Magazin 06.12.2015.

Evo kako da znate da li je lijek falsifikovan

ČITANJE: 3 minute
Lijekovi
Kada je bolesnom čovjeku potreban lijek, ne pita za cijenu i ne bira sredstva da do njega dođe. Međutim, ako je ljekar propisao lijek koji se ne nalazi na listi lijekova, kako do njega doći?

Čak i ako nađete načina da ga nabavite iz inostranstva, preko interneta ili u apoteci koja ga je naručila samo za vas, da li možete biti sigurni u njegovu efikasnost?

Potraga za lijekom je situacija s kojom se svako od nas suočio bar jednom u životu, bilo da je u pitanju njegovo zdravlje bilo zdravlje nekog člana porodice.

Najunosniji posao u svijetu, odmah iza vojne industrije, jeste farmakologija, proizvodnja i distribucija lijekova.

Industrija falsifikovanih lijekova godišnje zaradi više od 200 milijardi dolara, što je čini mnogostruko profitabilnijom od trgovine narkoticima. Procjenjuje se da je čak 10 odsto lijekova na svjetskom farmaceutskom tržištu lažno, a sve više je mogućnosti za pojavu lažnih i falsifikovanih lijekova kod nas.

O ovoj aktuelnoj temi razgovarali smo sa docentom dr Jankom Samardžićem, specijalistom kliničke farmakologije u Institutu za farmakologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koji je među prvim stručnjacima kod nas ukazao na ovaj problem.

Kod nas nema preciznih podataka o tome koliko se tačno lijekova falsifikuje. Mada se pretpostavlja da je taj procenat nizak, to nikako ne znači i da je zanemarljiv.

Bez efekta ili otrovan

Posljedice uzimanja falsifikovanih lijekova su različite, a mogu biti čak i fatalne – sve zavisi od toga da li takvi lijekovi sadrže aktivne supstance (sastojci koji djeluju na simptom bolesti) ili neke otrovne materije.

-Ukoliko se u njima ne nalazi dovoljna količina ili uopšte nema aktivne supstance, naravno da lijek neće djelovati i takvih primjera je više. Tako je 2007. godine lijek protiv gojaznosti prodavan preko interneta u Americi, a nije sadržao aktivnu supstancu. Medikament za tretman šizofrenije i preparat za smanjenje holesterola, oba takođe bez aktivne supstance, pronađeni su u legalnom lancu snabdevanja u Velikoj Britaniji 2006-2007. godine.

S druge strane, ukoliko se u lijeku nalazi prevelika količina aktivne supstance, postoji velika opasnost od predoziranja i toksičnih efekata. Nerijetko, falsifikovani lijek može da sadrži i otrovne materije. Postoji podatak da je 1992. godine u Bangladešu 233 djece umrlo zbog primene ‘paracetamol’ sirupa pripremljenog sa antifrizom”, ističe dr Samardžić.

Antibiotici i analgetici

Prema podacima međunarodnih regulatornih tijela u toj oblasti, najveći broj falsifikovanih lijekova je iz grupe antibiotika, analgetika, hormona i steroida, a u našem regionu posebno su aktuelni falsifikati preparata koji utiču na potenciju, kao i hormonskih preparata, na šta ukazuje i nedavno potvrđeni falsifikat lijeka „testosteron depo”.

Da je neki lijek falsifikovan najpre možete posumnjati na osnovu neodgovarajućeg pakovanja, broja rješenja o registraciji kao i nepostojanja odgovarajućeg uputstva na srpskom jeziku.

Obavezno prijavite

Ako pacijent posumnja da konkretan lijek ne odgovara osobinama lijeka koji je ranije koristio ili on ne daje očekivani efekat, to je dovoljan razlog da se posumnja na falsifikat i prijavi Inspekciji za lijekove Ministarstva zdravlja, koja će zatim utvrditi da li je reč o lažnom preparatu ili ne, objašnjava dr Samardžić .

-Kod nas do sada zvanično nije otkrivena nijedna laboratorija za proizvodnju falsifikovanih lijekova, već se njihova pojava na tržištu povezuje, prije svega, s kupovinom preko interneta ili ilegalnim uvozom.

Naš Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima izričito zabranjuje kupovinu lijekova preko interneta. Prema svjetskom prosjeku, lažno je čak 50 odsto lijekova koji se kupuju preko interneta. Takođe, lijekove nikako ne treba nabavljati na pijaci, ‘ispod tezge’ i slično, već isključivo u apotekama, koje ne smiju dozvoliti da se na njihovim rafovima nađe lijek koji nema odgovarajuće rješenje Agencije za lekove i medicinska sredstva –  navodi dr Samardžić.

(B92)