Šest zaslađivača povezano sa bržim starenjem mozga

Na limenci piše „zero“, jogurt ima manje kalorija, a desert je označen kao proizvod bez dodatog šećera. Mnogi takve proizvode automatski smatraju boljim izborom. Međutim, velika osmogodišnja studija povezala je veći unos šest često korištenih zaslađivača sa bržim slabljenjem pamćenja i sposobnosti razmišljanja.

Rezultati ne znače da će jedna limenka dijetalnog napitka izazvati demenciju, niti da treba panično baciti sve proizvode iz kuhinje. Ipak, otvaraju važno pitanje: da li smo oznaku „bez šećera“ počeli poistovjećivati sa oznakom „zdravo“, ne gledajući šta je šećer zamijenilo?

Istraživači su pratili gotovo 13.000 odraslih osoba tokom prosječno osam godina. Oni koji su unosili najveće količine određenih niskokaloričnih zaslađivača imali su brži pad rezultata na testovima pamćenja, jezika, koncentracije i brzine obrade informacija.

Šta su istraživači zapravo pratili

U istraživanju je učestvovalo 12.772 odraslih iz Brazila, prosječne starosti oko 52 godine. Na početku su detaljno navodili šta su jeli i pili tokom prethodne godine, nakon čega su podijeljeni u grupe prema količini niskokaloričnih zaslađivača u ishrani.

Tokom narednih godina više puta su radili testove kojima su procjenjivani pamćenje riječi, radna memorija, verbalna sposobnost i brzina razmišljanja.

Grupa sa najmanjim unosom konzumirala je prosječno oko 20 miligrama zaslađivača dnevno, dok je prosjek u grupi sa najvećim unosom iznosio oko 191 miligram dnevno.

Autori su, radi lakšeg poređenja, naveli da približno 191 miligram aspartama može odgovarati količini koja se nalazi u jednoj limenci određenog dijetalnog gaziranog napitka. To ne znači da su svi učesnici pili takve napitke, jer su zaslađivače unosili iz različitih proizvoda.

Šest zaslađivača pojavilo se u rezultatima

Istraživači su analizirali sedam niskokaloričnih zaslađivača i šećernih alkohola. Sa bržim slabljenjem ukupnih kognitivnih sposobnosti bili su povezani:

• aspartam;
• saharin;
• acesulfam K;
• eritritol;
• sorbitol;
• ksilitol.

Kod sedmog ispitivanog zaslađivača, tagatoze, istraživači nisu pronašli istu povezanost. Ipak, to nije dokaz da je jedan zaslađivač opasan, a drugi potpuno bezbjedan u svakoj količini i za svaku osobu.

Gdje se ovi zaslađivači najčešće kriju

Nisu prisutni samo u gaziranim napicima sa oznakom „zero“. Mogu se nalaziti i u proizvodima koje potrošači često doživljavaju kao zdraviju zamjenu za slatkiše.

Vrijedi provjeriti deklaracije na:

• dijetalnim i „zero“ gaziranim napicima;
• vodama i napicima sa dodatim aromama;
• energetskim napicima bez šećera;
• žvakaćim gumama i bombonama bez šećera;
• niskokaloričnim jogurtima i mliječnim desertima;
• pudinzima, želeima i gotovim desertima;
• proteinskim pločicama i pojedinim napicima;
• praškastim mješavinama za pripremu pića;
• stolnim zaslađivačima za kafu i čaj;
• pojedinim sirupima, namazima i prelivima.

Jedan proizvod možda sadrži veoma malu količinu. Međutim, unos se može povećati kada osoba tokom dana popije više napitaka bez šećera, koristi zaslađivač u kafi, pojede proteinsku pločicu i uveče uzme desert sa istim ili drugim zaslađivačem.

Šta zapravo znači „62 odsto brže“

Ovaj podatak lako može biti pogrešno protumačen. Ne znači da su učesnici izgubili 62 odsto pamćenja niti da je njihova vjerovatnoća za demenciju automatski povećana za 62 odsto.

Riječ je o brzini promjene rezultata na testovima tokom perioda praćenja. U grupi sa najvećim unosom pad je bio brži nego u grupi sa najmanjim unosom.

Istraživači su tu statističku razliku preveli u razumljivije poređenje i procijenili da odgovara približno 1,6 dodatnih godina kognitivnog starenja. Srednja grupa imala je oko 35 odsto brži pad, što je upoređeno sa približno 1,3 dodatne godine starenja.

Posebno zanimljiv rezultat kod ljudi mlađih od 60 godina

Povezanost između većeg unosa zaslađivača i bržeg kognitivnog pada pronađena je prvenstveno kod učesnika mlađih od 60 godina.

Kod starijih učesnika istraživači nisu dobili isti obrazac. To ne znači da su zaslađivači za njih automatski bez rizika. Moguće je da na rezultate u starijoj dobi snažnije utiču drugi faktori ili da način mjerenja nije mogao jasno izdvojiti uticaj zaslađivača.

Veza je bila izraženija i kod osoba sa dijabetesom. Upravo te osobe često češće koriste zamjene za šećer kako bi kontrolisale unos ugljenih hidrata i glukoze.

Studija ne dokazuje da zaslađivači oštećuju mozak

Ovo je najvažnije ograničenje istraživanja. Studija je bila posmatračka, što znači da je pronašla povezanost, ali ne i dokaz direktnog uzroka.

Moguće je da ljudi koji koriste više zaslađivača imaju i druge navike koje utiču na zdravlje mozga. Mogu jesti više industrijski prerađene hrane, manje se kretati, imati dijabetes, višak kilograma ili druga zdravstvena stanja.

Istraživači su rezultate prilagođavali prema brojnim faktorima, uključujući godine, pol, krvni pritisak, bolesti srca i kvalitet ishrane. Ipak, nijedna posmatračka studija ne može potpuno ukloniti sve moguće razlike između ljudi.

Takođe, podaci o ishrani zasnivali su se na odgovorima učesnika. Ljudi mogu zaboraviti šta su jeli, pogrešno procijeniti količine ili ne znati koji se zaslađivač nalazi u proizvodu.

Da li sada treba izbaciti sve proizvode bez šećera

Ne postoji razlog za paniku zbog povremene žvakaće gume, jogurta ili limenke napitka. Mnogo je važniji ukupan obrazac ishrane i učestalost konzumiranja.

Problem može nastati kada se proizvodi sa zaslađivačima koriste više puta dnevno i kada oznaka „bez šećera“ postane glavni kriterijum pri izboru hrane.

Proizvod može biti bez šećera, ali istovremeno sadržavati malo vlakana, malo korisnih hranljivih materija i veliki broj industrijski dodatih sastojaka.

Sa druge strane, ni vraćanje velikim količinama običnog šećera nije dobro rješenje. Cilj nije zamijeniti jednu veoma slatku ishranu drugom, već postepeno smanjiti potrebu da sve što jedemo i pijemo ima izrazito sladak ukus.

Kako za 20 sekundi provjeriti deklaraciju

Nemojte gledati samo prednju stranu pakovanja. Natpisi poput „fit“, „light“, „zero“, „bez dodatog šećera“ ili „smanjena kalorijska vrijednost“ ne govore cijelu priču.

1. Pogledajte listu sastojaka

Sastojci su obično navedeni od onog kojeg ima najviše prema onome kojeg ima najmanje. Potražite nazive poput aspartam, acesulfam K, saharin, eritritol, sorbitol i ksilitol.

2. Obratite pažnju na više zaslađivača u istom proizvodu

Proizvođači često kombinuju dva ili više zaslađivača kako bi dobili ukus sličniji šećeru. Zbog toga proizvod može imati i intenzivni zaslađivač i šećerni alkohol.

3. Provjerite upozorenja

Proizvodi sa većom količinom poliola mogu imati upozorenje da prekomjerna konzumacija može izazvati laksativni efekat. Osobe sa fenilketonurijom moraju izbjegavati aspartam zbog izvora fenilalanina.

4. Pogledajte cijelu nutritivnu tabelu

Manje šećera nije jedina važna informacija. Provjerite kalorijsku vrijednost, zasićene masnoće, so, vlakna i veličinu preporučene porcije.

Pet jednostavnih promjena bez osjećaja da ste na dijeti

• Razblažujte sok ili aromatizovani napitak vodom dok se postepeno ne naviknete na manje sladak ukus.
• Jednu dnevnu limenku zamijenite običnom ili mineralnom vodom, a ostale navike mijenjajte kasnije.
• U kafu ili čaj stavljajte malo manje zaslađivača svakih nekoliko dana, umjesto da ga naglo ukinete.
• Birajte običan jogurt i sami dodajte malo voća, cimeta ili zobenih pahuljica.
• Ne kupujte proizvod samo zato što piše „bez šećera“. Uporedite ga sa običnom verzijom i pogledajte cijeli sastav.

Česta pitanja o zaslađivačima

Da li je jedna limenka dijetalnog napitka dnevno opasna?

Studija ne može odgovoriti da će tačno jedna limenka kod određene osobe izazvati zdravstveni problem. Ona pokazuje da je u posmatranoj grupi veći ukupni unos određenih zaslađivača bio povezan sa bržim kognitivnim padom tokom više godina.

Da li je obični šećer onda bolji?

Ne u velikim količinama. Prekomjeran unos šećera povezan je sa povećanjem tjelesne težine, karijesom i metaboličkim problemima. Najrazumniji cilj je smanjiti ukupnu potrebu za veoma slatkom hranom i pićem.

Da li su svi zaslađivači isti?

Nisu. Razlikuju se po hemijskoj strukturi, slatkoći, načinu razgradnje i količinama koje se koriste. Zbog toga se rezultati za jedan zaslađivač ne mogu automatski prenijeti na sve druge.

Da li su dozvoljeni zaslađivači zabranjeni ili proglašeni opasnim?

Ne. Zaslađivači koji se legalno koriste u hrani prolaze procjene nadležnih tijela i imaju propisane uslove upotrebe. Nova istraživanja, međutim, ispituju moguće dugoročne posljedice koje možda nisu vidljive u kratkotrajnim testovima.

Najvažnija poruka nije da se plašimo hrane

Rezultati ove studije ne bi trebalo da izazovu strah od svakog proizvoda sa oznakom „bez šećera“. Trebalo bi da nas podsjete da marketinška poruka na prednjoj strani pakovanja nije isto što i kompletna procjena kvaliteta hrane.

Jedna namirnica rijetko odlučuje o zdravlju. Međutim, ono što svakodnevno pijemo, grickamo i dodajemo u kafu može tokom godina postati značajan dio ukupne ishrane.

Zato sljedeći put kada posegnete za proizvodom na kojem velikim slovima piše „zero“, okrenite pakovanje. Najvažnija informacija često nije na prednjoj strani, nego sitnim slovima u listi sastojaka.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno