Biznis 01.11.2015.

Kineski medvjed brine i regulatore i špekulante

ČITANJE: 4 minute
kina ekonomija
Dalje kretanje renminbija, rezultata kineske privrede, a time i akcija tamošnjih kompanija ne može niko da predvidi, no isto tako je vjerovatno i da je očekivanje daljeg sunovrata najveće ekonomije svijeta pogrešno
Nije da se prošle nedjelje prvi put desilo da su tržišta praktično ignorisala brojke koje su ranije smatrane izuzetno važnim. No, slaba reakcija na željno očekivane podatke iz Kine ukazuje na nešto važnije od kratkog pamćenja: među mnogim špekulativnim mjehurima za koje se sumnja da postoje u Kini možda takođe postoji mjehur koji stvaraju pretjerana očekivanja pada cijena akcija.

Prošlonedjeljni podaci su uredno potvrdili da se rast i dalje usporava, i da se obim ulaganja u osnovna sredstva, koje već dugo predstavlja okosnicu privrede, i dalje smanjuje. Međutim, potrošnja, koja je dugo smatrana slabijom tačkom privrede, u stvari je u boljem stanju nego što se očekivalo. Ovo baca izvjesnu sumnju na snagu argumenata koji govore u prilog padu cijena akcija, budući da ukoliko kineski potrošači nastave da troše, ima nade da će se rast održati približno na ovim nivoima.

Problem je što, sve u svemu, podaci nisu toliko loši da bi se izvodile čvrste pretpostavke o tome šta bi se sledeće moglo dogoditi. Čak je i Ministarstvo finansija SAD prošle nedelje priznalo da ne može da predvidi kako će se renminbi kretati u najkraćem roku. Kao razlozi za ovaj zaključak navode se ekonomska neizvesnost, nestabilni tokovi kapitala i izgledi za sporiji privredni rast u Kini. Ako čak i diplomate okolišaju, koliko god da su razlozi za to opravdani, onda onima na tržištu nije nimalo lakše.

Stvarna poteškoća s kojom se suočavaju oni koji očekuju pad cijena akcija u Kini nije samo kako prepoznati problem već i kako predvidjeti razvoj događaja i investirati u skladu s tim. Od ljetnjeg meteža na berzi, akcije kompanija sa sjedištem u kontinentalnoj Kini imale su bolji učinak od njihovih regionalnih pandana, renminbi je ojačao, a vlasti su trošile znatno manje novca na intervencije. Ništa od ovoga ne bi se moglo očekivati od privrede čiji rast usporava i u opasnosti je od daljeg slabljenja.

Jedino je izvjesno da se događaji neće razvijati kao u drugim krajevima svijeta. U Kini, još uvijek rijetko dolazi do neizmirivanja dospjelih dugovanja, nije uobičajeno da nesolventne kompanije bankrotiraju – a ukoliko se to ipak desi, na njih se sigurno ne primjenjuju pravila restrukturiranja obaveza koja važe na Zapadu. Takođe, kompanije u Hongkongu i u kontinentalnoj Kini stopiraju trgovanje svojim akcijama na najmanji znak opasnosti, i zapadnjački postulati ulaganja, kao što je pretpostavka da dug ima prednost u odnosu na akcijski kapital, ne moraju nužno biti tačni.

Ovo je preovlađujući način razmišljanja u azijskom investicionom prostoru, ali to nije neka utjeha za one koji očekuju pad cijena akcija u Kini budući da oni ne uzimaju u obzir takve faktore.

Prošle nedelje, vlasnici obveznice vrijedne dvije milijarde renminbija (315 miliona dolara), koju je emitovao „Sinostil“ (Sinosteel), državna kompanija koja se bavi uvozom gvozdene rude, i dalje su se nadali da će ona uspjeti da izmiri dospjela dugovanja. Ovo se dešava samo mjesec dana nakon što je proizvođač teške mašinerije – takođe u vlasništvu države – izbjegao isti scenario pošto je njegova matična kompanija saopštila da će otkupiti neizmireni dug. Premijer Li Kećeng je izjavio prošle godine da je „neminovno“ da u nekim slučajevima dođe do neizmirivanja obaveza, ali se u praksi to rijetko dešava.

S druge strane, privremeno obustavljanje trgovine akcijama uopšte nije rijetka pojava. Pored toga što tokom julskog pada cijena više od polovine kompanija kotiranih na berzama kontinentalne Kine danima nije trgovalo akcijama, ima i dugoročnijih problema za investitore, poput onih uhvaćenih u klopku kompanije „Hanerdži tin film“ (Hanergy Thin Film). Ta kompanija koja proizvodi solarne panele, kotirana na Hongkonškoj berzi, u maju je privremeno obustavila trgovanje nakon što je vrijednost njenih akcija iz neobjašnjivih razloga prepolovljena za pola sata, a kompanija još uvijek nije objavila saopštenje o tome. Potezi uobičajeni u Kini se, izgleda, na drugim mestima ne tumače na pravi način, a u prilog tome govori činjenica da su posle stopiranja trgovanja akcijama deskovi zaduženi za pozajmljivanje akcija zabeležili pozive od evropskih i američkih hedž fondova koji su bili radi da primjene strategiju kratke prodaje – iako takvo stopiranje može ostati godinama na snazi.

Ovo su mikropitanja dok se mnogi investitori i dalje prosto trude da sagledaju makrosituaciju u Kini.

No, događaji kao što su korporativni krahovi – ili njihov izostanak – slivaju se u šire ekonomske podatke. Ukoliko oni ne prate uobičajeni obrazac, sva je vjerovatnoća da neće ni podaci. Manji događaji takođe služe da podsjete investitore koliko je kinesko tržište drugačije – i koliko sporo se pitanja mogu rješavati.

(Kurir)