DOKUMENT: Izvještaj Kristijana Šmita Savjetu bezbjednosti UN

OHR je objavio je izvještaj Christiana Schmidta dostavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Ovo tijelo danas raspravlja o Bosni i Hercegovini, a najvažniji segment te tačke dnevnog reda je moguće produženje mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini.

I ovog puta, zbog protivljenja Rusije, visoki predstavnik kojeg ne priznaje Republike Srpska ne prisustvuje sjednici.

Izvještaj prenosimo u cjelosti:

Ovaj izvještaj pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra 2022. godine.

U izvještajnom periodu dominirali su opći izbori 2. oktobra 2022. godine. Političke stranke i relevantne institucije fokusirale su se na pripremu i postavljanje izbora, nažalost dijelom dovodeći u pitanje njihovo provođenje i blokiranje njihovog finansiranja, kao i na registraciju stranke i kandidati i izborne kampanje.

Moje aktivnosti su morale biti dvostruke: prvo, da garantujem da građani Bosne i Hercegovine mogu ostvariti svoje osnovno ustavno pravo da biraju svoje predstavnike, i drugo, da obezbijedim da se volja birača provede nakon izbora. U skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, nadležni organi su bili dužni osigurati sredstva potrebna za provođenje općih izbora u roku od 15 dana od dana njihovog raspisivanja 4. maja 2022. godine od strane Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Međutim, do početka juna nije postignut dogovor o finansiranju izbora. Zakašnjelom odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 6. juna nisu dodijeljena dovoljna sredstva Centralnoj izbornoj komisiji. Stoga sam 7. juna donio paket odluka kojima se omogućava finansiranje općih izbora 2022. godine, kao i budućih izbora. Bez ove intervencije ne bi bilo moguće pripremiti i provesti opšte izbore 2. oktobra.

U vršenju ovlasti datih Visokom predstavniku Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir i imajući u vidu istaknutu ulogu koju izbori imaju za budućnost Bosne i Hercegovine, donio sam izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. 27. jula da ga više uskladi sa međunarodnim standardima i dobrom praksom. Moja intervencija je bila vođena potrebom da se spriječe izborne prijevare i poboljšanja izborne transparentnosti i uvelike se oslanjala na zakonski prijedlog koji je na čekanju pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine. Dao sam Centralnoj izbornoj komisiji sredstva da sankcioniše kršenje pravila ponašanja u predizbornoj kampanji. Kao rezultat toga, Komisija je ojačana i nova pravila su primijenjena tokom općih izbora.

Na dan izbora učestvovalo je ukupno 90 stranaka, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata. Izlaznost birača bila je oko 50 posto, 4 posto niža nego 2018. Tokom izborne kampanje, koja je počela 2. septembra, politička debata je bila fokusirana na ličnosti i njihove pripadnosti, a relativno malo pažnje posvećivalo se političkim platformama. Neke stranke i kandidati nastavili su koristiti nacionalističku retoriku i retoriku podjela, iako nešto manje nego u prethodnim kampanjama. Dok su neke stranke bile povezane s određenim konstitutivnim narodom, druge su se obraćale mješovitom biračkom tijelu.

U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata stvorio je atmosferu u kojoj su kritičari vlasti i opozicioni političari često etiketirani kao izdajnici i strani agenti. Kompromitujući video snimci i dokumenti korišteni su protiv političkih protivnika tokom kampanje. U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine predizborna kampanja je bila relativno tiha, iako je povećana polarizacija između bošnjačkih i hrvatskih pozicija. Kao i na prethodnim izborima, medijsko okruženje je bilo fragmentirano po etničkim i političkim linijama.

Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije, za bošnjačkog člana izabran je opozicioni kandidat Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija), za hrvatskog člana izabran je dosadašnji predsjednik Željko Komšić (Demokratska fronta), a za hrvatskog člana Željka Cvijanović (Savez nezavisnih društvenih Demokrate) izabran je za srpskog člana tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Poraz Bakira Izetbegovića, lidera dominantne bošnjačke Stranke demokratske akcije, mnogi posmatrači smatraju najvećim izbornim iznenađenjem. Na izborima za predsjednika Republike Srpske preliminarni rezultati pokazuju pobjedu aktuelnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika (Savez nezavisnih socijaldemokrata) nad kandidatom opozicije Jelenom Trivić (Stranka demokratskog progresa). Međutim, 10. oktobra, na osnovu uvida u materijalne dokaze koji ukazuju na nepravilnosti i matematičke nedosljednosti, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izdala je nalog Glavnom centru za brojanje da izvrši kontrolno prebrojavanje svih glasačkih listića sa svih biračkih mjesta za pozicije predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Kontrolno prebrojavanje je počelo 13. oktobra i nije bilo završeno u vrijeme podnošenja ovog izvještaja.

Građani Bosne i Hercegovine su 2. oktobra izabrali i nova parlamentarna tijela: Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnu skupštinu Republike Srpske i 10 skupština kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Preliminarni izborni rezultati pokazuju određenu raznolikost, iako bez značajnih promjena. Stranke sa jasnom etničkom pripadnosti su bile u mogućnosti da zadrže svoju jaku poziciju u većini parlamenata zemlje. U tri kantona s najvećom hrvatskom populacijom, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine zadržala je svoju relativnu snagu, dok je Hrvatska demokratska zajednica 1990. bila na drugom mjestu među hrvatskim strankama. Prema preliminarnim rezultatima,

Sa dubokim žaljenjem obavještavam Vijeće sigurnosti da je u Federaciji Bosne i Hercegovine Vlada iz mandata 2014-2018. i dalje na snazi ​​zbog neuspjeha političkih lidera da imenuju nove vlasti nakon općih izbora 2018. godine. U sedmicama pred izbore sam podvukao da se u demokratskom društvu volja birača mora provoditi i da neću dozvoliti da se ponovi politički ćorsokak iz 2018. godine.

Političke stranke su se višemjesečno uključile u dijalog o izbornoj reformi s ciljem otklanjanja političkih zastoja u Federaciji Bosne i Hercegovine, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Proces je završen bez postizanja kompromisnog rješenja.

S obzirom na neuspjeh procesa dijaloga i s obzirom na visok rizik da formiranje institucija nakon izbora ponovo bude blokirano, donio sam 2. oktobra Odluku o izmjenama i dopunama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Odluku Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ovaj takozvani funkcionalni paket sadrži skup mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora. U cilju poštovanja odluke birača, ove odluke sam objavio nakon zatvaranja biračkih mjesta i prije objavljivanja prvih preliminarnih rezultata izbora. Nijedna odluka ne utiče na prebrojavanje glasova.

Povećao sam veličinu Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine kako bih omogućio raspodjelu mandata koja koriguje prezastupljenost sva tri konstitutivna naroda u nekim kantonima, ali i kako bih po prvi put omogućio drugima (tj. onima koji nisu iz tri konstitutivna naroda) iz svih kantona da budu zastupljeni u Domu naroda. Element ove mjere je pravovremeni izbor delegata u Dom naroda od strane kantonalnih skupština. Također sam uveo mjere za poboljšanje ekspeditivnosti procesa imenovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine.

Osim što sam se bavio formiranjem zakonodavne i izvršne vlasti, uveo sam mehanizme deblokade za očuvanje funkcionisanja Federacije Bosne i Hercegovine pojednostavljivanjem procedura i uvođenjem rokova i posljedica za nepoštovanje rokova. Konkretno, ubrzao sam parlamentarno donošenje odluka tako što sam obavezao oba doma da sarađuju i razmatraju akte u roku. Iz razloga ekspeditivnosti i sprečavanja zloupotreba, ograničio sam niz pitanja o kojima se može pozvati na vitalni nacionalni interes. Kako god,

Nadalje, moje mjere olakšavaju imenovanje sudaca u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i njegovo vijeće za vitalne nacionalne interese, uključujući i one koje su trenutno u postupku, ali i ograničavaju zastupljenost konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina. Na kraju, obavezao sam parlamentarna tijela Federacije da traže učešće građana, uključujući mlade, kako bi se podstakao odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.

U izvještajnom periodu, vlasti Republike Srpske nastavile su sa podrivanjima državnih institucija Bosne i Hercegovine opstrukcijom njihovog rada i odlučivanja, kao i polaganjem ustavnih i zakonskih nadležnosti države za Republiku Srpsku. Ove akcije su često bile praćene secesionističkom retorikom. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik posebno je nastavio da osporava osnove Općeg okvirnog sporazuma za mir.

Osim pozitivnih pomaka u Brčko Distriktu i važne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 22. septembra o stavljanju van snage Zakona o nepokretnostima koje se koriste za funkcionisanje organa javne vlasti Republike Srpske, postignut je mali napredak. u implementaciji agende 5 plus 2. Kada je riječ o fiskalnoj održivosti države, želim da istaknem da je Republika Srpska nastavila koristiti neizvjesnost i neadekvatnost finansiranja državnih institucija kao instrument za podrivanje funkcionalnosti države Bosne i Hercegovine. U pogledu državne i obrambene imovine, vladavine prava i fiskalne održivosti, Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava sa značajnim izazovima.

Što se tiče ekonomije, preliminarni pokazatelji za 2022. godinu pokazuju određene pozitivne trendove, iako ne podrazumijevaju nužno poboljšanje nivoa privrednog i društvenog razvoja. Nivo registrovane nezaposlenosti je blizu 30 posto, dok je udio nezaposlenih mladih u ukupnoj nezaposlenosti preko 18 posto. Prosječna plata i penzija znatno su ispod prosječne cijene korpe, što govori da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem. Posebno su ugroženi penzioneri: oko 60 posto, odnosno oko 421.000 osoba, prima minimalne penzije i preživljava između 8 i 14 maraka (KM) dnevno.

Ekonomski i društveni izazovi i rašireni nepotizam i korupcija imali su ozbiljne posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Odliv mladih je među najozbiljnijim problemima. Iako nema preciznih podataka o tome koliko je mladih napustilo zemlju posljednjih godina, procjenjuje se da je Bosnu i Hercegovinu u posljednjih 10 godina napustilo gotovo pola miliona ljudi. Oko 170.000 osoba napustilo je Bosnu i Hercegovinu u 2021. godini, dok se očekuje da će 350.000 osoba otići 2022. godine.

Ostaje da se vidi da li su opći izbori 2. oktobra donijeli suštinsku promjenu u učešću žena u političkom životu u Bosni i Hercegovini. Prema nekim procjenama, žene su u proteklom mandatu činile manje od 25 posto članova parlamenta na državnom i entitetskom nivou, dok je njihov broj u izvršnoj vlasti bio još obeshrabrujući. Na lokalnom nivou, od svih gradonačelnika izabranih na lokalnim izborima 2020. godine, samo 4 posto su bile žene. Rodna ravnopravnost općenito ostaje značajan izazov.

Jasna većina stanovništva i dalje podržava integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Pozdravljam preporuku Evropske komisije Evropskom vijeću da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata u Evropskoj uniji. Ovaj jasan signal buduće integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju posebno je važan sada, kada se gazi međunarodno pravo i dovode u pitanje ili krše principi poput suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Predan sam radu sa vlastima, institucijama i građanima kako bismo državu postavili na nepovratni put napretka koji bi ovu viziju pretvorio u stvarnost.

S obzirom na trenutnu političku situaciju, preporučujem pojačani angažman međunarodne zajednice kako bi se osigurala puna usklađenost sa Općim okvirnim sporazumom za mir i omogućile ključne reforme. S tim u vezi, vojna operacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR-Althea) nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, omogućavajući mom Uredu i mnogim drugim međunarodnim organizacijama da ispune svoje mandate. Prisustvo EUFOR-Althea u Bosni i Hercegovini i dalje je neophodno.

I. UVOD

1. Ovaj izvještaj je moj treći redovni izvještaj koji sam podnio Vijeću sigurnosti otkako sam preuzeo funkciju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu 2021. godine. On predstavlja nepristrasnu ocjenu implementacije civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, sa informacijama o razvoju i napretku ka postizanju prethodno postavljenih ciljeva.

2. Svoj mandat ispunjavam u skladu sa Aneksom 10. Opšteg okvirnog sporazuma iu skladu sa relevantnim odlukama Vijeća sigurnosti. Ispunjavanje pet ciljeva i dva uslova (agenda 5 plus 2) postavljenih 2008. godine za prelazak Bosne i Hercegovine sa međunarodnog nadzora ostaje obaveza vlasti Bosne i Hercegovine koju treba ispuniti. Međutim, kao što moj izvještaj ukazuje, nedavni opći izbori održani su u klimi nepovjerenja i političkog ćorsokaka, zajedno sa potpunim odbacivanjem ne samo ciljeva programa 5 plus 2, već i osnovnih elemenata Općeg okvirnog sporazuma.

3. Ponavljam da se strane moraju u potpunosti pridržavati Općeg okvirnog sporazuma i prevazići blokade na svim nivoima vlasti kako bi Bosna i Hercegovina mogla poduzeti obavezne političke i pravne korake kako bi napredovala na svom putu ka integraciji u Evropsku uniju. Pozdravljam preporuku Evropske komisije Evropskom vijeću da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata u Evropskoj uniji. Ovaj jasan signal buduće integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju posebno je važan sada, kada se gazi međunarodno pravo i dovode u pitanje ili krše principi poput suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Predan sam radu sa vlastima,

4. U izvještajnom periodu, mnogi moji domaći i međunarodni sagovornici su isticali potrebu da se ubrza integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. U cilju unapređenja takve integracije, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell bili su domaćini sastanka 12. juna u Briselu sa članovima Predsjedništva BiH. i Hercegovine i lideri političkih partija zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini. Politički sporazum koji su tom prilikom potpisali čelnici političkih stranaka i članovi Predsjedništva je ključna, kolektivna posvećenost demokratskim principima, ljudskim pravima, Opći okvirni sporazum za mir i implementaciju 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Politički lideri su se također obavezali na izborne reforme i „one ograničene ustavne reforme potrebne da bi se osigurala puna usklađenost“ s presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i preporukama Evropske komisije za demokratiju kroz zakon (Venecija Komisija), Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) i Grupa država protiv korupcije. Na moju žalost, političke stranke nisu postigle konsenzus o ovakvim reformama uoči izbora.

5. Međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini ostaje opredijeljena za ublažavanje tenzija i zalaganje za dijalog i kompromis.

II. Političko ažuriranje

A. Opšte političko okruženje i izazovi Opšteg okvirnog sporazuma za mir

6. U izvještajnom periodu u velikoj mjeri su dominirali opšti izbori od 2. oktobra. Birači su birali članove Predsjedništva države Bosne i Hercegovine, članove Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine, Predstavničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, delegati Narodne skupštine Republike Srpske i delegati 10 kantonalnih skupština u Federaciji Bosne i Hercegovine.

7. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine upisala je ukupno 3.368.666 birača, od kojih 69.966 u inostranstvu; Za učešće na izborima ovjereno je 90 stranaka, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata. Tokom predizborne kampanje, koja je počela 2. septembra, neke stranke i kandidati su koristile nacionalističku retoriku i retoriku podjela, iako u manjoj mjeri nego u prethodnim kampanjama. Čini se da su izmijenjene zakonske preventivne i represivne mjere za izbjegavanje govora mržnje i izbornih prijevara doprinijele smanjenju ovakvih prekršaja. Kampanja je bila fokusirana na ličnosti i pripadnost i posvećivala relativno malo pažnje sadržaju stranačkih platformi.

8. Kao i na prethodnim izborima, medijsko okruženje je bilo fragmentirano i uglavnom podijeljeno po etničkim i političkim linijama.

9. U Republici Srpskoj, kandidati i stranke često su koristili nacionalističku retoriku i retoriku podjela. Vladajuća koalicija je svoje kritičare i protivnike ponekad prikazivala kao izdajnike i strane agente, koristeći javni emiter da promoviše svoju agendu. Kampanja opozicije bila je fokusirana na borbu protiv korupcije.

10. U Federaciji Bosne i Hercegovine kampanja je bila relativno tiha, osim nesuglasica oko ustavnih i izbornih reformi. Kao iu Republici Srpskoj, neki politički akteri su nastojali da kompromituju svoje protivnike optužbama za nezakonite radnje ili skandalozno ponašanje.

11. Tokom izvještajnog perioda moji prioriteti su bili: (a) omogućiti sprovođenje općih izbora, uključujući odluku o finansiranju izbora donesenu 7. juna (Odluka br. 2/22); [1] (b) jačanje integriteta izbora i rješavanje izbornih prevara putem odluke donesene 27. jula (Odluka br. 5/22); [2] i (c) osigurati brzo uspostavljanje institucija nakon izbora u skladu sa voljom birača.

12. Moja Odluka broj 5/22 od 27. jula sadrži takozvani paket integriteta, koji predstavlja set izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Paket jača integritet izbora i poboljšava transparentnost dajući Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine sredstva za sankcionisanje kršenja pravila ponašanja u izbornoj kampanji. Komisija je bila ključna u implementaciji ovih izmjena i osiguravanju da izbori budu u skladu sa relevantnim zakonima. Uveo je dodatne zaštitne mjere za izbore, kao što je novi sistem za slanje nadzornika u općinske izborne komisije.

13. Prema podacima Centralne izborne komisije, opozicioni kandidat Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija) osigurao je bošnjačko mjesto u tročlanom Predsjedništvu, aktuelni Željko Komšić (Demokratska fronta) osvojio je hrvatsko mjesto, a Željka Cvijanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata) zauzeo srpsko mesto. Mnogi posmatrači najvećim iznenađenjem izbora smatraju poraz Bakira Izetbegovića, lidera dominantne bošnjačke Stranke demokratske akcije. Na izborima za predsjednika Republike Srpske, preliminarni rezultati Komisije pokazuju pobjedu aktuelnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika (Savez nezavisnih socijaldemokrata) nad opozicionom kandidatkinjom Jelenom Trivić (Stranka demokratskog progresa). Međutim, u vrijeme izrade ovog izvještaja, gđa. Trivić je osporila rezultat, iznijela pobjedu za sebe i zatražila ponavljanje predsjedničkih izbora zbog navodne izborne prevare. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je 10. oktobra, na osnovu uvida u materijalne dokaze koji ukazuju na nepravilnosti i matematičke nedosljednosti, izdala nalog Glavnom centru za brojanje za kontrolno prebrojavanje svih glasačkih listića sa svih biračkih mjesta za predsjednika i potpredsjednici Republike Srpske. Kontrolno prebrojavanje je počelo 13. oktobra i još nije bilo završeno kada je ovaj izvještaj pisan. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izdala je nalog Glavnom centru za brojanje za kontrolno prebrojavanje svih glasačkih listića sa svih biračkih mjesta za mjesta predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Kontrolno prebrojavanje je počelo 13. oktobra i još nije bilo završeno kada je ovaj izvještaj pisan. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izdala je nalog Glavnom centru za brojanje za kontrolno prebrojavanje svih glasačkih listića sa svih biračkih mjesta za mjesta predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Kontrolno prebrojavanje je počelo 13. oktobra i još nije bilo završeno kada je ovaj izvještaj pisan.

14. Izbori od 2. oktobra nisu donijeli velike promjene u sastavu različitih parlamenata na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Prema neovjerenim rezultatima, najveći dobitnici su stranke koje pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda, odnosno Bošnjačkoj stranci demokratske akcije, Srpskom savezu nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatskoj demokratskoj zajednici Bosne i Hercegovine. Sedam partija iz Federacije Bosne i Hercegovine i devet iz Republike Srpske prešlo je cenzus od 3 posto i ući će u Predstavnički dom BiH.

15. U Republici Srpskoj cenzus za ulazak u Narodnu skupštinu prešlo je 11 stranaka. Savez nezavisnih socijaldemokrata ostao je najjača stranka sa više od 35 posto glasova.

16. 10 kantonalnih skupština Federacije Bosne i Hercegovine nude raznoliku sliku. U tri kantona s najvećom hrvatskom populacijom, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine zadržala je svoju relativnu snagu, dok je Hrvatska demokratska zajednica 1990. bila na drugom mjestu među hrvatskim strankama. U urbanim kantonima Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno u Sarajevu i Tuzli, koalicija tri multietničke građanske stranke, Socijaldemokratske partije, naroda i pravde (Narod i Pravda) i Naše stranke (Naša Stranka), postigla je dobar rezultat. rezultate. Centralna izborna komisija mora ovjeriti sve izborne rezultate do 1. novembra.

17. Ovjereni konačni rezultati pokazat će da li su opći izbori 2. oktobra donijeli suštinsku promjenu u učešću žena u političkom životu u Bosni i Hercegovini. Prema nekim procjenama, žene su u proteklom mandatu činile manje od 25 posto članova parlamenta na državnom i entitetskom nivou, dok je njihov broj u izvršnoj vlasti bio još obeshrabrujući. Na lokalnom nivou, od svih gradonačelnika izabranih na lokalnim izborima 2020. godine, samo 4 posto su bile žene. Izborni zakon Bosne i Hercegovine propisuje da kandidati i kandidati budu podjednako zastupljeni na svakoj kandidatskoj listi i propisuje da jednaka zastupljenost postoji kada je jedan od spolova zastupljen sa najmanje 40 posto od ukupnog broja kandidata na listi.

18. Na moje duboko žaljenje, politički život u Bosni i Hercegovini posljednjih godina karakteriziraju blokade na različitim nivoima. Nakon općih izbora 2018. godine, politički lideri nisu uspjeli da se dogovore oko nove vlade u Federaciji Bosne i Hercegovine. Vlada 2014–2018 ostala je pod tehničkim mandatom do 2022. U pokušaju da deblokiraju ovu situaciju, političke stranke su se početkom 2022. godine uključile u dijalog o mogućoj izbornoj reformi, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Stranke nisu postigle kompromis, rizikujući mogućnost da se nakon izbora 2. oktobra ponovo ignoriše volja birača.

19. U tom kontekstu i vršeći ovlaštenja koja su Visokom predstavniku data Općim okvirnim sporazumom za mir, donio sam 2. oktobra, nakon zatvaranja biračkih mjesta, Odluku kojom se donose amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ( Odluka broj 6/22) i Odluka o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Odluka br. 7/22). Ovaj takozvani funkcionalni paket sadrži set mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora.

20. Zapaljiva retorika nije bila ograničena na period kampanje. Srpski član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik nastavio je da dovodi u pitanje temeljne odredbe Općeg okvirnog sporazuma za mir i vodi secesionističku politiku. Vlasti Republike Srpske i dalje podrivaju državne institucije Bosne i Hercegovine odbijanjem da učestvuju u donošenju odluka na različitim nivoima. Često blokiraju odluke o budžetima i imenovanjima i traže ustavne i zakonske nadležnosti države za entitet Republika Srpska. Duboke razlike u ocjeni rata 1992-1995. ostaju ključni kamen spoticanja za pomirenje u Bosni i Hercegovini.

21. Također sam primijetio i neke podjele i agresivnu retoriku u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dana 27. jula, na primjer, Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije u kojoj dominiraju Bošnjaci, izjavio je na stranačkom sastanku u Hadžićima: „Napravili smo prebrojavanje – koliko imamo lovaca, a koliko mladih i kako imamo mnogo instruktora dronova i tako dalje. Neću dalje, ali samo da znaš.” [3]Određeni broj hrvatskih političara doveo je u pitanje državnu strukturu i zaprijetio daljnjim teritorijalnim podjelama. Među njima su Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i Hrvatskog narodnog sabora kao krovne organizacije hrvatskih stranaka na čelu sa Hrvatskom demokratskom zajednicom. U pismu upućenom brojnim zvaničnicima međunarodne zajednice i objavljenom nakon raspisivanja općih izbora od strane Centralne izborne komisije, on je naveo: “S obzirom na daljnji nastavak procesa ukidanja pariteta, ravnopravnosti i ustavnosti Hrvata ljudi,[4] Dok secesionistička retorika gospodina Dodika ne pokazuje znake opadanja, već se čak intenzivirala, u Federaciji Bosne i Hercegovine retorika koja zagovara podjele, stvara nepovjerenje i izaziva strah u stanovništvu smanjena je nakon opšti izbori. Međutim, 10. oktobra 2022. godine, u pismu međunarodnoj zajednici, g. Čović je potvrdio da „Hrvatska narodna skupština Bosne i Hercegovine ostaje privržena suverenitetu, teritorijalnom i institucionalnom integritetu, kao i euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine i Hercegovina”.

22. Secesionizam, politički zastoji i slaba vladavina prava ostaju ključni izazovi za sveobuhvatnu implementaciju civilnih aspekata Opšteg okvirnog sporazuma, završetak agende 5 plus 2 i napredak Bosne i Hercegovine na njenom putu ka integraciji u Evropsku uniju. I dalje je od suštinskog značaja zadržati međunarodnu pažnju na situaciju u Bosni i Hercegovini.

B. Odluke visokog predstavnika tokom izvještajnog perioda

Odluke o finansiranju izbora

23. Dana 7. juna, usvojio sam paket odluka kojima se omogućava finansiranje opštih izbora 2. oktobra. [5] Ovim odlukama ispravljen je propust nadležnih organa Bosne i Hercegovine da ispune svoje obaveze prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine da u roku od 15 dana od dana njihovog raspisivanja osiguraju sredstva potrebna za provođenje općih izbora. Centralna izborna komisija 4. maja. Odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 6. juna kojom su dodijeljena sredstva Centralnoj izbornoj komisiji bila je i zakašnjela i nedovoljna, jer nije osigurala da Komisija ispuni svoje obaveze u vezi sa općim izborima

24. With the aim of ensuring that the citizens could exercise their basic constitutional right to elect their representatives, my decisions established a system that applies to both general and local elections and enables the financing of elections in periods of temporary financing, that is, in situations in which the budget for the respective year has not been adopted.

25. Paket obezbjeđuje sistemsko rješenje za finansiranje budućih izbora i kontinuirano finansiranje svih državnih institucija u slučaju da nadležni organi ne usvoje budžet na vrijeme. Ukoliko se godišnji budžet u budućnosti ne usvoji blagovremeno, privremeno će finansiranje državnih institucija automatski stupiti na snagu, na osnovu posljednjeg usvojenog budžeta. Ove mjere omogućavaju Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine da nastavi sa isplatama bez dodatne odluke Vijeća ministara. Također, usklađuju Zakon o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Cilj je da se zaštiti nesmetano finansiranje i kontinuirano funkcionisanje državnih institucija.

Odluka o integritetu izbora

26. Nažalost, političke stranke nisu uspjele postići dogovor o izbornoj reformi prema presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nisu riješeni ni nedostaci u vezi sa integritetom izbornog procesa koje su identifikovale međunarodne institucije, uključujući Kancelariju za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a i Venecijansku komisiju. Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji je uložila grupa delegata šest političkih stranaka propao je u Predstavničkom domu Bosne i Hercegovine.

26. Pohvaljujem neumorne napore posrednika Evropske unije i Sjedinjenih Država da se postigne dogovor između strana o ovom pitanju.

27. Imajući u vidu istaknuto mjesto koje izbori imaju u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir, donio sam 27. jula Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kako bi izborni zakon bio što više usklađen sa međunarodnim standardima i dobrom praksom. za demokratske izbore, kako je preporučila Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a, a istakla Evropska komisija u svom Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

28. Moja intervencija je bila vođena potrebom da pomognem u sprečavanju izborne prevare i da garantujem da će izbori od 2. oktobra biti održani uz primjenu međunarodnih standarda. Ove mjere unapređuju transparentnost izbornog procesa i daju Centralnoj izbornoj komisiji sredstva za sankcionisanje kršenja pravila ponašanja u izbornoj kampanji i nepravilnosti u sprovođenju izbora.

Odluke koje se odnose na funkcionalnost Federacije

30. Imajući na umu potrebu da se jamči da će rezultati izbora održanih 2. oktobra biti implementirani ubrzo nakon toga, bez obzira na ishod, što je suštinski element da bi se izbori smatrali slobodnim, poštenim i demokratskim, te imajući u vidu potrebu da osiguram da se garancije i zaštitne mjere ugrađene u Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Izborni zakon Bosne i Hercegovine ne koriste na štetu dobrog upravljanja i funkcionalnosti institucija, 2. oktobra sam donio Amandmane na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

31. Moje intervencije, koje se tiču ​​samo postizbornog uspostavljanja indirektno izabranih tijela, imaju za cilj poboljšanje funkcionalnosti Federacije Bosne i Hercegovine i osiguranje pravovremene implementacije rezultata izbora 2. oktobra. Povećao sam veličinu Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine kako bih omogućio raspodjelu mandata koja koriguje prezastupljenost sva tri konstitutivna naroda u nekim kantonima, ali i kako bih po prvi put omogućio ostalima iz svih kantona da biti zastupljen u Domu naroda. Element ove mjere je pravovremeni izbor delegata Doma naroda od strane kantonalnih skupština. Štaviše,

32. Uz rješavanje pitanja formiranja zakonodavne i izvršne vlasti, uveo sam mehanizme deblokade za očuvanje funkcionisanja Federacije Bosne i Hercegovine pojednostavljivanjem procedura i uvođenjem rokova i posljedica za zanemarivanje rokova. Konkretno, ubrzao sam parlamentarno odlučivanje obavezujući oba doma parlamenta da sarađuju i razmatraju akte u roku. Iz razloga ekspeditivnosti i sprečavanja zloupotreba, ograničio sam niz pitanja o kojima se može pozvati na vitalni nacionalni interes.

33. Nadalje, moje mjere olakšavaju imenovanje sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i njegovo vijeće od vitalnog nacionalnog interesa, uključujući i one koje su trenutno u postupku, ali i ograničavaju zastupljenost konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federacije Bosne i Hercegovine. Na kraju, obavezao sam parlamentarna tijela Federacije da traže učešće građana, uključujući i mlade, kako bi se podstakao odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.

34. Moje odluke ne prejudiciraju nijedno rješenje koje bi bilo dio postizborne reforme i ne utiče na potrebu i hitnost provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić i Finci.

C. Pet ciljeva i dva uslova za zatvaranje Ureda visokog predstavnika

Napredak u ostvarivanju ciljeva

35. Osim kontinuiranih pozitivnih pomaka u Distriktu Brčko i važne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 22. septembra kojom je ukinut Zakon o nepokretnostima koje se koriste za funkcionisanje organa javne vlasti Republike Srpske, ostvaren je mali napredak. napravljen u implementaciji agende 5 plus 2. Naime, u pogledu državne i odbrambene imovine, vladavine prava i fiskalne održivosti, Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava sa značajnim izazovima. Ured visokog predstavnika nastavlja raditi na konstruktivnim rješenjima u bliskoj saradnji sa nacionalnim i međunarodnim partnerima.

Državna i vojna imovina

36. Kao što je navedeno u mom prethodnom izvještaju ( S/2022/374 ), 12. aprila sam donio dvije odluke koje se odnose na pitanje državne imovine. Prvi, Naredba o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnostima Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje organa javne vlasti, imala je za cilj sprječavanje negativnih pravnih efekata dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese konačnu odluku o usklađenosti ovog zakona sa državni ustav. Druga odluka, Odluka o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, nametnuta je radi ažuriranja i usklađivanja zabrane izrečene 2005. godine sa relevantnim odlukama Ustavnog suda i proširenja djelokruga. zaštite javnih dobara.

37. Dana 22. septembra, odlučujući na zahtjev šest delegata Doma naroda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlučio da Republika Srpska nema ustavna ovlaštenja da uređuje pitanja koja su predmet Zakona o nepokretnostima. Imovina, jer je to u nadležnosti Bosne i Hercegovine. Zakon Republike Srpske je stavljen van snage. Ovom presudom je potvrđena moja Odluka od 12. aprila iu potpunosti je u skladu sa prethodnom nadležnošću u pitanjima državne imovine.

38. Nakon donošenja mojih odluka u aprilu, zvaničnici iz Republike Srpske su javno izrazili namjeru da ih ignorišu i implementiraju suspendovani Zakon o nepokretnostima Republike Srpske. Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izjavio je: “Imovina je naša i zakon će se provoditi kako piše”. Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je “neophodno obezbijediti primjenu zakona u narednom periodu”, navodeći da se radi o “činovničkim poslovima, odnosno aktivnostima različitih organa na različitim nivoima”. Gospodin Dodik je potvrdio svoj stav rekavši „nema odustajanja od provođenja zakona, imovina kojom raspolažemo je uknjižena kao vlasništvo Republike Srpske. Oni nas mogu pritiskati i proganjati,

39. At its thirty-fifth special session, held on 14 September, the National Assembly of the Republika Srpska adopted new changes and amendments to two property-related laws: the Republika Srpska Law on Legalization of Illegally Constructed Buildings and the Republika Srpska Law on Agricultural Land. The main goal of these amendments was to extend the deadline for the “legalization” of illegally constructed buildings and to simplify the entire “legalization procedure”. Regarding state property, the amendments to the Republika Srpska Law on Agricultural Land raise particular concern, as any unilateral transfer, disposal or re-registration of agricultural land violates the State Property Disposal Ban and the relevant decisions of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina.

40. Nakon odluke Ustavnog suda od 22. septembra, žestoke reakcije političara iz Republike Srpske ukazuju na to da se mora očekivati ​​nepoštivanje nove sudske odluke.

41. Kao reakcija na ova negativna dešavanja u Republici Srpskoj, upućeni su javni pozivi Visokom predstavniku da donese naredbu o uknjižbi cjelokupne državne imovine u cijeloj zemlji u korist njenog pravnog nosioca, Države Bosne i Hercegovine.

42. Dozvolite mi da naglasim da su postojeće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine rezultat ocjene ustavnosti nekoliko imovinskih zakona Republike Srpske. Za razliku od navedenih zakona Republike Srpske, za koje postoje konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, relevantno imovinsko zakonodavstvo u Federaciji nije predmet ocjene ustavnosti. U principu, zakonodavstvo Federacije ne predviđa sistemsku i sveobuhvatnu preknjižbu poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, kao što je to slučaj sa ranije osporenim zakonodavstvom Republike Srpske. Međutim, svi relevantni zakoni u cijeloj zemlji zahtijevaju pažnju i reviziju u svjetlu postojeće jurisprudencije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Osim toga,

43. Slijedom ovog obrazloženja, 5. maja 2022. godine uputio sam dopis premijerima Federacije i svih 10 kantona i gradonačelniku Brčko Distrikta, sa zahtjevom za pokretanje revizije postojećih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine. i Brčko Distrikta kojim se uređuju različite kategorije državne i javne imovine i, po potrebi, mijenjaju i dopunjuju u skladu sa principima sadržanim u relevantnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nekoliko premijera i vlada reagovalo je pozitivno i proaktivno na ovaj zahtjev i osnovalo radne grupe za provođenje potrebne revizije i usaglašavanja.

44. Prema saopćenju za javnost Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske u maju, 100 posto svih šuma i šumskog zemljišta u Republici Srpskoj koje su ranije bile upisane u društveno vlasništvo sada je upisano u vlasništvo Republika Srpska. Osim toga, 50 posto poljoprivrednog zemljišta koje je ranije bilo upisano kao društvena svojina sada je, po zakonu, upisano u vlasništvo Republike Srpske. Ove registracije su obavljene prema odredbama zakona Republike Srpske koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim.

Provedba konačne odluke o Brčkom

45. U ovom izvještajnom periodu institucije Brčko distrikta nastavile su da se fokusiraju na reforme koje promovišu fiskalnu disciplinu i transparentnost u javnoj potrošnji, razvoj infrastrukture i ekonomski rast, uz jačanje antikorupcijskih mjera i pokretanje reforme javne uprave. Uspjeh u ovim sektorima osigurava funkcionalan, održiv i otporan Brčko distrikt.

46. ​​Supervizor Brčko Distrikta i Ured visokog predstavnika nastavili su promovirati održive reforme i unaprijediti Brčko Distrikt ka ispunjavanju uslova Konačne odluke.

47. Vlasti Brčko Distrikta fokusirale su se na praktičnu implementaciju reformskog zakonodavstva usvojenog u prethodnom periodu, uključujući blagovremenu pripremu budžeta Distrikta za 2023. godinu. Vlasti su radile na mjerama transparentnosti, uključujući izdvajanje određenog procenta godišnjeg budžeta za kapital projekti, razvoj infrastrukture i unapređenje javnih usluga.

48. Dobre javne usluge i snažne antikorupcijske mjere su od vitalnog značaja za prosperitet Brčko Distrikta. Ured za borbu protiv korupcije trenutno priprema potrebnu dokumentaciju za uvid u diplome svih imenovanih i državnih službenika, u saradnji sa Inspektoratom Brčko Distrikta i pod nadzorom Američkog Biroa za međunarodne narkotike i poslove provođenja zakona, koji djeluje u okviru Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Ovo zahtijeva izmjene i dopune Zakona o osnivanju Ureda za borbu protiv korupcije, što se trenutno radi uz pomoć pravnih stručnjaka iz Ureda visokog predstavnika i Biroa Sjedinjenih Država.

49. Tokom izvještajnog perioda, vlasti su nastavile sa programima uspostavljenim 2021. godine radi poboljšanja fiskalne transparentnosti i standarda dobrog upravljanja, kao što su: (a) reforma državne službe, uključujući novi Zakon o državnoj službi i Zakon o državnim službenicima za uspostavljanje transparentnosti i zasluga -prakse zapošljavanja zasnovane na; (b) reforma javne uprave kako bi se osiguralo koordinirano, odgovorno i transparentno upravljanje resursima; i (c) poboljšan finansijski nadzor javnih preduzeća u Brčko Distriktu.

50. U cilju daljeg usklađivanja zakonodavstva Brčko Distrikta sa standardima Evropske unije, završene su izmjene i dopune Zakona o policiji i Zakona o policijskim službenicima i upućene Skupštini na konačno usvajanje.

51. Brčko Distrikt je također preduzeo dalje korake na jačanju svoje energetske sigurnosti i izradio nacrt zakona za stimulisanje ulaganja u obnovljivu energiju. Pored Zakona o električnoj energiji usvojenog u prethodnom izvještajnom periodu, u junu i julu usvojena su dva komplementarna zakona (Zakon o obnovljivim izvorima energije i Zakon o energetskoj efikasnosti). Osnovana je radna grupa za energetiku da identifikuje dodatne zakonske prepreke za ulaganja u ove nove energetske sektore. U skladu sa Akcionim planom održive energije i klime koji je usvojen prošlog oktobra, Distrikt je nastavio ulagati u rekonstrukciju javnih zgrada radi bolje energetske efikasnosti.

52. Kako je razvoj infrastrukture ključan za povećanje investicija, vlasti u Brčko Distriktu daju prioritet modernizaciji Luke Brčko. U toku su i pripremni radovi kako bi se osiguralo održivo i čisto vodosnabdijevanje svih zajednica u gradskim i prigradskim područjima. Distrikt je uspio osigurati sredstva iz Programa integriranog razvoja koridora rijeke Save i Drine Svjetske banke za pet dodatnih infrastrukturnih projekata.

53. Ekonomska zona za preradu poljoprivrede u Brčko Distriktu pokrenuta je u junu na osnovu sporazuma potpisanog 2021. godine sa konzorcijumom sa sjedištem u Austriji, uz investiciju od 10 miliona eura. Investicije će stvoriti 4.000 novih radnih mjesta u privatnom sektoru, što će pomoći da se razbiju mreže pokrovitelja uspostavljene ovisnošću o poslovima u javnom sektoru koje kontroliše partija.

54. U izvještajnom periodu vođeni su preliminarni razgovori o rekonstrukciji mosta Brčko-Gunja koji povezuje luku Brčko sa komercijalno ključnim autoputem Zagreb-Beograd u Hrvatskoj. Hrvatska i Bosna i Hercegovina zaključile su nacrt sporazuma koji sada čeka na parafiranje od strane odgovarajućih nacionalnih ministarstava prije njegove ratifikacije.

55. Dana 6. septembra, vlasti Brčko Distrikta i dva entiteta Bosne i Hercegovine dogovorili su trase planiranih autoputeva Beograd-Sarajevo i Beograd-Banja Luka kroz Distrikt. Projekat modernizacije Luke Brčko, obnova mosta i izgradnja autoputeva transformisaće Brčko u multimodalno čvorište koje povezuje Brčko sa tržištima Zapadnog Balkana i Evropske unije.

56. Brčko Distrikt je usvojio plan da do kraja 2024. godine bude bez mina kako bi se povećala javna sigurnost i promovirao turizam. Dva od sedam područja na kojima se sumnjalo da postoje mine su očišćene. Očekuje se da će treći biti očišćen do kraja oktobra. Međunarodni donatori i vlasti Distrikta sklopili su sporazum o podjeli troškova za implementaciju projekta.

57. Kako bi se ostvario napredak izvan multietničkog suživota, vlasti Brčko Distrikta su se složile da podignu zajednički spomenik civilnim žrtvama rata. Završene su tehničke pripreme, predviđena sredstva, a početkom septembra započeta je izgradnja spomenika i okoline. Očekuje se da će spomenik biti završen do kraja godine

58. U cilju daljeg unapređenja pomirenja, kreatori politike Brčko Distrikta kreirali su novu kategoriju korisnika u Zakonu o zaštiti civilnih žrtava rata za djecu žrtava ratnog silovanja. Skupština Distrikta usvojila je amandman na zakon kojim se formalizuje njihov status i daje zakašnjelo priznanje, čime je postavljen važan presedan u Bosni i Hercegovini.

Fiskalna održivost

59. Neizvjesno i neadekvatno finansiranje utiče na sposobnost institucija Bosne i Hercegovine da izvršavaju svoje ustavne i zakonske obaveze. Usvajanje 8. juna budžeta za institucije i međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine za 2022. godinu bio je ključan (iako odavno zakasnio) korak naprijed, ali nije riješio problem. Trend koji je uočen u izvještajnom periodu, uključujući sistem indirektnog oporezivanja i Nacionalnog fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine, sugerira da se kontinuirano pokušavaju oslabiti država kroz nametanje finansijskih ograničenja njenim institucijama.

60. Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika za 2023–2025. bio bi prvi korak ka pripremi i usvajanju državnog budžeta za 2023. godinu, ali do danas nije usvojen. Jedini pokušaj Nacionalnog fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine da ispuni ovu obavezu propao je zbog nepostojanja podrške predloženom dokumentu od strane predstavnika Republike Srpske u Vijeću. Neuspjeh blokira proces pripreme budžeta za 2023. na državnom nivou, koji je do sada trebao dobro napredovati.

61. Bosanskohercegovački sistem neizravnog oporezivanja ostaje od vitalnog značaja za fiskalnu stabilnost svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, ali na njega negativno utiče nemogućnost Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje da održava redovne sastanke i odlučuje o pitanja iz svoje nadležnosti. Odbor je održao samo tri sjednice u proteklih šest mjeseci, sve elektronskim putem, usvajajući tromjesečne raspodjele prihoda za ostatak godine i odobravajući međuentitetsko izmirenje dugova za prvu polovicu 2022. Nije bilo pokušaja da se riješi dugotrajna pitanja, uključujući i neizmireni dug Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine prema Republici Srpskoj od 30 miliona KM na osnovu odluke bosanskohercegovačkog suda iz 2015. godine. Pokušaj naplate duga od strane Republike Srpske sa računa javnih prihoda Uprave za indirektno oporezivanje nanio je finansijsku štetu svim korisnicima prihoda od indirektnog poreza, uključujući oba entiteta i Brčko Distrikt, primaoce povrata poreza na dodatu vrijednost i štediše carinskog osiguranja, zbog čega je Sud BiH i Hercegovine da obustave izvršenje do 11. juna 2023. kako bi se omogućilo vrijeme za identifikaciju alternativnog izvora sredstava. Do sada nije pronađeno rješenje. Još jedan dugogodišnji spor tiče se načina raspodjele akumuliranih rezervi prihoda od putarine od oko 200 miliona KM namijenjenih za izgradnju autoputa i puteva. Nedostatak sporazuma ne samo da blokira namjensko korištenje sredstava za izgradnju autoputa i puteva,

62. Neuspjeh u rješavanju ovih i sličnih pitanja sa finansijskim implikacijama utiče na funkcionisanje sistema jedinstvenog indirektnog poreza i povjerenje u njegovu institucionalnu strukturu. Nadalje, ovo predstavlja povod da Republika Srpska ospori nadležnost države za indirektno oporezivanje i zagovara vraćanje te nadležnosti entitetima, što je pokazano 10. decembra 2021. godine, kada je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zaključak U vezi sa informacijama o prijenosu odgovornosti u oblasti indirektnog oporezivanja. Ako se nastavi, to bi vratilo jednu od najvažnijih reformi poslijeratnog perioda, koja čuva makroekonomsku i ukupnu političku stabilnost Bosne i Hercegovine.

63. Moj Ured je nastavio pratiti druga dešavanja relevantna za fiskalnu stabilnost Bosne i Hercegovine, uključujući usvajanje budžeta na svim nivoima vlasti. Posebna pažnja posvećena je dešavanjima u vezi sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine, koja je čuvar stabilnosti u monetarnom i finansijskom sektoru Bosne i Hercegovine. Tokom izvještajnog perioda, Centralna banka je profesionalno i efikasno izvršavala svoje ustavne i zakonske obaveze, uprkos stalnim izazovima. Upravno vijeće Centralne banke nastavlja sa radom u svojstvu privremene, jer Predsjedništvo Bosne i Hercegovine još uvijek nije imenovalo novo Vijeće. Član Predsjedništva Milorad Dodik obnovio je svoje pozive da se oslobode devizne rezerve za potrebe entitetskog budžeta i u tu svrhu predložio zakonski amandman. Ako se nastavi, prijedlog bi kompromitovao valutu Bosne i Hercegovine i ugrozio monetarnu i finansijsku stabilnost zemlje, sa daljnjim negativnim socioekonomskim i političkim implikacijama.

Pitanja vladavine prava

64. Imajući na umu da se provođenje vladavine prava oslanja na pravosuđe i da je profesionalno sudstvo oslobođeno neprimjerenog političkog pritiska i utjecaja ključno za funkcioniranje pravne države, snažno podržavam suštinska i odavno zakašnjela poboljšanja u Visokoj Sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, koje imenuje i kažnjava sve sudije i tužioce. Mali paket tehničkih izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ostaje neusvojen nakon što je odbijen u Parlamentu i vraćen Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na dalje zakonodavne procedure. Izmjenama se predviđaju temeljne promjene koje bi osigurale integritet pravosudnih funkcionera i riješile pitanja sukoba interesa, disciplinske odgovornosti i zakonitosti i transparentnosti odluka o imenovanjima. Budući da su amandmani tehničke prirode, njihovo odbijanje u Parlamentu je posljedica politički motivirane težnje za slabljenjem državnih institucija i pravosuđa.

65. U međuvremenu, nastavljena je nedosljedna praksa prilikom imenovanja sudija i 30. juna šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik Evropske unije, ambasador Sjedinjenih Američkih Država, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini i ja poslali smo pismo Visokom sudskom i tužilačkom savjetu kojim se podsjeća da imenovanja u sudije treba da budu rezultat objektivnog i kvalifikacionog procesa zasnovanog na zaslugama. Odluke o pojedinačnim imenovanjima moraju biti obrazložene i sadržavati konkretno obrazloženje za svako imenovanje. Odgovor Vijeća sugerira da je ono spremno da se pozabavi ovim problemom i da preduzme dalje korake za unapređenje vladavine prava.

66. Sud Bosne i Hercegovine, jedini sud redovne nadležnosti na državnom nivou i nadležnost za odlučivanje o pravnim pitanjima i sukobu nadležnosti između države, entiteta i Brčko Distrikta, kao i o najtežoj korupciji i predmeta organizovanog kriminala, još uvijek nije u potpunosti prihvaćen. U kontekstu još jednog osporavanja pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, 19. augusta dostavio sam pravno mišljenje u svojstvu prijatelja suda (amicus curiae), pošto je Zakon o Sudu prvobitno donio Visoki Predstavnik. Izazov se odnosi na zakonske odredbe koje su prije nekoliko godina prepoznate kao spremne za ažuriranje, a novi nacrt zakona je smatran prioritetom. Rad je sporo napredovao,

67. Dana 26. septembra, druga tužiteljica u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, Diana Kajmaković, sankcionisana je od strane Ureda za kontrolu strane imovine Ministarstva trezora Sjedinjenih Američkih Država zbog odgovornosti ili saučesništva u korupciji ili potkopavanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu. Ministarstvo Sjedinjenih Američkih Država je 3. oktobra također uvrstilo aktuelnog premijera Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića (Stranka demokratske akcije) kao posebno određenog državljanina za djelovanje u službenom svojstvu. Ove međunarodne sankcije naglašavaju važnost sudskog ishoda domaćih krivičnih procesa kako bi se vratilo povjerenje građana u njihove vlasti.

Komemoracija genocida i negiranje ratnih zločina

Obilježavanje genocida u Srebrenici

68. Period prije obilježavanja genocida u Srebrenici 11. jula ponovo je obilježen pojačanim emocijama i tenzijama na području Srebrenice, kao i sve žešćim javnim raspravama o ratnim zločinima i komemoracijama.

69. Tokom izvještajnog perioda, lokalne opštinske vlasti Bratunca u Republici Srpskoj obnovile su jedno od mjesta masovnih ubistava tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, koje se nalazi u Kravici gdje je pogubljeno više od 1.300 muškaraca i dječaka Bošnjaka. Rekonstrukcija je izazvala niz oštrih reakcija, posebno među rodbinom žrtava, te je u prvi plan stavila problem očuvanja i obilježavanja mjesta masovnog stradanja. Nakon zahtjeva za obilježavanje mjesta masovnih pogubljenja na širem području Srebrenice uslijedili su pozivi drugih bošnjačkih predstavnika na sličnu akciju širom cijele Republike Srpske (kao što su Foča, Kalinovik i Prijedor).

70. Ovi zahtjevi su praćeni pritužbama Srba na zanemarivanje sudbine srpskih žrtava i nedostatak odgovarajućih sudskih odgovora na slučajeve srpskog stradanja. U tom kontekstu, 9. jula srpski stanovnici Bratunca, uz podršku lokalnih vlasti, postavili su fotografije srpskih žrtava sa tog područja pored puta koji vodi do Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima. Iako je poruka da “nema pravde za srpske žrtve” prvenstveno upućena međunarodnim predstavnicima koji dolaze na komemoraciju u Srebrenici, porodice žrtava i preživjeli genocid su instalaciju doživjeli kao provokaciju i znak nepoštovanja prema žrtvama genocida. U znak protesta protiv instalacije,

71. U ovoj zatrovanoj atmosferi, početkom jula patrijarh srpski Porfirije prenio je snažnu pomirljivu poruku na srpskoj komemoraciji u Bratuncu. Ovaj i nekoliko sličnih apela ostali su izuzetni i, na moju žalost, dosta zanemareni u javnosti.

Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca

72. Izvještaji Memorijalnog centra Srebrenica i Balkanske istraživačke mreže potvrđuju da se poricanje genocida smanjilo otkako je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se inkriminira poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca. . Međutim, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije procesuiralo nijednu od desetina zaprimljenih krivičnih prijava. Ova krivična djela napadaju društvenu koheziju i produžavaju patnju i moraju dobiti brzu i adekvatnu sudsku pažnju.

73. Za razliku od eksplicitnog negiranja genocida, slučajevi veličanja ratnih zločinaca se i dalje redovno javljaju i stoje na putu pomirenja. Oni također nisu procesuirani od strane Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

74. Mnoge traume vezane za sukob ostaju neriješene. Uprkos nekoliko pokušaja, zemlja nije uspjela implementirati zvanični mehanizam za istinu i pomirenje u cijeloj zemlji. Suočavanje s prošlošću je posebno izazovno jer je nacionalistička retorika dovela do različitih narativa o sukobu i zločinima počinjenim između 1992. i 1995., što je imalo direktan i ogroman utjecaj na obrazovni sistem: etnonacionalistički narativi koji razdvajaju se odražavaju u različitim školski programi, posebno iz istorije.

75. Na brojnim lokacijama porodicama žrtava nije dozvoljeno da obilježe mjesta stradanja postavljanjem obične ploče na zid. Usvajanje državnog zakonodavstva o procesima memorijalizacije moglo bi biti od ključnog značaja za odavanje počasti sjećanju na žrtve i izbjegavanje manipulacije narativima o prošlosti.

76. Također postoji mali napredak u pogledu kompenzacije za žrtve rata. U zemlji još uvijek nedostaje sveobuhvatan program za civilne žrtve torture, uključujući bivše zatočenike u logorima i preživjele seksualnog nasilja povezanog sa sukobom, kao i za porodice nestalih osoba. Uprkos dobrim praksama na entitetskom nivou, potreban je zakon na državnom nivou kako bi se osigurao nediskriminatorni pristup svim kategorijama žrtava.

D. Dalji izazovi Opštem okvirnom sporazumu za mir

Zakon Republike Srpske o lijekovima i medicinskim sredstvima

77. Nakon što ga je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 20. oktobra 2021. godine, Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske stupio je na snagu 28. juna 2022. godine. Ovim zakonom se dovode u pitanje nadležnosti i nesmetano funkcionisanje Agencije za lijekove. i Medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kao jedina institucija u Bosni i Hercegovini ovlaštena za osiguranje sigurnosti i efikasnosti farmaceutskih proizvoda i medicinskih sredstava na teritoriji cijele države i jedina takva agencija osnovana u skladu sa acquis-em Evropske unije, kao uvjet za Bosna i Hercegovina u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Ovo bi ozbiljno ugrozilo unutrašnje farmaceutsko tržište, posebno slobodno kretanje robe.

78. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 6. jula usvojio zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića za uvođenje privremene mjere stavljanja van snage Zakona Republike Srpske o lijekovima i medicinskim sredstvima i vezani Zakon Republike Srpske o izmjenama i dopunama Zakona o republičkoj upravi, do konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o njihovoj ustavnosti. Kancelarija visokog predstavnika i Evropska unija objavili su 27. juna zajednički pravni memorandum o Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, ističući neustavan karakter zakona. Usvajanje privremene mjere od strane Ustavnog suda učinilo je nepotrebnom dalekosežniju intervenciju visokog predstavnika.

79. Pored pokušaja uzurpacije svojih nadležnosti, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine se, kao i mnoge druge državne institucije, suočava sa hroničnim nedostatkom sredstava i osoblja. Ovo je zbog opšte politike Republike Srpske finansijskog slabljenja državnih institucija kako bi se spriječila njihova sposobnost da u potpunosti izmire svoje zakonske obaveze, te upotpunjuje konkretne akcije Republike Srpske na preuzimanju državne nadležnosti za lijekove i medicinska sredstva. Agenciji Bosne i Hercegovine nisu samo uskraćena potrebna sredstva i osoblje. S obzirom da je 26. marta istekao mandat direktora Agencije,

Javne željeznice Bosne i Hercegovine

80. Finansijski, Javna željeznička korporacija je u potpunosti zavisna od entitetskih finansijskih transfera, koji su i dalje nepouzdani. Neizvjesnost finansiranja predstavlja rizik za održivost Korporacije, koja je jedina korporacija na državnom nivou osnovana prema Aneksu 9 Općeg okvirnog sporazuma za mir. Ugrožava i jedini mehanizam za usaglašen pristup rekonstrukciji željezničkih trasa u Bosni i Hercegovini, koji bi bio od koristi željezničkim kompanijama oba entiteta, svim građanima i privredi zemlje.

III. Razvoj u vezi sa državnim institucijama Bosne i Hercegovine

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

81. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine održalo je četiri redovne i devet hitnih sjednica. Predsjedništvo je održavalo redovne protokolarne aktivnosti, primajući diplomatske delegacije, obavljajući službene posjete inostranstvu i učestvujući na raznim međunarodnim događajima, konferencijama i samitima. Predsjedništvo je donosilo odluke iz svoje nadležnosti. Šefik Džaferović (Stranka demokratske akcije), obavljajući funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva u posljednjoj rotaciji pred opšte izbore, nastavio je svoj aktivan angažman u međunarodnoj areni.

82. Razlike u Predsjedništvu odražavale su političku krizu u Bosni i Hercegovini. Različiti stavovi člana Predsjedništva Milorada Dodika, s jedne strane, te članova Komšića i Džaferovića, s druge strane, i dalje su često izraženi, uključujući i rat u Ukrajini, integraciju Sjevernoatlantskog saveza i funkcionalnost države. Dodik je nastavio da se zalaže za apsolutnu neutralnost Bosne i Hercegovine po pitanju rata u Ukrajini i protestovao zbog učešća gospodina Džaferovića na onlajn samitu šefova država i vlada o Ukrajini na poziv ukrajinskog ministra vanjskih poslova. Dodik je najavio da će zbog tog učešća podnijeti krivičnu prijavu protiv g. Džaferovića, kao i protiv ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisere Turković,

83. Gospodin Dodik je nastavio da osporava funkcionisanje Države Bosne i Hercegovine i njenog Predsjedništva glasajući protiv većine tačaka dnevnog reda. On je u određenim prilikama osporavao proces integracije u Evropsku uniju i kritizirao Evropsku uniju što nije bila iskrena u tom procesu i stalno postavlja uslove Bosni i Hercegovini.

84. Gospodin Dodik se pozvao na postupak u interesu vitalnog entiteta protiv nekoliko odluka koje je Predsjedništvo BiH usvojilo bez konsenzusa, uključujući i protiv formalnog prihvatanja novog ambasadora Njemačke u Bosni i Hercegovini. Ovo pozivanje na vitalne interese entiteta nije dobilo potrebnu dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, pa je osporena odluka Predsjedništva stupila na snagu.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

85. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u izvještajnom periodu održalo 7 redovnih i 13 hitnih sjednica. Vijeće ministara je na ovim sjednicama usvojilo samo dva zakona, od kojih se jedan odnosio na kašnjenje Državnog budžeta za 2022. godinu, a drugi se odnosio na izmjene i dopune Zakona o ombudsmanu za ljudska prava. Ovaj ograničeni rezultat odražava nastavak politike Republike Srpske koja dovodi u pitanje sposobnost ključnih institucija na državnom nivou da rade i donose odluke u vršenju svojih ustavnih odgovornosti.

86. Osim ovih odluka, Vijeće ministara je donijelo dalje različite dokumente iz svoje nadležnosti: srednjoročne strategije upravljanja dugovima i javnim finansijama, sporazume o prekograničnoj saradnji, te finansijske i kreditne sporazume u različitim fazama procesa pregovora i ratifikacije u oblastima infrastrukturu, transport, životnu sredinu, javno zdravlje i civilnu zaštitu.

87. Vijeće ministara je poduzelo određene korake kako bi riješilo posljedice trenutne globalne krize suspendiranjem ili smanjenjem carinskih tarifa na određenu robu i uvođenjem privremenih mjera zabrane izvoza određenih proizvoda. Vijeće ministara je definisalo i uslove za ulazak i boravak državljana Ukrajine koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu iz humanitarnih razloga.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

88. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ostala je institucija koja je najviše pogođena kontinuiranom političkom krizom koja je obilježila period od općih izbora 2018. godine. Ova kriza je nastavila da se ogleda u slaboj funkcionalnosti Skupštine i njenim ograničenjima u vršenju njenih zakonodavnih funkcija. Zakonodavni učinak Parlamentarne skupštine nikada nije bio skromniji.

89. Predstavnički dom Bosne i Hercegovine održao je samo pet redovnih sjednica; njegov Dom naroda održao je samo četiri redovne i tri hitne sjednice.

90. Stranka Milorada Dodika, Savez nezavisnih socijaldemokrata, prisustvovala je raspravama u dva doma Bosne i Hercegovine, ali je svoje učešće u glasanju ograničila na tačke dnevnog reda za koje su njeni članovi imali poseban interes.

91. Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Zakona o akcizama koje su predložene kao odgovor na globalnu ekonomsku krizu na kraju su usvojila oba doma, ali u različitim verzijama, tako da ostaje na čekanju na konačno usvajanje. Ovi zakoni predviđaju diferencijalne stope poreza na dodatu vrijednost i smanjenje akcize na gorivo i derivate na nulu za period od šest mjeseci.

92. U praktičnom smislu, malo je učinjeno da se ubrza put Bosne i Hercegovine ka statusu kandidata za Evropsku uniju. Od četiri potrebna zakonska akta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji od 29. maja 2019. godine, Parlamentarna skupština je 29. avgusta uspjela usvojiti jedan: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama. Neriješeno je usvajanje Zakona o sukobu interesa i izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine jer su prve dvije odbijene od strane Doma naroda 16. maja, a posljednja nije ni ušla u skupštinsku proceduru.

93. Zbog izostanka podrške stranaka Republike Srpske, Parlamentarna skupština nije mogla da dođe do zajedničkog stava o agresiji na Ukrajinu.

94. Parlamentarna skupština je u izvještajnom periodu u potpunosti usvojila samo tri zakona i četiri seta amandmana na postojeće zakone. Imenovao je tri ombudsmena za ljudska prava i rukovodstvo Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

95. Kako je saopšteno u aprilu, 3. februara, 15 poslanika Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine podnijelo je zahtjeve Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske oko Deklaracije o Ustavna načela i četiri seta zaključaka usvojena u Narodnoj skupštini Republike Srpske 10. decembra 2021. godine. Ustavni sud je 26. maja donio odluku u predmetu (Predmet br. U-2/22) kojom je utvrđeno da postoji spor. nad osporenim odredbama Deklaracije i zaključcima u vezi sa prenošenjem nadležnosti sa Republike Srpske na državni nivo u oblastima pravosuđa, odbrane, bezbjednosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja.Utvrđeno je da određeni broj odredaba osporenih akata nije u skladu sa članom I (2) i članom III (3) tačka b) Ustava Bosne i Hercegovine, te su osporene odredbe stavljene van snage nakon objavljivanja akta. Odluka suda od 1. jula.

96. Ustavni sud je u svojoj odluci, između ostalog, zaključio da kada se entitetska nadležnost sporazumno prenese na državni nivo (kao što su oblasti odbrane i sigurnosti, indirektno oporezivanje i Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine) ), to postaje isključiva odgovornost države i, stoga, u skladu s načelom vladavine prava iz člana I (2) Ustava Bosne i Hercegovine, vraćanje ovih ranije prenesenih nadležnosti može se izvršiti samo na osnovu odluka donesenih u institucijama Bosne i Hercegovine (tj. Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine). Sud je dalje zaključio da, sve dok su na snazi ​​zakoni kao odluke institucija Bosne i Hercegovine,

97. Mato Tadić, bivši predsjednik i sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, 15. avgusta je navršio 70 godina života, a Miodrag Simović, sudija Ustavnog suda, 3. novembra. Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine nije imenovao sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na mjesto sudije Tadića. Ostaje da se vidi da li će Narodna skupština Republike Srpske imenovati sudiju koji će zamijeniti sudiju Simovića prije 3. novembra. Želim da istaknem da je odgovornost Predstavničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine i/ili Narodne skupštine Republike Srpske Ustavom Bosne i Hercegovine da obezbijedi pravovremeno imenovanje sudija na sva upražnjena mjesta predviđena za domaće sudije. u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, tako da je Sud u mogućnosti da vrši svoju nadležnost. Ovo pitanje se direktno odnosi na implementaciju Općeg okvirnog sporazuma za mir i ja ću poduzeti odgovarajuće korake da osiguram da entitetska zakonodavna tijela u potpunosti ispoštuju svoje obaveze koje proizilaze iz Aneksa 4 Općeg okvirnog sporazuma.

IV. Događaji u vezi sa Federacijom Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

98. Kao što je ranije izvještavano, u Federaciji nije imenovana nova Vlada nakon općih izbora 2018. godine; Vlada iz mandata 2014–2018 ostaje pod tehničkim mandatom. Nakon smrti dva ministra i ostavke jednog ministra u prethodnim izvještajnim periodima, 3 od 16 ministarskih mjesta ostala su upražnjena. Nije bilo dogovora o imenovanju nove Vlade ili zamjeni nedostajućih ministara zbog službenog stava Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine da ne odobrava nikakva imenovanja dok političke stranke, uglavnom Demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i bošnjačka dominantna Stranka demokratske akcije, postići dogovor o izbornoj reformi. Situaciju komplikuje činjenica da je premijer Federacije Fadil Novalić (Stranka demokratske akcije)

99. Predsjednik Vlade g. Novalić je u oktobru 2021. godine uputio pismo predsjedniku i potpredsjednicima Federacije Bosne i Hercegovine u kojem napominje da je potrebno popuniti upražnjena ministarska mjesta u Vladi, jer više nije imao sastav predviđen za tri konstitutivna naroda.

100. Ipak, Vlada Federacije se redovno sastajala i održala 23 redovne i 16 vanrednih sjednica.

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

101. Dva doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sastajala su se rijetko, pri čemu su i Predstavnički dom i Dom naroda održali samo tri redovne i dvije vanredne sjednice. Što se tiče zakonodavnog rezultata, usvojena su 4 nova zakona i 12 izmjena i dopuna postojećih zakona.

102. Rukovodstvo oba doma Parlamenta ostaje nekompletno. Predstavnički dom nije imenovao novog potpredsjednika iz reda srpskog naroda nakon rekonstrukcije parlamentarne većine u junu 2019. godine, dok Dom naroda nije imenovao zamjenika predsjedavajućeg iz reda srpskog naroda od svog osnivanja. na inauguracionoj sjednici nakon općih izbora 2018.

103. U julu je poslanik u Zastupničkom domu Socijaldemokratske partije Irfan Čengić predložio izmjene poslovnika Predstavničkog doma tvrdeći da će se izmjenama osigurati provođenje izbornih rezultata u entitetu i spriječiti sve prepreke. Međutim, o prijedlogu nije bilo glasanja, a Ustavna komisija Predstavničkog doma još uvijek treba da da svoje mišljenje u vezi s tim. U svakom slučaju, moje odluke od 2. oktobra rješavaju ove probleme.

104. On 26 July, the House of Representatives adopted a Declaration on the Protection of the Multi-Ethnic Character of Bosnia and Herzegovina as a joint proposal of eight parliamentary parties, calling on my Office and the signatories to the General Framework Agreement for Peace, among others, to respect and immediately implement all five judgments of the European Court of Human Rights, as well to complete the implementation of annex 7 of the General Framework Agreement and to refrain from imposing decisions that would deepen ethnic divisions. As much as I share the sense of urgency to implement the referenced judgments, I could not execute this request myself as it would require amendments to the State Constitution, that is, annex IV of the General Framework Agreement. This would be ultra vires of the High Representative’s mandate, which is to oversee and implement the provisions of the Agreement, but not to change the Agreement itself. Amending the Constitution can, however, be a parliamentary endeavour of the elected representatives of the State.

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine

105. Kako je ranije navedeno, kontinuirani propust predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Marinka Čavare da imenuje četiri suca na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, uz saglasnost potpredsjednika , Melika Mahmutbegović i Milan Dunović, ozbiljno ometa sposobnost Suda i njegovog Vijeća za vitalni nacionalni interes da izvršavaju svoje ustavne nadležnosti. Sud radi sa samo pet sjedećih sudija od devet potrebnih prema Ustavu Federacije. Svih pet sudija mora biti prisutno da bi se postigao kvorum, a za donošenje odluka potrebna je jednoglasnost ovih pet sudija. Vijeće od vitalnog nacionalnog interesa nije u mogućnosti da funkcioniše, jer trenutno ima samo četiri sjedeća sudije, što ne ispunjava potreban kvorum od pet.

106. U sadašnjem postizbornom periodu kada je potrebno formirati nove kantonalne i Federacije Bosne i Hercegovine, nefunkcionalno Vijeće za vitalni nacionalni interes Ustavnog suda moglo bi se zloupotrebiti da na neodređeno vrijeme blokira donošenje zakonskih akata od strane Federacije i kantonalnih zakonodavnih tijela, kao i blokiranje formiranja novih organa vlasti na nivou države i Federacije Bosne i Hercegovine.

107. Ministarstvo trezora Sjedinjenih Američkih Država izreklo je 6. juna sankcije predsjedniku Federacije g. Čavari zbog blokiranja demokratskih procesa i ugrožavanja funkcionisanja Federacije Bosne i Hercegovine, navodeći da od 2019. g. Čavara odbija da imenuje sudije sa kandidatskih lista koje je dostavio Visoki savet sudstva i tužilaštva za popunu upražnjenih mesta u Sudu. Odjeljenje je navelo da je odbijanjem da nastavi sa ovim nominacijama g. Čavara blokirao funkcionisanje Sudskog vijeća za vitalni nacionalni interes. Iz Odjela su napomenuli da je Komisija namijenjena rješavanju ključnih pitanja koja su pokrenuli delegati u Domu naroda Federacije, da je imala ključnu ulogu u ustavnom radu Federacije i da je njeno postojanje bilo neophodno za ispunjavanje demokratskih funkcija Federacije. Odjel je naveo da je gospodin Čavara svojim nečinjenjem držao kao taoca funkcionisanje Vijeća za vitalne nacionalne interese kako bi unaprijedio svoje i političke interese svoje stranke.

108. Dana 8. augusta, poslao sam pismo predsjedniku i potpredsjednicima Federacije Bosne i Hercegovine u kojem izražavam svoje razočarenje zbog kontinuiranog neimenovanja sudaca na četiri mjesta i pozivam ih da se dogovore oko imenovanja na upražnjena mjesta bez dalje odlaganje. Razdvojeni odgovori koje sam dobio od predsjednika i dva potpredsjednika pokazali su njihovo kontinuirano neslaganje oko ovih imenovanja i procedure. U svom odgovoru od 12. avgusta, g. Čavara je naveo nekoliko otvorenih pitanja i neriješena imenovanja za koja smatra da ih treba riješiti imenovanjem ustavnih sudija. On je 24. avgusta na konferenciji za novinare objavio da je odabrao četiri kandidata i da je svoj prijedlog dostavio potpredsjednicima na saglasnost. 25. avgusta, dvojica potpredsjednika su mi poslali zajedničko pismo, u kojem su odluku predsjednika označili kao jednostrani čin i kršenje zakonske procedure. Posebno su se žalili da je g. Čavara svoj prijedlog objavio na konferenciji za novinare, bez konsultacija s njima.

109. Amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koje sam donio 2. oktobra pojednostavili su imenovanje sudija u Ustavni sud Federacije obavezujući predsjednika i potpredsjednike da svoj dio procesa imenovanja ispune u roku od određenom periodu ili u postupku odustanu od odgovornosti Domu naroda Parlamenta Federacije. Ovom mjerom bi se također pojednostavilo imenovanje članova Vijeća od vitalnog nacionalnog interesa u Ustavnom sudu davanjem ovlaštenja samom Sudu da imenuje Vijeće iz reda svojih članova.

110. Dana 5. oktobra, neposredno prije isteka roka utvrđenog mojom Odlukom, predsjednik je, uz saglasnost dva potpredsjednika, imenovao tri sudije Sudu i odluku dostavio Domu naroda. Dom naroda sada mora glasati o ovim nominacijama, kao i izabrati četvrtog kandidata direktno sa liste koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. U vrijeme pisanja ovog izvještaja sjednica Doma naroda o ovom pitanju nije bila zakazana.

111. Na moju žalost, zakon koji je već usvojen 2014. godine kojim bi se uspostavio specijalni tužilac i odjeljenje suda za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i dalje se ne primjenjuje.

V. Događaji vezani za Republiku Srpsku

Vlasti Republike Srpske

112. Vlada Republike Srpske je u izvještajnom periodu nastavila sa redovnim sastancima, održavši 24 sjednice. Narodna skupština Republike Srpske održala je jednu redovnu i pet vanrednih sjednica na kojima je usvojeno 40 zakona, uključujući i zakone koji su u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o državnoj imovini (vidi st. 37 i dalje gore). Tokom izvještajnog perioda, većina zakonodavnih aktivnosti bila je pod uticajem općih izbora održanih u oktobru. Narodna skupština je kroz nekoliko odluka o rebalansu budžeta pomogla Vladi u prilagođavanju entitetskog budžeta i javnih sredstava za određene izborne svrhe.

Politička retorika i odnosi između vladajuće koalicije i opozicije

113. I prije početka izborne kampanje odnosi između vladajuće koalicije i opozicije bili su napeti. Na moju žalost, vladajuća koalicija u Republici Srpskoj vrlo je često posezala za etnonacionalističkom retorikom, stvarajući politički uzavrelu atmosferu. Konstruktivni politički dijalog između vladajuće koalicije i opozicije bio je jedva moguć.

114. Tokom cijelog izvještajnog perioda, lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik je u više navrata koristio zapaljivu retoriku koja je dovodila u pitanje teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine. Mnoge njegove izjave su u potpunosti nespojive sa slovom i duhom Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

115. Dana 24. maja, na primjer, gospodin Dodik je u izjavi za javnost rekao: “Došlo je vrijeme da se još jednom pokuša aktivirati mehanizam mirnog raspada Bosne i Hercegovine.” [6] Dana 29. avgusta, gospodin Dodik je izjavio u televizijskom intervjuu: „U politici imam samo jedan strah, a to je da ću, kada se stvore uslovi za našu nezavisnost, prespavati taj trenutak ili ne iskoristiti to. Zato ga stalno tražim, uvek sam na oprezu kada je to u pitanju. Stalno tražim. Uvijek imam na umu jednu konstelaciju odnosa koji bi se mogli poklopiti u svijetu, Evropi i Americi. Ako se to desi, istog trenutka ću proglasiti nezavisnost.” [7]Još jednu secesionističku izjavu dao je 18. septembra na Radio-televiziji Republike Srpske, rekavši da je „Republika Srpska kao nezavisna država i danas naš cilj. Republika Srpska je samo jedna nit u kontinuitetu srpske borbe za slobodu i nezavisnost na ovim prostorima”. [8]

116. Tokom predizborne kampanje, vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata stvorio je atmosferu u kojoj su kritičari Vlade i opozicioni političari često etiketirani kao izdajnici i strani agenti. Opozicija se u svojoj kampanji fokusirala na korupciju na visokom nivou i predstavljala sebe kao branioca istinskih interesa stanovnika Republike Srpske. Na moju žalost, tokom kampanje korišćeni su određeni manipulisani video snimci i dokumenti koji kompromituju političke protivnike. Što se tiče uloge javnih medija, moj zaključak je da je javni emiter, Radio-televizija Republike Srpske, uglavnom služio agendi vladajuće koalicije.

Nesaradnja vlasti Republike Srpske sa Uredom visokog predstavnika

117. Pored dugogodišnje prakse Vlade Republike Srpske da odbija da dostavi materijale za sjednicu Kancelariji visokog predstavnika, Narodna skupština Republike Srpske od oktobra 2021. godine sprječava osoblje Kancelarije da prisustvuje sjednicama. Ova nedavno uspostavljena praksa nastavljena je iu izvještajnom periodu, čime je onemogućeno moje osoblje da obavlja mandat moje Kancelarije u skladu sa Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir.

118. U Republici Srpskoj, zakonitost postojanja Visokog predstavnika i Ureda javno je dovedena u pitanje u brojnim prilikama, posebno od strane g. Dodika.

VI. Javna sigurnost i provođenje zakona, uključujući reformu obavještajne službe

Sprovođenje zakona

119. Praksa neprimjerenog političkog uplitanja u operativni rad policije nije se smanjila tokom izvještajnog perioda. Osporena imenovanja najviših policijskih zvaničnika i dalje muče Bosnu i Hercegovinu. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine tek treba imenovati šest najviših policijskih dužnosnika na državnom nivou (zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu, direktora i zamjenika direktora Granične policije, te direktora i dva zamjenika direktora Direkcije za koordinaciju). policijskih tijela), uprkos tome što je u avgustu od Nezavisnog odbora Bosne i Hercegovine dobio listu uspješnih kandidata. Šestorici funkcionera mandati su istekli u maju i ti pojedinci nastavljaju da rade pod tehničkim mandatima.

120. U avgustu, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije imenovala novog direktora policije Federacije sa liste od dva imena koju je Nezavisni odbor Federacije Bosne i Hercegovine poslao u julu. Nereagovanje Vlade zapravo znači da je potreban novi proces izbora od strane Nezavisnog odbora, iako je mandat Odbora istekao u avgustu. Federacija Bosne i Hercegovine je od 2019. godine bez uredno imenovanog direktora policije.

121. Još pozitivnije, u junu su vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona otključale višegodišnju pat poziciju usvajanjem izmjena kantonalnog zakona o policiji i imenovanjem novog Nezavisnog odbora za Kanton. Novim policijskim zakonodavstvom, između ostalog, stvorena je pozicija zamjenika policijskog komesara kao dio političkog kompromisa za razbijanje ćorsokaka. U avgustu je Nezavisni odbor Kantona raspisao javni konkurs za radna mjesta policijskog komesara i zamjenika komesara policije. Proces zapošljavanja je u toku. Hercegovačko-neretvanski kanton od 2018. godine nema uredno imenovanog policijskog komesara.

Bezbjednost

122. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije imenovalo novog generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine. Mandat sadašnjeg generalnog direktora, koji nastavlja da služi u okviru tehničkog mandata, istekao je u novembru 2019.

VII. Ekonomija

Ekonomski trendovi

123. Općenito, preliminarni pokazatelji ekonomske aktivnosti u 2022. godini pokazuju određene pozitivne trendove i oporavak od pada uzrokovanog COVID-19. Oni, međutim, ne odražavaju nužno tačan nivo ekonomskog i društvenog razvoja, jer se u određenim oblastima statistički napredak zasniva na niskoj osnovi za poređenje ili na vanjskim faktorima.

124. U prvih šest mjeseci 2022. godine iu poređenju sa istim periodom 2021. godine, ukupan izvoz povećan je za 39,9 posto i uvoz za 42,5 posto, dok je industrijska proizvodnja porasla za 4,6 posto. Stopa inflacije iznosila je 11,5 posto. Direktne strane investicije u prvom kvartalu iznosile su 192 miliona KM, što je smanjenje od 45,7 posto u odnosu na isti period 2021. godine. Bankarski sektor je ocijenjen kao generalno stabilan, likvidan i profitabilan, što ukazuje na oporavak nakon pandemije. Inicijalno prelijevanje na bankarski sektor iz rata u Ukrajini je obuzdano, prvenstveno zahvaljujući brzom i odgovarajućem djelovanju Centralne banke Bosne i Hercegovine i entitetskih agencija za bankarstvo.

125. Na kraju juna 2022. godine bilo je 359.607 nezaposlenih lica, 8,7 posto manje nego u istom mjesecu 2021. godine. Stopa registrovane nezaposlenosti je 29,9 posto; registrovano zaposlenje na kraju maja 2022. godine iznosilo je 844.800 osoba, ili 2,8 posto više nego u maju 2021. [9]

126. Broj penzionera je nastavio da raste i na kraju juna iznosio je 702.100 lica, dok je broj studenata nastavio da opada. Prema preliminarnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u akademskoj 2021/22. godini u zimski semestar prvog ciklusa visokog obrazovanja bilo je upisano 74.566 studenata, dok je broj studenata koji su diplomirali 2021. godine iznosio 7,3 po centi niže u odnosu na prethodnu godinu. Broj upisanih učenika u srednje škole smanjen je za 2.147 učenika ili 1,9 odsto, dok je broj upisanih u osnovne škole smanjen za 3.257 učenika ili 1,2 odsto u odnosu na prethodnu školsku godinu.

127. Prosječna neto plata od 1.126 KM i prosječna penzija od 475 KM ostaju znatno ispod prosječne cijene korpe od preko 2.700 KM za četvoročlanu porodicu, što ukazuje na to da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem . Posebno su ugroženi penzioneri. Oko 60 posto penzionera u Bosni i Hercegovini, odnosno oko 421.000 osoba, prima minimalne penzije od 242 KM u Republici Srpskoj i 424 KM u Federaciji Bosne i Hercegovine i moraju preživljavati sa 8-14 KM dnevno.

128. Višestruki problemi sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina, uključujući ekonomske i socijalne izazove, imaju ozbiljne posljedice. Odliv mladih je među najozbiljnijim uticajima i narušava sposobnost zemlje da napreduje. Iako ne postoje precizni podaci o tome koliko je mladih napustilo zemlju posljednjih godina, istraživanja pokazuju da oko polovina mladih razmišlja o privremenom ili trajnom odlasku iz Bosne i Hercegovine. Istraživanje Populacionog fonda Ujedinjenih nacija pokazuje da će 23.000 mladih u dobi od 19 do 29 godina napustiti Bosnu i Hercegovinu u narednih 12 mjeseci, što će doprinijeti već zabrinjavajućem odlivu stanovništva. Unija za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini procjenjuje da je skoro pola miliona ljudi napustilo Bosnu i Hercegovinu u proteklih 10 godina. oko 170,

Fiskalna pitanja

129. U izvještajnom periodu nije bilo kašnjenja u servisiranju vanjskog duga, kao ni u redovnim mjesečnim isplatama iz budžeta. Ovo je uglavnom posljedica kontinuiranog rasta prihoda od indirektnih poreza, glavnog izvora budžetskih prihoda za sve nivoe vlasti. U prvih osam mjeseci 2022. godine Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine prikupila je 6,436 milijardi KM, što je povećanje od 20 posto ili 1,07 milijardi KM u odnosu na isti period 2021. godine. U izvještajnom periodu nije bilo međunarodnih finansijskih isplata. .

130. Na osnovu preliminarnih podataka, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine procjenjuje da ukupan javni dug Bosne i Hercegovine na kraju drugog kvartala iznosi 12,80 milijardi KM, što je 32,35 posto bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine. U okviru tog iznosa, vanjski dug iznosi 9,74 milijarde KM (76,05 posto), a unutrašnji dug 3,06 milijardi KM (23,95 posto). Udio Federacije Bosne i Hercegovine u ukupnom dugu iznosi 51,82 posto, Republike Srpske 47,32 posto, a udio državnih institucija i Brčko Distrikta iznosi 0,48 posto, odnosno 0,38 posto. .

131. Na moje duboko žaljenje, Republika Srpska je nastavila koristiti neizvjesnost i neadekvatnost u finansiranju državnih institucija kao instrument za podrivanje funkcionalnosti države. Tokom 18 mjeseci, što je nezabilježeno u poslijeratnom periodu, državne institucije su bile prinuđene da rade na osnovu privremenog finansiranja, što je ograničavalo ne samo iznos raspoloživih sredstava, već i obim njihovih aktivnosti.

132. Zbog blokade rada i odlučivanja državnih organa izvršne i zakonodavne vlasti od strane predstavnika iz Republike Srpske, nikada nije usvojen budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2021. godinu. , dok je budžet za 2022. usvojen tek 30. juna 2022. godine u ukupnom iznosu od 1.892 milijarde KM (od čega je 1.073 milijarde KM za finansiranje državnih institucija, a 819,1 milion KM za servisiranje vanjskog duga).

133. Skromno povećanje budžeta u 2022. godini, u poređenju sa posljednjim usvojenim budžetom (za 2020.), nije dovoljno da otkloni uticaj nedovoljnog finansiranja državnih institucija u posljednjih 10 godina. Ovo hronično nedovoljno finansiranje ozbiljno podriva sposobnost državnih institucija da u potpunosti ispune svoje zakonske obaveze, da zadrže i angažuju kvalifikovano osoblje i da finansiraju vitalne operativne i kapitalne izdatke. Sektori odbrane i bezbednosti su među onima koji su najviše pogođeni hroničnim nedostatkom sredstava.

134. U Fiskalnom vijeću Bosne i Hercegovine, predstavnici Republike Srpske blokirali su usvajanje Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika za 2023–2025., a time i proces pripreme budžeta za 2023. godinu na državnom nivou, što daje razlog za očekivati ​​nastavak finansijski izazovi za državu u 2023.

135. Između januara i juna, različiti nivoi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (tj. centralna vlada Federacije, kantoni, općine i tri vanbudžetska fonda) ostvarili su budžetski suficit od približno 860 miliona KM. Stabilnost budžetskih plaćanja u 2022. godini na nivou Federacije prvenstveno se može pripisati kontinuiranom rastu prihoda od indirektnih poreza i kontinuiranom domaćem zaduživanju. Oba faktora su i dalje ključna za održavanje budžetske stabilnosti, ali su takođe potencijalno nedovoljna s obzirom na trenutni kontinuirani nedostatak međunarodnih isplata.

136. Stabilnost budžetskih plaćanja u Republici Srpskoj prvenstveno je bila posljedica kontinuiranog rasta prihoda od indirektnih poreza i kontinuiranog domaćeg zaduživanja. Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u maju prvi rebalans budžeta za 2022. godinu, čime je prvobitni budžet povećan za 7 odsto. Kao odgovor na inflatorne pritiske, povećanje prihoda je utrošeno na dodatnu podršku građanima i lokalnoj privredi. Vlada Republike Srpske je do kraja avgusta privredi i građanima isplatila dodatnih 220 miliona KM.

Specifične međunarodne obaveze

137. Bosna i Hercegovina je od 2015. godine podvrgnuta sankcijama od strane Ministarskog vijeća Energetske zajednice, koju čini 27 država članica Evropske unije i 6 evropskih država i teritorija na Balkanu. Sve sankcije su zbog ozbiljnog kršenja Zakona o Energetskoj zajednici. Do danas nije otklonjeno devet propusta, dok je posljednja i deseta, vezana za namjeravanu zamjenu termoelektrane (Blok 7) u Tuzli, nedavno otklonjena. Ministarsko vijeće Energetske zajednice je finansiranje ove zamjene kvalifikovalo kao nedozvoljenu državnu pomoć. Vijeće za državnu pomoć Bosne i Hercegovine je 29. juna, nakon argumenata koje je iznio sekretarijat Energetske zajednice,

138. Iako su mandati svim članovima uprave i upravnog odbora Elektroprenosa Bosne i Hercegovine istekli prije više od četiri godine, imenovanje novih članova i dalje je u zastoju. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine imenovala je svoje članove u Upravni odbor Kompanije u decembru 2020. godine, ali je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odlučilo da ne nastavlja sa imenovanjima dok Republika Srpska ne dostavi svoje kandidate. Republika Srpska do sada nije preduzela nikakve radnje u tom cilju. Dalje odgađanje ovih imenovanja moglo bi zakomplikovati donošenje odluka o pitanjima od značaja za kompaniju i prijenos električne energije općenito. To bi takođe moglo predstavljati izgovor za nove izazove za kompaniju,

139. Sa pozitivne strane, konačno je okončan slučaj koji je pokrenula elektroprivreda iz Mostara protiv Elektroprijenosa Bosne i Hercegovine koja je tražila naknadu za prenosne objekte uložene u Preduzeće u vrijeme njegovog osnivanja 2006. godine. Vrhovni sud Republike Srpske je 17. maja odbio zatraženu reviziju predmeta, koji je već u dva stepena odbačen, čime je odbačena prijetnja finansijskoj stabilnosti i vlasničkoj strukturi Elektroprenosa Bosne i Hercegovine koja je mogla imati imale dalekosežne posledice po kompaniju.

VIII. Događaji u vezi sa Aneksom 7 Opšteg okvirnog sporazuma o povratku izbjeglica i raseljenih lica

140. Incidenti i provokacije protiv povratnika nastavljeni su iu izvještajnom periodu, iako sporadičnije nego u prethodnom. Provokacije na ivici fizičkog napada zabilježene su u maju u Bratuncu u Republici Srpskoj u jednom restoranu koji su uglavnom posjećivali lokalni Bošnjaci. Bošnjački vlasnik restorana u Starom gradu Trebinje u Republici Srpskoj pretučen je u julu. Prijavljeno je i nekoliko drugih nasilnih incidenata ili provokacija, uključujući i ubistvo Srpkinje kod Visokog u Federaciji Bosne i Hercegovine u junu. Iako je motivacija iza ovakvih incidenata često nejasna, oni mogu obeshrabriti povratak i doprinijeti atmosferi etničkih tenzija.

141. Što se tiče obrazovanja, situacija se nije promijenila od posljednjeg izvještajnog perioda. Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 23. juna o upotrebi bosanskog jezika u obrazovnom sistemu, koju sam iznio u svom prethodnom izvještaju Vijeću sigurnosti, ostaje nepromijenjena. U tom kontekstu, u izvještajnom periodu nisu zabilježeni dalji fizički protesti u bošnjačkim zajednicama Republike Srpske.

IX. Medijski razvoj

142. U 2022. godini besplatni telefon za pomoć medijima koji djeluje u okviru Udruženja novinara Bosne i Hercegovine registrovao je 51 novi slučaj kršenja prava novinara i medijskih sloboda, uključujući nekoliko slučajeva klevete, političkog pritiska i zastrašivanja, prijetnje smrću i nekoliko slučajeva. onlajn uznemiravanja, sajber napada i govora mržnje.

143. Kada sam 27. jula izmijenio Izborni zakon Bosne i Hercegovine, uključio sam definicije elektronskih, online i štampanih medija, društvenih mreža i govora mržnje. Zakon zabranjuje govor mržnje i omogućava sankcije protiv njega tokom predizborne kampanje bez obzira na način komunikacije.

144. Javni RTV sistem, koji se sastoji od tri javna RTV servisa (Radio-televizija Bosne i Hercegovine, Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine i Radio-televizija Republike Srpske), još uvijek ne primjenjuje relevantne zakone u pogledu njihovog finansiranja. Taksa za radio i televiziju se ne naplaćuje na nivou javnog RTV sistema i Radio-televizija Bosne i Hercegovine se suočava sa ozbiljnim finansijskim problemima. Naime, protivno zakonu, javni emiter Republike Srpske, Radio-televizija Republike Srpske, uspostavio je sopstvenu naplatu radio-televizijskih taksi i obustavio prenos naplaćene takse na jedinstveni račun. Čineći to, Radio-televizija Republike Srpske oduzima Radio-televiziji Bosne i Hercegovine udjela iz Republike Srpske u ukupno naplaćenim prihodima od poreza na radio i televiziju. Kao rezultat toga, Radio-televizija Bosne i Hercegovine, jedini javni emiter na državnom nivou, bori se za opstanak umjesto da se može usredotočiti na svoj glavni cilj da gledateljima omogući kvalitetan program.

145. Prema informacijama Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine, koja usko koordinira sa Centralnom izbornom komisijom Bosne i Hercegovine, praćenje 257 licenciranih emitera koji su pratili izbore do sada nije otkrilo kršenja izbornih pravila. Podneseno je ukupno 11 pritužbi na kršenje izbornih pravila. Agencija je do sada odlučila po pet pritužbi i nije utvrdila kršenje, dok je šest predmeta još u radu. Većina pritužbi odnosi se na preuranjenu kampanju i kršenje odredbi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine o pravičnosti i nepristrasnom izvještavanju.

146. Nema napretka u raspisivanju tendera za digitalnu opremu od strane Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, a tri javna emitera nisu preduzela nikakve korake za osnivanje zajedničkog pravnog lica. S obzirom da je potrebno vrijeme za ugradnju i funkcionisanje digitalnog sistema oko 500 dana, malo je vjerovatno da će proces digitalizacije biti okončan u dogledno vrijeme.

X. Vojna misija Evropske unije u Bosni i Hercegovini

147. EUFOR-Althea nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, omogućavajući mojoj kancelariji i drugim međunarodnim organizacijama da ispune svoje mandate. Prisustvo EUFOR-Althea u Bosni i Hercegovini i dalje je neophodno.

148. Pohvaljujem EUFOR-Althea na aktiviranju rezervnog sastava 2022. godine, koji je u februaru vidio raspoređivanje dodatnih 500 pripadnika rezervnog sastava u Bosnu i Hercegovinu kao mjeru predostrožnosti u kontekstu pogoršanja globalne sigurnosne situacije i kao demonstraciju svoje opredijeljenosti očuvanju stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Također pozdravljam odluku Njemačke da doprinese EUFOR-Althea od 15. avgusta.

149. Dok je neizvršni mandat Evropskih snaga (podrška kolektivnoj i kombinovanoj obuci Oružanih snaga Bosne i Hercegovine) od vitalnog značaja, podjednako je važno da EUFOR-Althea zadrži svoj izvršni mandat i kapacitet za raspoređivanje trupa u kratko obaveštenje. Posljednjih godina međunarodno vojno prisustvo značajno je smanjeno zbog reformi odbrane i uspostavljanja jedinstvenih Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, što je omogućilo državi da preuzme vodstvo u očuvanju mira i sigurnosti. Uporne tenzije i zapaljiva retorika koja sugerira poništavanje takvih reformi i ponovno uspostavljanje entitetskih vojnih snaga zahtijevaju oprez međunarodne zajednice.

XI. Budućnost Ureda visokog predstavnika

150. Iako se Ured visokog predstavnika suočio sa značajnim smanjenjem budžeta i osoblja u posljednjih nekoliko godina, njegovi preostali zadaci nisu se srazmjerno smanjili. Trenutni godišnji operativni budžet organizacije ostaje 5,3 miliona evra. Prikupljanje budžetskih sredstava je i dalje izazovno, sa 4,8 miliona eura koje treba prikupiti u tekućem operativnom periodu. Kao što je ranije napomenuto, Ruska Federacija je obustavila svoj doprinos budžetu Ureda u februaru 2022. Ured trenutno zapošljava 95 osoba u Sarajevu i njegovim terenskim kancelarijama, ojačano upućenim osobljem.

151. Da bi se postigao napredak na agendi 5 plus 2, neophodan je snažan i efikasan Ured visokog predstavnika. Bez odgovarajućeg nivoa resursa, kapacitet za ispunjavanje mandatnih odgovornosti je ograničen. To bi bilo kontraproduktivno u odnosu na cilj koji je uspostavio Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira i moglo bi predstavljati prijetnju za osnovni mandat visokog predstavnika.

XII. Raspored izvještavanja

152. Predajem ovaj izvještaj u skladu sa zahtjevom koji je Vijeće sigurnosti utvrdilo u svojoj rezoluciji 1031 (1995) da Visoki predstavnik podnosi redovne izvještaje generalnom sekretaru za prosljeđivanje Vijeću. Ukoliko generalnom sekretaru ili bilo kom članu Saveta budu potrebne dodatne informacije, stojim im na raspolaganju. Planirano je da sljedeći redovni izvještaj bude objavljen u aprilu 2023. godine.