Grci danas glasaju po treći put ove godine

U Grčkoj se danas održavaju vanredni parlamentarni izbori, a sudeći prema anketama, ishod će biti neizvjestan.

“Mrtva” je trka u glasovima koje Grci namjeravaju da daju radikalno ljevičarskoj Sirizi i konzervativnoj Novoj demokratiji, ali ko god da pobijedi – imaće ograničen prostor za manevrisanje.

Ne očekuje se da će ijedna stranka imati dovoljan broj glasova, što je oko 38 odsto, da bi osvojila većinu u 300-članom parlamentu, što znači da je koalicija gotovo izvjesna.

Grci treći put ove godine izlaze na birališta, poslije parlamentarnih izbora u januaru koji su na vlast doveli lidera Sirize, sada već bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa, i julskog referenduma na kojem su glasači jasno i glasno odbacili prijedloge stranih kreditora o reformama, mada ih je Ciprasova vlada malo kasnije usvojila.

Pošto mu je naglo opala podrška u redovima Sirize, koja se pocijepala na dva dijela pošto se radikalno levičarska frakcija suprotstavila novom paketu strane pomoći, Cipras je krajem avgusta podnio ostavku kako bi bili održani vanredni izbori iz kojih bi, kako se nada, mogao da izađe sa snažnijim mandatom birača.

Za razliku od prethodna dva glasanja, ovog puta među Grcima ne vlada entuzijazam, u trenutku kada im je ekonomija i dalje slaba, četvrtina radno sposobnog stanovništva nezaposlena, a kontrola kapitala ograničava pristup gotovini na 420 evra nedjeljno, navodi AP.

Ankete pokazuju gotovo izjednačene rezultate dva glavna kandidata – Sirize i Nove Demokratije, koje svaka uživaju po 28 odsto glasova među ispitanicima, dok se krajnje desničarska Zlatna zora, sa oko šest odsto glasova, i stranka PASOK lijevog centra utrkuju za treće mjesto, a prate ih komunistička partija KKE i centristička To Potami, prenosi Rojters.

Među oko 15 odsto Grka koji kažu da još nisu odlučili za koga će glasati u nedjelju ima mnogo bivših podržavalaca Sirize, koje Cipras sada pokušava da pridobije vrstom ljevičarske retorike koja ga je dovela na vlast u januaru, te u novom izbornom programu Sirize piše da je sporazum o paketu pomoći bio “proizvod ucjene bez presedana”.

Kako javlja grčka agencija ANA, Cipras je, poslednjeg dana kampanje, pozvao glasače da se ne obaziru na ankete koje predviđaju “derbi” i da mu omoguće da osvoji većinu glasova.

On je odbacio rezultate anketa koji nagovještavaju da bi njegova stranka mogla da doživi poraz od konzervativnog rivala, rekavši da ima veliku grupu pristalica koje nisu obuhvaćene anketama.

– Nismo imali priliku da nastavimo dalje i završimo rad koji smo započeli – istakao je on, poručivši da ne traži drugu šansu, već šansu da nastavi sa naporima koje je počeo da ulaže kao premijer.

Glavni Ciprasov adut je jednostavan: Grci žele da ostanu u evrozoni, što se i dalje potvrđuje u svim anketama.

Cipras (41) je u januaru izabran na čelo vlade na osnovu krajnje ljevičarske platforme i obećanja Grcima da će okončati petogodišnje finansijske muke, ali je napravio najveći politički zaokret u novijoj evropskoj istoriji pristavši na dodatno smanjenje troškova, povećanje poreza i privatizacije, zbog čega se većina poslanika iz najradikalnijih redova Sirize gnjevno povukla.

Sada obećava da će sprovoditi mjere predviđene najnovijim paketom strane finansijske pomoći, a da će istovremeno uvesti mjere kojima će ublažiti uticaj stroge štednje, ali mu neće biti lako, ocjenjuje Rojters.

Ciprasov glavni izborni rival, lider konzervativne Nove Demokratije Vangelis Meimarakis, često ga ismijava zbog političkog preobražaja, rekavši na nedavnoj debati: “Ciprasa više ne prepoznajem”.

Lider Nove Demokratije poručuje da će pobjeda desnog centra garantovati stabilnost i bezbednost Grčke, uz podsticanje zapošljavanja, i okončati “Sirizin opasni eksperiment”.

Meimerakis (61), koji je nekoliko puta nudio Ciprasu da oforme koaliciju, ali je svaki put odbijen, sada obećava da će oformiti nacionalni tim sa “svima koji žele da učestvuju”.

U skladu sa izbornim sistemom Grčke, partija koja osvoji najveći broj glasova osvaja i bonus od 50 mjesta u 300-članom parlamentu, ali, ako se prognoze obistine, ni to joj neće biti dovoljno da može da formira većinsku vladu, što znači da će pobjednik morati da zatraži podršku od manjih stranaka i oformi koaliciju, navodi AP.

Ko god da oformi novu grčku vladu, imaće ograničene političke opcije zbog odredbi paketa pomoći potpisanog u avgustu koji primoravaju Atinu da uvede penzione reforme, nadzire rekapitalizaciju banaka i poveća poreze.

Obe vodeće stranke obećavaju da će se držati odredbi paketa pomoći, ali predviđaju različite metode – dok Nova Demokratija želi da uvede poreske podsticaje kako bi privukle investitore, Siriza poreze smatra sredstvom za preraspodjelu bogatstva, a ne slažu se po ključnim pitanjima poput otvaranja tržišta rada i imigracije.

Ko god da bude vodio gnjevne i osiromašene Grke kroz treći program međunarodne pomoći, imaće malo prostora za djelovanje s obzirom na to da fiskalnu politiku zemlje umnogome diktiraju odredbe novog trogodišnjeg sporazuma sa kreditorima, vrijednog 86 milijardi evra.

(B92)