Godišnjica rata u Ukrajini – kraj se ne vidi

Završen je 365. dan specijalne vojne operacije koju Rusija izvodi u Ukrajini. Počela je druga godina rata.

Oblasti oko Kijeva, Marijupolja, Zaporožja, Hersona, Bahmuta – samo su neka od mjesta koja su za ovih godinu dana bila žarište borbi. Milioni Ukrajinaca napustili su svoje domove, Evropska unija je na korak da uvede i deseti paket sankcija protiv Moskve, a posljedice sukoba osjetile su se mnogo dalje od granica dvije zemlje, pa čak i granica Evrope.

U ranim jutarnjim satima ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je ruskim trupama da uđu u Ukrajinu. Prethodno su, podsjetimo, tenzije na ukrajinskoj granici trajale nedjeljama, a nekoliko rundi razgovora između NATO i ruskih zvaničnika nije donijelo rezultate.

Tog 24. februara Rusija je Ukrajinu napala iz tri smjera, a Putin je objasnio da pokreće “specijalnu vojnu operaciju” u cilju “demilitarizacije” i “denacifikacije” Ukrajine. Nekoliko trenutaka kasnije, u Ukrajini su se začule prve eksplozije. U govoru na državnoj televiziji ruski predsjednik pozvao je ukrajinsku vojsku da se preda i ode kući, a ostatak svijeta da ne reaguje jer će odgovor Rusije biti “trenutni” i “toliko snažan kao što niko nikada do sada nije osjetio”.

Prvo su, kako su prenosili mediji, gađani aerodromi i vojna postrojenja, a zatim su tenkovi i pješadija ušli u Ukrajinu iz Rusije i sa Krima – poluostrva koje je Rusija anektirala 2014. godine.

Svet je bio zatečen. U jednoj od prvih reakcija sa Zapada, ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok poručila je da smo se “ovog jutra probudili u drugačijem svijetu”. Dodala je da je Putin “pogazio najosnovnija pravila međunarodnog prava”, naglašavajući da Ukrajina “nije uradila ništa kako bi ovo bilo opravdano”.

Ruske trupe brzo su uspele da stignu do predgrađa Kijeva, ali njihovi pokušaji da zauzmu prijestonicu i druge gradove na sjeveroistoku naišli su na jak otpor. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski snimio se ispred svog sjedišta kako bi pokazao da ostaje, a građane i svijet nastavio je da izvještava redovno.

Prva runda pregovora između zaraćenih strana održana je već poslije nekoliko dana u Bjelorusiji, ali ni ona, ni nekoliko narednih sastanaka nije urodila plodom. Nekoliko država i svjetskih zvaničnika nudili su se da budu posrednici, ali odluke donesene u dijalogu nisu otišle ništa dalje od dogovora oko otvaranja humanitarnih koridora. Na kratko primirje Rusija je pozvala tek nedavno, za Božić, ali su brojni izvještaji ukazali da su granatiranja nastavljena i tada.

Rusija pojačava napade duž cijele linije fronta na istoku zemlje. Najteže je i dalje oko Bahmuta i Ugledara.

Dijelovi Ukrajine će ove nedjelje pooštriti mjere bezbjednost zbog godišnjice rata, kažu lokalni zvaničnici. U ukrajinskoj Hersonskoj oblasti biće sprovedene dodatne mjere bezbjednosti, saopštila je regionalna vojna uprava.

UNHCR: Dosad na obje strane poginulo najmanje 8.006 civila.