DOMAĆI FARMERI NEMOĆNI: Uvoz mesa u BiH devet puta veći od izvoza

Prekomjeran uvoz poljoprivrednih proizvoda u BiH ne posustaje ni u vrijeme pandemije, pa su nam i ove godine iz inostranstva stigle stotine miliona kilograma mesa, voća, povrća, žitarica, vrijednih preko pola milijarde KM.

Domaći farmeri upozoravaju da im je, od svih pošasti sa kojima se bore, ubjedljivo najveća prijetnja upravo ogromni uvoz, zbog kojeg ne mogu da plasiraju ono što proizvedu, piše Srpskainfo.

Posebno su ugroženi stočari koji sve češće, nemajući kud, najprije smanjuju broj grla, a kad vide da se ne mogu vratiti na put održivog poslovanja, zauvijek gase svoje farme.

Poručuju da će, ako zaštitne mjere na uvoz mesa što hitnije ne budu donesene, situacija u domaćoj poljoprivredi biti sve gora.

Uvoz će, upozoravaju, i dalje bilježiti enormne vrijednosti, a farmeri u sve većoj mjeri odustajati od proizvodnje hrane.

Za samo deset mjeseci ove godine, u BiH je uvezeno 53,1 milion kilograma mesa i drugih klaoničkih proizvoda, dok smo izvezli tek 5,9 miliona kilograma.

To znači da nam na jedan kilogram izvezenog mesa, iz inostranstva dođe čak devet kilograma.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da se uvoz mesa tek neznatno smanjio u epidemiji. Lane smo, tako, uvezli 56,7 miliona, a u 2019. godini 61,4 miliona kilograma.

Od početka ove godine, u BiH je, u odnosu na izvezene količine, uvezeno skoro pet puta više povrća i voća, te čak devet puta više žitarica.

U prvom redu zbog prekomjernog uvoza, uzgajivači svinja u Srpskoj su tokom ove godine smanjili proizvodnju za čak 30 odsto. U ovom periodu je, kako kažu, cijena stočne hrana skočila za skoro trećinu, što je dodatno opteretilo njihovo poslovanje.

Kako bi se spaslo što se spasti da, domaći farmeri i dalje insistiraju na uvođenju carina na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso od 10 odsto, te taksu od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa.

U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS ogorčeni su činjenicom da vlast BiH, uprkos očiglednom urušavanju domaće proizvodnje hrane, ni prstom ne mrda da uvede zaštitne mjere.

– Nebrojeno puta smo upozoravali kolike štete nam nanosi prekomjerni uvoz, na što su institucije BiH, koje uređuju carinsku politiku, ostale i gluve i nijeme. Apsurd je da konstantno imamo problem sa plasmanom, odnosno tržišne viškove, dok se uvoz hrane odvija nesmetano, čak i u povećanim količinama. To je glavni uzrok svih problema naših poljoprivrednih proizvođača – tvrdi za Srpskainfo predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.

Objašnjava da cijene hrane konstantno rastu, ali da se ništa ne preliva farmerima i prerađivačima, nego samo trgovačkim lancima.

– Iako su visoke cijene inputa, cijena žive stoke su ispod svakog praga rentabilnosti. Nažalost, trajno dolazi do uništenja domaće proizvodnje hrane, prije svega stočarskog fonda – upozorava Marinković i dodaje da domaći poljoprivrednici nisu odustali od borbe za uvođenje zaštitnih mjera na uvoz mesa iz inostranstva.

– Borbu ćemo nastaviti, a sa ostalim udruženjima ćemo vidjeti u kojem će pravcu ona ići. Ohrabruje to što i u zemljama okruženja poljoprivrednici dižu svoj glas i organizuju proteste. To će, vjerovatno, i nas osvijestiti da bez ovog vida borbe ne možemo ostvariti svoje interese. S jedne strane, domaća vlast je nezainteresovana i neodgovorna po pitanju pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima, dok je, s druge strane, uvozni lobi jači nego što možemo da pretpostavimo. Zato smo tu gdje jesmo – poručuje Marinković.

U Udruženja uzgajivača svinja RS naglašavaju da im je 2021, od rata pa naovamo, ubjedljivo najgora.

– Stanje je loše u svim granama poljoprivrede, ali je u najvećem problemu svinjarska proizvodnja. Bilježimo veliku nerentabilnost i neopravdano nisku cijenu. Razlog je enorman uvoz mesa iz EU, koje je tamo visokosubvencionisano, što ugrožava našu proizvodnju – ističe za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Mišo Maljčić.

Prema njegovim riječima, domaći farmeri iz godine u godinu smanjuju proizvodnju, jer ne mogu da se nose sa uvozom, te poskupljenjima stočne hrane, đubriva i ostalih repromaterijala.

– Proizvodnja svinja u Srpskoj ove godine je pala za gotovo trećinu. Uvođenje mjera ograničenja uvoza spaslo bi poljoprivredu i sačuvala selo – poručuje Maljčić.

Domaći proizvođači mesa su više puta od Savjeta ministara BiH zahtijevali uvođenje pomenutih mjera, ali je njihova inicijativa do danas ostala mrtvo slovo na papiru.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je poručio da neće odustati od uvođenja zaštitnih mjera na uvoz svežeg i rashlađenog mesa.

– Vjerujem da se može doći do određenih rješenja, ali Savjet ministara, zahvaljujući odlukama ministara iz FBiH, ne dozvoljava tu vrstu pozitivnog kretanja, čiji je konačni cilj očuvanje domaće poljoprivredne proizvodnje. Značajno je da se mjerama zaštiti primarna domaća proizvodnja, a ne da se donose odluke koje će da podstaknu samo one koji se bave preradom – istakao je Košarac.

Povrće završava na deponijama

I povrtari, takođe bezuspješno, odavno traže uvođenje sezonskih zaštitnih taksi, u periodu kad naših proizvoda ima na tržištu, a što je, naglašavaju, dozvoljeno svim međunarodnim trgovinskim sporazumima.

– Oko 80 odsto povrtara opstaje zahvaljujući kreditima banaka ili im apotekari daju repromaterijal na odgođeno plaćanje. Domaći ratari su lani proizveli više, jer su na početku pandemije zemlje iz okruženja upozorile da će zabraniti izvoz. Međutim, višak proizvoda i manja potrošnja doveli su do viška povrća na tržištu, pa je njegova cijena pala. Velike količine nisu prodate, pa su završile na deponijama, a mnoge parcele su zaorane – rekao je ranije za Srpskainfo predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo i dodao da je ove godine zasijano mnogo manje povrća.

– Prekomjeran uvoz glavni je razlog što domaći farmeri nisu u mogućnosti da prodaju ono što su teškom mukom proizveli. Problem u ovoj grani ogromnim dijelom bi bio riješen uvođenjem pomenutih sezonskih taksi – naglasio je Mastalo.

(SB)