Dodik: Želimo da vratimo otete nadležnosti

Od Republike Srpske su putem visokog predstavnika otete 83 nadležnosti i mi želimo da te nadležnosti vratimo, rekao je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Istakao je da Srpska nudi koncept BiH kakav je predviđen Dejtonom.

– Ako tako ne može, mi ćemo vidjeti na koji način ćemo pokrenuti naše pravo predviđeno poveljom Ujedinjenih nacija, a to je pravo na samoopredjeljenje. Nećemo od toga odustati – istakao je Dodik na konferenciji za novinare nakon sastanka sa ministrom odbrane Srbije Nebojšom Stefanovićem.

Kaže da i danas se održava posebna sjenica zbog činjenice da se pokušava ugroziti Dejtonski mirovni sporazum, prenosi RTRS.

– Mi tražimo da se poštuje Aneks deset i Dejtonski mirovni sporazum – kazao je Dodik.

Istakao je da se predstavnici zapada često pozivaju na vladavinu prava, a krše međunarodno pravo.

Od značaja da parlament zauzme stav o produženju mandata visokog predstavnika

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je, u svjetlu medijskih najava o novom visokom predstavniku, od izuzetnog značaja da se Narodna skupština Republike Srpske upozna o svim aspektima i posljedicama produžavanja mandata visokih predstavnika, te da blagovremeno zauzme stav o ovom važnom pitanju.
“Ova razmatranja i zauzeti stavovi ne bi trebalo da budu, i nisu, u vezi sa personalnim rješenjem, već isključivo za opstanak visokog predstavnika po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma. S tim u vezi, promišljanja i diskusija nisu u vezi sa predloženim kandidatom. I gospodin Kristijan Šmit, kao zvaničnik sa bogatom biografijom, prijeko potrebnim poznavanjem prava i ustavnih specifičnosti složenih zemalja, te očigledno dobrim namjerama, bez obzira na lične kvalifikacije, u ulozi visokog predastavnika jednostavno više nije ni potreban niti koristan za BiH”, pojasnio je Dodik u obraćanju poslanicima Narodne skupštine Srpske.

On je naglasio da suštinska promjena, koja će se ogledati u potpunom preuzimanju odgovornosti za postizanje dogovora o načinu funkcionisanja državne zajednice, mora ležati na izabranim predstavnicima konstitutivnih naroda od kojih se nijedan ne bi smio zanositi postojanjem podrške u određenim akterima međunarodne zajednice.

“Sve dok postoje nade da će neka strana sila ili međunarodna zajednica moći da na bilo koji način, pohvalama ili prijekorima, podrškom ili osudama bilo koje od strana, zamijeni neophodne unutrašnje dogovore onih koji čine BiH i žive u njoj, neće biti moguće očuvati državnu zajednicu BiH sastavljenu u Dejtonu”, istakao je Dodik.

Upravo zbog očekivanja da će njihove političke ciljeve braniti neko drugi, konkretno visoki predstavnik, rekao je Dodik, bošnjačka politička elita, bez obzira na partijsku pripadnost, nije promijenila svoj pristup i pogled na BiH od 1995, neki čak od 1992. godine.

Dodik je istakao da to govori da je institucija visokog predstavnika suspendovala mogućnost dogovora, jer jedan od tri konstitutivna naroda nije pokazivao spremnost i volju za kompromisom.

“Ako se osvrnemo na antiustavne i sve druge odluke visokog predstavnika u posljednjih 26 godina vidjećemo da nijedna nije bila u suprotnosti sa željama političkih predstavnika Bošnjaka. Cijenim da je bilo poštenije i korektnije i svrsishodnije da su u proteklih 26 godina pregovarali Srbi, Hrvati i visoki predstavnik”, rekao je Dodik.

On je naveo da je postavljanje visokog predstavnika zatražilo pet strana – potpisnica Aneksa 10 – Republika Hrvatska, Savezna Republika Jugoslavija, danas Srbija, Republika BiH, koja više ne postoji, Federacija BiH i Republika Srpska.

Prema njegovim riječima, Aneks 10 zaključen je s ciljem definisanja ključnih oblasti i mehanizama za sprovođenje civilnih aspekata mirovnog rješenja.

U članu 1.2. Aneksa 10 konstatovano je, dodao je Dodik, da “u pogledu složenosti sa kojima su suočene, strane traže postavljanje visokog predstavnika koji će biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kako bi pomogao stranama u njihovim naporima da mobilišu, te po potrebi koordinišu aktivnostima organizacija i agencija koje su uključene u civilne aspekte mirovnog rješenja”.

On je naglasio da je za imenovanje visokog predstavnika neophodna saglasnost svih pet strana-potpisnica.

“U slučaju imenovanja prvog visokog predstavnika, Karla Bilta, obavljene su konsultacije sa vlastima u BiH, nakon čega je imenovanje potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Već prilikom imenovanja narednog visokog predstavnika, Karlosa Vestendorpa, ‘imenovanje’ je izvršio Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira zaključcima konferencije iz Sintre, koje je potom potvrdio Savjet bezbjednosti UN. I nakon toga, nizale su se brojne nepravilnosti, pa je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira izvršio imenovanje kandidata nominovanog od EU koja nije strana Aneksa 10 i nema nikakvu nadležnost u ovom postupku”, pojasnio je Dodik.

On je podsjetio da je ova praksa preuzeta i u slučaju imenovanja Volfganga Petriča i Pedi Ešdauna, da bi kod imenovanja Kristijan Švarc-Šilinga čak izostala potvrda Savjeta bezbjednosti UN.

“Imenovanje narednog visokog predstavnika Miroslava Lajčaka ‘pozdravljeno’ je od Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, a potom je data saglasnost Savjeta bezbjednosti. Dakle, opet nezakonito imenovanje i ne zna se ni ko ga je zapravo imenovao”, rekao je Dodik.

U svakom slučaju, istakao je Dodik, ne postoji dokument koji daje nadležnost bilo kome osim stranama-potpisnicama da traže, odnosno nominuju kandidate, a naročito ne Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira, koji nije nikakva kategorija iz Dejtonskog sporazuma.

(Srna,A.M.)