Vijesti 01.11.2020.

Dr Antonija Verhaz za Banjaluka.net: Sve više pacijenata se na respiratoru bori za život, kapaciteti klinike popunjeni

ČITANJE: 8 minuta

Nakon privremene stabilizacije epidemiološke situacije, novi talas virusa korona Republiku Srpsku pokosio je trocifrenim, rekordnim brojkama novooboljelih, ali i zabrinjavajućim podacima o broju smrtnih slučajeva i pacijenata sa težom kliničkom slikom.

Nasuprot zabrinutosti stručnjaka i upozorenja koja svakodnevno upućuju ljekari iz Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske, masovna okupljanja i skupovi u kojima je nemoguće ispoštovati epidemiološke mjere glavni su uzročnici ovako ekspanzivnog rasta, smatra prof. dr Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti.

U razgovoru za portal Banjaluka.net prof. dr Verhaz otkrila je načine na koje se UKC RS do sada borio sa epidemijom virusa korona, trenutnu raspoloživost kapaciteta Klinike, te kakva je to promjena u organizmu, koja kod građana treba da signalizira da su došli u dodir sa virusom i postali potencijalno inficirani.

Prema posljednjim informacijama, u UKC-u RS trenutno je zbog infekcije virusom korona hospitalizovano ukupno 311 pacijenata, od kojih je 32 na respiratoru.

Republika Srpska se posljednjih dana suočava sa rekordnim brojem zaraženih virusom korona. Pored mogućeg opuštanja građana, nakon privremene stabilizacije epidemiološke situacije, koji su to još potencijalni uzročnici ovakve pojave?

Što se tiče nove bolesti Kovid-19, svi već znamo da specifičnog lijeka ili vakcine nema, što i jeste problem, naročito što nemamo vakcinu ili specifične prevencije. Radi se o novoj bolesti, o bolesti gdje mi nemamo kolektivnog imuniteta, kakvog imamo prema nekim drugim virusnim bolestima i zbog toga su mjere koje se od početka propagiraju, kao što su fizička distanca, pranje ruku, nošenje maski na otvorenom i zatvorenom prostoru u zavisnosti od uslova, veoma bitne preventivne mjere. Do okupljanja je sigurno došlo, jer mi to vidimo i po društvenim mrežama, da su određene osobe pravile skupove, čak i sa nevjerovatno velikim brojem učesnika. Oni su vjerovatno razlog zbog čega je došlo do ovako ekspanzivnog širenja infekcije. Nepoštovanje epidemioloških mjera u situaciji okupljanja velikog broja ljudi je razlog zbog čega nekoliko posljednjih dana, pa čak možda dvije nedelje, imamo stalni porast broja oboljelih. Svaki dan postižemo novi rekord, što se tiče novoinficiranih.

Iako je novi talas virusa korona najavljivan sa dolaskom jeseni i nižih temperatura, stiče se utisak da su za mnoge ove trocifrene brojke iznenađenje. Kakvo je trenutno stanje na Klinici za infektivne bolesti u pogledu raspoloživosti kapaciteta i da li je Kovid bolnica spremno dočekala novi talas, a samim tim i veliki priliv pacijenata?

Što se tiče Klinike za infektivne bolesti, ona je Kovid bolnica od samog početka i najveći dio pacijenata je tu i bio hospitalizovan. Tokom aprila i maja mi smo osposobili i rezervni položaj u nakadašnjoj Klinici za plućne bolesti. Ubrzo smo i te kapacitete popunili, zbog čega smo u kratkom periodu imali i treći kapacitet na staroj hirurgiji. Kako je pandemija jenjavala i kako se smanjivao broj novooboljelih mi smo te pacijente vraćali prema Klinici za infektivne bolesti. U ovom trenutku, svi naši kreveti su zauzeti. Svaki dan imamo pacijente koje ćemo otpustiti, ali istovremeno primamo nove slučajeve. Međutim, sada ponovo imamo otvorenu Kliniku za plućne bolesti, koja je skoro punog kapaciteta, zbog čega smo juče otvorili Centralni blok. Zbog povećanog broja zaraženih morali smo dosta raspoloživog kapaciteta odvojiti za liječenje Kovid-19 infekcije. Moram naglasiti da nam se ozbiljni pacijenti, sa teškim kliničkim slikama, obostranim upalama pluća sve češće javljaju, kao što imamo i pacijente koji sve češće imaju potrebu za respiratorom.

Zbog pogoršane epidemiološke situacije reaorganizavan je i rad UKC RS. Kako sada izgleda prijem kovid pacijenata?

Prijem Kovid pacijenata premješten je u Urgentni centar, gdje imamo puno više prostora, veći broj ambulanti, čekaonice, sobe za opservaciju. Klinika za infektivne bolesti već dugo svoj rad organizuje u skromnim, skučenim uslovima, gdje imamo dvije ambulante i jedan priručni šator. Međutm, svjedoci smo da nam dolaze hladniji mjeseci, sad je već jesen, a ide nam u susret i zima sa niskim temperaturama, zbog čega je u ovakvoj situaciji odlučeno da se sigurno veći prostor, veći prostorni kapaciteti stave na raspolaganje. Pacijentima nije teško da se prilagode novim uslovima, zato što ih mi usmjeravamo prema Urgentnom centru, što je svega nekoliko koraka od Klinike za infektivne bolesti.

Pored aktuelne epidemije, jesenji period pogodan je i za širenje sezonskog gripa, viroza i prehlada, što kod građana budi sumnju i u validnost PCR testova. Koliko je pouzdana PCR metoda testiranja u pogledu razlikovanja običnog gripa i korone?

U periodu smo sezonskog gripa i to je nešto što smo smo i očekivali. Do sada smo sada nekoliko pacijenata testirali da vidimo da li nam je virus influence u cirkulaciji i za sada nemamo tu potvrdu. Nismo imali ni jedan slučaj oboljenja od gripe. Kada govodimo o dijagnozi Kovid-19, ona se ne postavlja samo na temelju PCR testova. Postavlja se i na temelju epidemiološke ankete, kliničke slike, laboratorijskih analiza, kao i rendgenskog snimka pluća ili CT. PCR testovi su nama samo jedna veoma važna karika u postavljanju dijagnoze, ali svakako ne jedina. Mi imamo pacijente koji su negativni, ali ako im klinička slika i ostali parametri zadovoljavaju kriterijum da se radi o Kovid-19 infekciji, onda mi njih tako i tretiramo. Što se tiče gripe, ne znamo šta će se desiti, ali u ovom trenutku nemamo oboljelih od gripe. Svugdje u svijetu i u regionu govore da su zabrinuti, ako se dvije ovako teške respiratorne infekcije počnu javljati istovremeno u većem broju.

Koji su to ključni simptomi koji kod građana treba da upale alarm da nije riječ o sezonskom gripu ili prehladi, nego o koroni?

Početak kod ove bolesti je jako sličan početku gripa. Povišena temperatura, bolovi u mišićima, kašljucanje, curenje bistre tekućine iz nosa i gušobolja su najčešći simptomi i kod gripa i od virusa korona. Ono što mi kod gripe obično nemamo, mada se u određenim slučajevima javlja i kod gripe, ali kod Kovida je signifikantno jeste gubitak čula okusa i mirisa. Isto tako i radiološki nalazi na plućima ipak kod gripe i kod korone izgleda da nisu baš toliko slični. Takođe, biohemijske analize se nešto razlikuju u Kovid19 infekcije i influenze, tako da uz serološke i virusološke analize, možemo sa sigurnošću razdvojiti ove dve virusne infekcije.

Za nabavku kombinovanih testova, koji mogu da vrše detekciju virusa gripa i virusa korona, još uvijek se čeka se stav stručnjaka. Kakvo je Vaše mišljenje po pitanju neophodnosti ovakvih testova i njihovom doprinosu bržem testiranju? Hoće li se i Republika Srpska, poput FBiH upustiti u nabavku ovakvih testova?

Doprinos i brzih testova i PCR tehnike i kombinovanih testova sigurno je velika. Prosudiće se da li su ti testovi toliko pouzdani i da li će nam u Klinici biti toliko potrebni. Zadnju riječ i sud će dati Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, i mikrobiolozi. Što se naš tiče, koja god dijagnostička metoda da se odabere za nas, pod uslovom da je sigurna i da nam pruža sigurnu informaciju, mi ćemo je svakako prihvatiti.

Koliko su se metode liječenja krvnom plazmom oporavljene osobe pokazale efikasnom i da li se taj način primjenjuje i na Klinici za infektivne bolesti?

Mi smo imali nekakoliko slučajeva kod kojih smo provodili tu terapijsku metodu. Ova terapijska metoda je korištena kod nekoliko pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja. Mi imamo svoje vodiče, imali smo treću reviziju vodiča i moram reći da se u ovom trenutku ni za jednu terapijsku metodu, ne može reći zasigurno da je apsolutno efikasna. Kod nekih pacijenata, ona sigurno da je korisna, ali postoje indikacije i vrijeme pod kojima se ona može dati i vrijeme kada ona nema smisla da se daje.

Postoji li mogućnost da korona ostavi štetne posljedice i po organizam osobe koja je virus prebolila bez ili sa blagim simptomima?

To su asimptomatski nosioci Kovid-19, koji ne znaju da se preboljeli Kovid-19, ali su uradili serološke analize i uvidjeli da su im antitijela klase IgG koji govore u korist preboljele infekcije visoka. Znači, jako je dobro da se asimptomatska infekcija preboli bez ili sa blagim simptomima i da se razviju zaštitna antitijela, ali tu je problem što se ne zna do kada ćete ta zaštitna antitijela da traju.

Progonoze su neizvjesne, ali ukoliko posmatramo Kinu u kojoj je registrovan prvi slučaj infekcije, a koja je uspjela epidemiju da stavi pod kontrolu, kada to možemo očekivatii kod nas?

Kina je dobar primjer borbe protiv virusa korone. Ako se sjetimo izvještaja kako su Kinezi imali strogo strogo provođenje protivepidemijoloških mjera, kako su oni u tome bili vrlo strogi, osobe u izolaciji su imali nanogice i bile su angažovane i policijske snage za potrebe obezbjeđivanja izolacija i karantina. Jasno je da kada nemate vakcinu i nemate lijeka, vi morate težište staviti na poštovanje preventivnih mjera, disciplinu opšte populacije koja će manje obolijevati i samim tim širiti virus. Samo od naše odgovornosti zavisi do kada će epidemija trajati.

Još jednom bih apelovala da se sve preporuke Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS i Instituta za javno zdravstvo RS se strogo poštuju. Novi virus korona nije izmišljen virus, to je realnost. Moramo da sačuvamo naš zdravstveni sistem, a sačuvaćemo ga na taj način da se odgovorno ponašamo prema sebi, svojoj porodici i zajednici.

(Nevena Stanojević/ Banjaluka.net)