Kako je jeftiniji kineski lijek uzdrmao globalno farmaceutsko tržište
Foto: Pixabay/Ilustracija
Nakon što je farmaceutski div Merck prošle sedmice iznenada otkazao projekat svog istraživačkog centra u Londonu, vrijednog milijardu funti, mnogi su kritičari uprli prstom u slabu podršku britanske vlade nauci i strogu kontrolu cijena lijekova. Ipak, čini se da je zanemaren ključan faktor: Merckova odluka, koja uključuje i ukidanje 6.000 radnih mjesta širom svijeta, nije samo odgovor na politiku Ujedinjenog Kraljevstva ili SAD, već i na jačanje Kine, piše The Guardian, prenosi Index.
Kineska konkurencija prijeti divovima
Merckov najprofitabilniji proizvod je pembrolizumab, poznatiji pod trgovačkim nazivom Keytruda. Riječ je o imunoterapijskom lijeku koji od 2014. godine bilježi izvanredne uspjehe u liječenju teških oblika raka, poput melanoma, raka pluća i grlića maternice. Lijek funkcioniše tako što “uči” imunološki sistem da napada ćelije raka, a za pacijente bez drugih opcija, njegovi su rezultati često bili revolucionarni.
Međutim, Keytrudin patent ističe 2028. godine, a na tržištu se već pojavio snažan konkurent. Kineska kompanija Akeso Biopharma razvila je lijek ivonescimab, koji je u kliničkim ispitivanjima, čiji su rezultati objavljeni u martu u časopisu Lancet, pokazao bolje rezultate od Keytrude, a uz to je i jeftiniji. Svjetska zdravstvena organizacija sada slične lijekove svrstava među esencijalne, čime Keytruda gubi svoj poseban status, pa ne čudi što Merck preduzima mjere za smanjenje troškova.
Stručnjaci upozoravaju da ovo nije samo prolazni trend, već posljedica dublje tehnološke promjene – prelaza s tradicionalne farmacije, koja je proizvodila lijekove za masovno tržište, na biofarmaciju koja razvija personalizovane i skupe terapije. Richard Sullivan, profesor s King’s Collegea u Londonu, i istraživač Lewis Husain, ranije su ove godine istakli kako Kina, nedavno tek sljedbenik, danas postaje globalni lider u naprednim biofarmaceutskim tretmanima, čime iz temelja mijenja globalnu tržišnu utakmicu.
Udarac za britanske ambicije
Zatvaranje Merckovog centra i gubitak 125 radnih mjesta za naučnike novi je udarac za britanske biofarmaceutske ambicije, pogotovo nakon što je i AstraZeneca ranije odustala od proširenja istraživanja u Liverpulu. Sir John Bell sa Oksforda izjavio je za BBC kako mu čelnici industrije govore da Britaniju smatraju lošim ulaganjem. Oni traže veće subvencije, više cijene lijekova i brže odobravanje skupih terapija od strane nacionalne zdravstvene službe (NHS). S druge strane, takvi lijekovi pomažu malom broju pacijenata, a njihovo finansiranje znači manje novca za zdravstvenu skrb ostatka populacije.
Globalna igra i prilika za Britaniju
Dodatni pritisak stvara i politika SAD, gdje Donald Tramp zahtijeva da farmaceutske kompanije proizvodnju vrate u Ameriku. Merck, sa sjedištem u Nju Džerziju, vjerovatno će se prilagoditi tim zahtjevima. Slično postupa i AstraZeneca, koja je najavila pauziranje investicije u Kembridžu, ali se zato obvezala uložiti 37 milijardi funti u istraživanje i proizvodnju u SAD do 2030. godine.
Ali, uprkos protekcionizmu, ovo je globalna industrija. Veliki igrači poput AstraZenece, Pfizera i Rochea već sklapaju poslove s kineskim kompanijama za razvoj njihovih lijekova. Države će kupovati najučinkovitije lijekove koje sebi mogu priuštiti, a oni će sve češće dolaziti iz Kine. Stoga se Velika Britanija ne može oslanjati samo na staru strategiju. Umjesto jednostavnog podizanja cijena lijekova, mora analizirati konkurenciju i pronaći vlastite niše u kojima se može takmičiti. Jedna takva prilika mogla bi se otvoriti povlačenjem SAD iz razvoja mRNA tehnologije, koja stoji iza najpoznatijih vakcina protiv kovida.
