Vrućine ponovo stižu u BiH: Ove greške ljudi najčešće prave kad temperatura pređe 30 stepeni

Nakon kratkog predaha, temperature u BiH ponovo rastu, a ljetne vrućine se vraćaju u svakodnevicu. Iako mnogi misle da je dovoljno uključiti klimu i popiti čašu vode, upravo male greške u stanu, automobilu i dnevnim navikama mogu napraviti najveći problem.

Vrućina ne pogađa sve jednako. Najugroženiji su stariji, djeca, hronični bolesnici, trudnice, radnici koji rade napolju, ali i svi koji žive u stanovima koji se tokom dana pretvore u prave pećnice. Problem je što se mnogi organizam ne pregrije naglo, već postepeno, pa ljudi često kasno shvate da im vrućina već pravi ozbiljan problem.

Zato je važno znati šta ne treba raditi kada temperature pređu 30 stepeni. Neke navike djeluju bezazleno, ali tokom ljetnih vrućina mogu dodatno zagrijati stan, opteretiti organizam, povećati račun za struju ili čak ugroziti zdravlje.

1. Otvaranje prozora usred dana

Jedna od najčešćih grešaka je otvaranje prozora u najtoplijem dijelu dana. Ljudi često misle da “treba pustiti vazduh”, ali ako je napolju 33 ili 35 stepeni, u stan ulazi upravo taj vreo vazduh.

Najbolje je provjetravati rano ujutro i kasno naveče, kada temperatura padne. Tokom dana prozore treba zatvoriti, a roletne, zavjese ili žaluzine spustiti na strani na koju udara sunce. Tako se stan sporije zagrijava, a klima, ako je koristite, troši manje struje.

Posebno je važno zatvoriti prostorije koje su direktno okrenute prema suncu. Ako sunce satima udara u staklo, temperatura u sobi može brzo porasti, čak i ako klima radi u drugom dijelu stana.

2. Klima na preniskoj temperaturi

Kada se čovjek vrati s vrućine, najlakše je uključiti klimu na 18 stepeni. To, međutim, nije dobra ideja. Velika razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature može izazvati glavobolju, ukočenost, umor, curenje nosa i osjećaj iscrpljenosti.

Mnogo je pametnije klimu podesiti na umjerenu temperaturu, najčešće između 24 i 26 stepeni, zavisno od prostora i spoljne temperature. Cilj nije da stan bude hladan kao frižider, već da bude prijatno svjež.

Važno je i da hladan vazduh ne duva direktno u glavu, vrat, leđa ili dijete koje spava. Klima treba da rashlađuje prostor, a ne tijelo direktno.

3. Kafa, gazirani sokovi i alkohol umjesto vode

Tokom vrućina mnogi piju više kafe, gaziranih sokova ili alkohola, a manje obične vode. To je jedna od lošijih navika, jer organizmu na visokim temperaturama najviše treba tečnost koja ga stvarno hidrira.

Vodu treba piti prije nego što se pojavi jaka žeđ. Žeđ je znak da tijelu već nedostaje tečnosti. Posebno treba paziti na starije osobe, jer one često slabije osjećaju žeđ, pa mogu dehidrirati a da toga nisu svjesne.

Najbolje je piti vodu u manjim količinama tokom cijelog dana. Korisni mogu biti i lagani obroci, supa, lubenica, krastavac, jogurt i voće s visokim udjelom vode. Tešku, masnu i prezačinjenu hranu bolje je izbjegavati u najtoplijem dijelu dana.

4. Odlazak napolje u najgorem terminu

Najveći udar vrućine obično je u periodu od kasnog prijepodneva do kasnog poslijepodneva. Tada asfalt, beton, zgrade i automobili dodatno isijavaju toplotu, pa subjektivni osjećaj može biti mnogo gori od temperature koju pokazuje vremenska prognoza.

Ako možete birati, obaveze završavajte rano ujutro ili predveče. Kupovinu, šetnju, trening, odlazak do grada ili fizički posao ne treba planirati u vrijeme kada sunce najjače prži.

Ovo posebno važi za roditelje s malom djecom, starije osobe i ljude sa srčanim, plućnim ili drugim hroničnim tegobama. Kratka šetnja po užarenom asfaltu može biti mnogo veći napor nego što izgleda.

5. Ostavljanje djece, starijih osoba ili životinja u autu

Automobil se na suncu zagrijava izuzetno brzo. Čak i ako prozor ostane malo otvoren, temperatura u kabini može postati opasna za dijete, stariju osobu ili kućnog ljubimca.

U vrućim danima niko ne bi smio ostajati u parkiranom automobilu, ni “samo dva minuta”. Dovoljno je da se zadržite u prodavnici, pošti ili banci duže nego što ste planirali i da situacija postane ozbiljna.

Prije ulaska u auto, otvorite vrata, provjetrite kabinu i tek onda uključite klimu. Ako je volan ili sjedište vrelo, pustite nekoliko minuta da se prostor rashladi prije vožnje, posebno ako vozite dijete.

6. Ventilator koji samo vrti vreo vazduh

Ventilator može pomoći, ali samo ako se koristi pametno. Ako je prostorija već pregrijana, ventilator često samo vrti vreo vazduh i stvara lažni osjećaj hlađenja.

Bolje ga je koristiti ujutro i naveče, kada kroz stan može proći svježiji vazduh. Tokom dana može pomoći ako ispred njega stavite posudu s hladnom vodom ili ako ga koristite uz zatamnjene prozore i zatvorene izvore toplote.

Ipak, ventilator nije zamjena za oprez. Ako je u stanu prevruće, posebno za starije osobe ili bolesnike, bolje je potražiti hladniju prostoriju, klimatizovan prostor ili otići kod nekoga ko ima bolje uslove.

7. Kućanski aparati koji dodatno griju stan

Rerna, šporet, pegla, mašina za veš, sušilica i drugi uređaji dodatno zagrijavaju prostor. Tokom velikih vrućina nije svejedno kada ih koristite.

Kuvanje ručka u podne može zagrijati kuhinju toliko da klima mora raditi mnogo jače. Ako je moguće, obroke pripremajte rano ujutro ili naveče, a tokom dana birajte laganiju hranu koja ne traži dugo kuvanje.

Rernu, peglu i sušilicu bolje je ostaviti za večernje sate. Tako ćete smanjiti zagrijavanje stana i rasteretiti klimu.

8. Tamna odjeća i sintetički materijali

Tokom vrućina odjeća može napraviti veliku razliku. Tamne boje i sintetički materijali zadržavaju toplotu i pojačavaju znojenje, dok lagana, svijetla i široka odjeća pomaže tijelu da se lakše rashladi.

Za izlazak napolje najbolje je birati lagane majice, lanene ili pamučne materijale, kapu ili šešir i naočare za sunce. Djecu ne treba pretrpavati odjećom, ali ih treba zaštititi od direktnog sunca.

Posebno treba paziti na bebe u kolicima. Kolica ne treba pokrivati debelim ili suvim tkaninama koje zaustavljaju protok vazduha, jer se prostor ispod njih može dodatno zagrijati.

9. Ignorisanje prvih znakova iscrpljenosti

Vrućina ne mora odmah izazvati dramatične simptome. Prvi znakovi problema često su glavobolja, slabost, vrtoglavica, mučnina, jaka žeđ, grčevi u mišićima, ubrzan puls, obilno znojenje ili osjećaj da “ne možete doći sebi”.

Ako se to desi, treba odmah otići u hlad, ući u hladniji prostor, skinuti višak odjeće, piti vodu u manjim gutljajima i rashladiti tijelo hladnim oblogama ili tušem.

Ako osoba postane konfuzna, jako malaksala, prestane normalno da se znoji, ima visoku temperaturu, povraća ili gubi svijest, to može biti znak toplotnog udara i tada treba odmah potražiti hitnu pomoć.

10. Zaboravljanje starijih komšija i rodbine

Tokom velikih vrućina posebno su ugroženi ljudi koji žive sami. Starije osobe često ne piju dovoljno vode, ne osjećaju žeđ na vrijeme ili ne žele uključiti klimu zbog računa za struju.

Zato je važno nazvati roditelje, baku, djeda, starije komšije ili rodbinu i provjeriti da li imaju vode, rashlađen prostor i lijekove. Nekad jedan poziv ili kratka posjeta mogu spriječiti ozbiljan problem.

Ako neko živi u stanu koji se pregrijava, dobro je pomoći mu da spusti roletne, provjetri rano ujutro, obezbijedi vodu i izbjegne izlazak u najtoplijem dijelu dana.

Kako rashladiti stan bez velikog računa za struju?

Najbolji rezultat daje kombinacija nekoliko jednostavnih navika. Ujutro otvorite prozore i napravite promaju dok je vazduh svježiji. Kada sunce počne jače grijati, zatvorite prozore i spustite roletne. Klimu uključite prije nego što se stan potpuno pregrije, jer tada troši manje energije nego kada mora rashladiti već užaren prostor.

Vrata prostorija koje ne koristite držite zatvorena. Ako klima hladi dnevni boravak, nema potrebe da istovremeno pokušava rashladiti hodnik, kuhinju i sobe koje su prazne.

Uveče, kada temperatura padne, ponovo otvorite prozore i pustite svježiji vazduh. Ova jednostavna rutina može značajno olakšati dane kada temperatura pređe 30 stepeni.

Šta spakovati ako morate vani po vrućini?

• flašicu vode,
• kapu ili šešir,
• naočare za sunce,
• laganu svijetlu odjeću,
• vlažne maramice ili mali peškir,
• lijekove ako ih redovno koristite,
• telefon s napunjenom baterijom.

Ako idete s djecom, ponesite dodatnu vodu i ne planirajte preduge šetnje po suncu. Ako idete automobilom, ne ostavljajte vodu, lijekove ili hranu satima u pregrijanoj kabini.

Zaključak: Vrućina nije samo neprijatnost

Ljetne vrućine u BiH nisu ništa novo, ali ih ne treba potcijeniti. Kada temperatura pređe 30 stepeni, stanovi se brzo zagrijavaju, automobili postaju opasni, organizam gubi tečnost, a najugroženiji mogu imati ozbiljne zdravstvene probleme.

Dobra vijest je da se većina problema može spriječiti jednostavnim navikama: zatvoriti prozore i roletne tokom dana, piti vodu redovno, ne izlaziti u najtoplijem terminu, klimu koristiti umjereno, ne ostavljati nikoga u autu i obratiti pažnju na starije, djecu i bolesne.

Vrućina se ne može izbjeći, ali se može preživjeti mnogo lakše ako se na vrijeme promijeni nekoliko svakodnevnih navika.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno