je dodatnu smutnju u ionako komplikovanu strukturu i odnose u BiH… Ti strani faktori prosto ne dopuštaju domaćim političarima, koje su birali njihovi građani, da se dogovore i da dogovoreno realizuju. Oni se u sve miješaju – naglasio je Čubrilović.

On je podsjetio da je samo u posljednje tri godine bilo nekoliko nametnutih zakona, ali je istakao da Srpska ne priznaje Kristijana Šmita za visokog predstavnika, te ne može priznati i prihvatiti ni odluke koje on donosi, pa tako ni izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.

Čubrilović je istakao da je zbog toga Republika Srpska bila prinuđena da donese svoj Izborni zakon.