Marfi za Banjaluka.net: SAD nisu neprijatelj Republici Srpskoj

Građani Republike Srpske nemaju razloga da se brinu što se tiče SAD, nismo neprijatelji. Da je to slučaj, ne bismo pomagali Republici Srpskoj i ljudima koji žive u ovoj zemlji na način na koji to radimo i nismo ovdje da bismo ukinuli Republiku Srpsku, poručio je ambasador SAD u BiH Majkl Marfi u intervjuu za Banjaluka.net.

Razgovarala: Nevena Stanojević

Marfi je naglasio da u Republici Srpskoj SAD pronalaze partnere uprkos odluci Vlade Republike Srpske o prekidu saradnje s Ambasadom.

“Mi i dalje imamo partnere u Republici Srpskoj jer su ljudi u Srpskoj oni s kojima radimo. Nismo antisrpski, antibošnjački ili antihrvatski orijentisani, mi smo za građane BiH. Nismo protiv bilo koje pojedinačne, niti smo za bilo koju pojedinačnu političku stranku, mi smo za ljude ove zemlje, a to uključuje i građane Republike Srpske. Dakle, kada me pitate imamo li partnere u Republici Srpskoj, to su naši partneri. Vrlo je jasno šta ljudi žele – demokratiju i ekonomski prosperitetnu budućnost”, kazao je Marfi.

Zaoštreni odnosi u regionu, na KiM nakon slučaja Banjska, bezbjednosna situacija u svijetu od početka rata u Ukrajini, te otvaranje novih žarišta u svijetu, stvaraju ambijent straha od mogućeg prelijevanja sukoba i na teritoriju BiH. Politička situacija dodatno pospješuje takve sumnje. Kako Stejt department gleda na dešavanja u BiH? Koliko se ozbiljno shvata situacija?

MARFI: Hvala Vam na tom pitanju, dozvolite da napravim jednu opservaciju, koja je neka vrsta premise pitanja. Svijet se mijenja, puno je više nestabilnosti, nesigurnosti nego što je bilo prije 15 ili 20 godina. SAD pažljivo prate dešavanja na zapadnom Balkanu i naravno u BiH. Imajući taj kontekst na umu, uzimamo zaozbljno sve ovo što se dešava. Želimo podvući sljedeće, naša politika prema BiH je vrlo jasna i konzistentna – podržavamo teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH i to se nije promijenilo. Sada dolazim do specifične tačke u pitanju u vezi sa BiH. Svjesni smo da je BiH u teškoj poziciji, suočava se s nizom destabilizirajućih problema, povećanim stepenom autoritarnog režima u Republici Srpskoj, napadima na državne institucije, antidejtonskim aktivnostima iz Republike Srpske, korupcija ostaje endemska pojava u ovoj zemlji i podriva njenu demokratiju i ekonomiju i tjera ljude iz zemlje. Ogroman procenat stanovništva je otišao zbog korupcije u posljednjih 10 godina.

Da bismo riješili neke od ovih problema koje ste pomenuli, a ja ih opisao, radimo dvije stvari. Jasno smo rekli da ćemo uvijek reagovati na antidejtonske i antidemokratske koruptivne aktivnosti neodgovornih političkih lidera i vladinih zvaničnika. To je uvijek bilo i uvijek će biti naša politika. U posljednjih 18 mjeseci mogli ste vidjeti aktivnosti koje smo preduzeli protiv bošnjačkih, hrvatskih i srpskih političkih lidera angažovanih ovim destabilizirajućim aktivnostima.

To nije jedino što radimo u BiH. Takođe, insistiramo u pokušaju rješavanja ovih problema i razmatramo kako ojačati demokratiju u BiH, stvoriti uslove za jak privatni sektor koji vodi ekonomski rast, borbu protiv korupcije takođe i pitanje pomirenja. Naša posvećenost BiH je ista i velika kao što je uvijek bila. Ono što želimo u BiH jeste ono što građani BiH žele vidjeti, stabilna demokratska i prosperitetna BiH koja je integrisana u evropske i transatlantske institucije.

Smatrate da su sankcije dovoljne za korekciju tih destabilizirajućih faktora u BiH?

MARFI: Ako me pitate da li su sankcije dovoljno efikasne za isticanje naših interesa i signaliziranje akterima na lokalnoj sceni da smo spremni da ih pozovemo na odgovornost, mislim da je odgovor da, često, bez obzira na to da li ste bivši premijer Federacije BiH ili trenutni zvaničnik u Vladi Republike Srpske. Oni često kažu “ma, meni ne smetaju te sankcije”, ali u privatnim porukama koje od njih dobijamo ne vidimo takav stav. Žele da budu skinuti za crne liste. SAD se ne igraju, dovoljno smo jasni u vezi s tim koji su naši ciljevi i ako vidimo antidejtonsko, antidemokratsko i koruptivno djelovanje, mi ćemo reagovati. Nema ništa nejasno u vezi s našim stavom. Ako se ljudi ne žele podvrgnuti sankcijama, ne treba ni da se ponašaju tako da kod nas izazivaju pitanje sankcija.

Međutim, sankcije nisu jedina aktivnost Vlade SAD u BiH. Imam priliku da putujem širom zemlje, u Hercegovinu, u istočnu Republiku Srpsku, Tuzlu, do Krajine, Bihaća, i razgovaram sa građanima o tome šta SAD ovdje rade i koji su naši ciljevi. Iz tih razgovora saznajem da prosječna osoba ovdje, gdje god živjela, prilično podržava ono što mi radimo. Taj rad povlači porast ekonomskih aktivnosti, iskorjenjivanje korupcije, rad na pomirenju, povećanju sigurnosti i bezbjednosti u zemlji i to su vrlo važne stvari. Shvatam da je nešto od tog posla, kao što je borba protiv korupcije, suprotno interesima nekih političkih elita fokusiranih na sopstveno bogaćenje, a ne na dobrobit njihovih glasača. Razumijem zašto neki političari našu podršku institucijama koje ih mogu pozivati na odgovornost vide kao prijetnju, jer žele izbjeći ličnu odgovornost za svoje djelovanje.

Naš posao definitivno nije u interesu Milorada Dodika i male klike oko njega, ali podržava građane Republike Srpske. Iz tog razloga od njega čujemo ljutite i lažne političke narative u medijima koje kontroliše vlast, da mi napadamo Republiku Srpsku. Ti mediji pokušavaju predstaviti SAD kao neprijatelja Republike Srpske. SAD nisu ni antisrpske, ni antibošnjačke niti antihrvatske. Mi smo za  građane BiH, bez obzira gdje živjeli, Mostar, Sarajevo ili Banjaluka. Građani Republike Srpske nemaju razloga da se brinu što se tiče SAD, mi nismo ovdje da bismo ukinuli Republiku Srpsku. Djelovanje Milorada Dodika je opasnost za Republiku Srpsku. Mi nismo neprijatelji. Da je to slučaj, ne bismo pomagali Republici Srpskoj i ljudima koji žive u ovoj zemlji na način na koji to radimo.

Na šta konkretno mislite kada pominjete pomoć Republici Srpskoj?

MARFI: Želio bih napraviti opservaciju sa stepenom investicija od 1995. godine. Investirali smo više od dvije milijarde dolara u BiH, 700 miliona dolara je skoro investirano u Republiku Srpsku. Radimo s opštinama da bismo im pomogli da poboljšaju usluge građanima i razvijaju svoju ekonomiju. Pomažemo građansko društvo da bi se osigurala inkluzivnija vlast da bi došlo do promjene u zajednicama. Radimo s privatnim sektorom da bismo njima pomogli da otvaraju nova radna mjesta za stanovništvo Republike Srpske, puno smo ulagali u informativni i poljoprivredni sektor. Ne ulažete tako u neko mjesto ako niste prijatelj tog mjesta. Mislim da je ovo što ću reći važno i to želim istaći, neodgovorno antidejtonsko i antidemokratsko djelovanje jeste direktna prijetnja građanima Republike Srpske, a to je put koji je odabrao Milorad Dodik. On ide na to da nešto ruši, a mi da nešto gradimo.

Sve ovo me dovodi do jednog pitanja, što bi bilo korisno spomenuti i što je implicirano i samim pitanjima, kako ja vidim pristup Milorada Dodika SAD najavljujući da neće dopustiti da Ambasada radi u Republici Srpskoj ili da se sarađuje s nama. Takva izjava je sama po sebi neozbiljna i nije nas spriječila da radimo posao i sprovodimo pomenute aktivnosti, nije nas spriječila da pomognemo pružanju boljih usluga stanovnicima opština, podržavamo slobodne, nezavisne medije u Republici Srpskoj, organizacije civilnog društva koje rade na tome da se na odgovornost pozivaju odgovorni pojedinci društva. Isto tako, podržavamo privatni sektor u Srpskoj koji bi trebalo da omogući privredni rast i zapošljavanje.

Vratio bih se na jednu stvar, pomenuo sam investicije od više od dvije milijarde dolara od čega je 700 miliona dolara otišlo u Republiku Srpsku do sada. Šta mi radimo s tim novcem? Pitate me kako možemo riješiti probleme, evo jedan od načina. Investirali smo skoro 114 miliona dolara u Republiku Srpsku za obnovu infrastruktura, podržali smo više od 39 preduzeća investicijama preko 25 miliona KM za otvaranje novih radnih mjesta. Imamo dugoročne programe koje smo osnovali s komercijalnim, poslovnim bankama koje omogućavaja kreditna sredstva po povoljnim uslovima za preduzetnike i time stvaraju nove poslovne prilike. Pomogli smo razvoj nekih od servisnih centara za najranjivije dijelove stanovništva, porodicama sa djecom s poteškoćama u razvoju u Trebinju, Foči i Banjaluci. Pomogli smo tokom poplava, investirali smo milione dolara za rekonstrukciju stotinu domova u Doboju, Bijeljini, Bratuncu i Šamcu. Renovirali smo dječje vrtiće i igrališta u Banjaluci, opremili desetine škola, omogućili smo čišćenje terena od mina i time omogućili poljoprivrednicima da opet dođu do svog obradivog zemljišta, privrednicima do poslovnog zemljišta. Finansirali smo Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, pomažemo mladim ljudima kroz BOLD program, što omogućava tim mladim liderima da se angažuju i obučavaju u SAD. Pomogli smo i Agenciji za civilnu zaštitu Republike Srpske kako bi pojačala svoje kapacitete. Dakle, radimo i kroz ovakve investicije i kroz ovakav diplomatski angažman ostvarujemo rezultate za dobrobit građana Srpske, a samim tim i čitave BiH. To je u stvari ključ svega ovoga što želim reći.

Što se tiče mog rada u ovoj zemlji, vjerujem da ljudi u Republici Srpskoj žele da žive u mjestu u kojem imaju demokratiju i mogućnost zaposlenja. Ne žele živjeti tamo gdje su im osnovna prava i slobode uskraćene, gdje se njihovi porezi koriste kako bi se bogatila malobrojna politička elita, umjesto da ide na dobrobit njihovih zajednica. Žele da uživaju stabilnu i bezbjednu budućnost unutar evropskih istitucija. To nije put na kojem se nalazi Milorad Dodik. On teži da utiša nezavisne glasove unutar Srpske, ne želi da ga neko smatra odgovornim za vlastite postupke, okreće od Evrope i prosperiteta koju ona nudi i umjesto toga prigrliće autokratske vrijednosti i obogatiće se na račun građana.

Mogu reći gdje su tačno otišle naše dvije milijarde dolara investicija u BiH i 700 miliona dolara od toga u Republici Srpskoj, sve je tu crno na bijelo. Gdje je otišao sav novac koji je Milorad Dodik posuđivao, osim stambenog kompleksa u Beogradu ili nečeg drugog? Mislim da on ne želi da ljudi znaju gdje je taj novac otišao. Stoga sam poprilično siguran da ono što radi ne radi za dobrobit srpskog naroda ili Republike Srpske. On tvrdi da tako radi, a u stvari su njegovi postupci sebični i usmjereni samo na njega.

Koju krizu u svijetu je administracija SAD uspješno  riješila diplomatskim putem?

MARFI: SAD imaju dugu istoriju diplomatskog angažmana, više od 80 godina na globalnom nivou, naročito u Evropi. Evropa je mirnija, prosperitetnija i slobodnija danas nego što je to bio slučaj prije 80 godina, jer je vođstvo SAD bilo uključeno u to. Navešću drugu vrstu krize, zdravstvenu krizu u Africi prije 30 godina, odnosno po izbijanju epidemije HIV-a, gdje je administracija SAD svojim djelovanjem spasila milione života. Mislim da imamo dugu i bogatu istoriju diplomatskog angažmana i na unapređivaju mira, prosperiteta i demokratije, pogotovo u Evropi, ali i cijelom svijetu.

S obzirom na odluku Vlade Republike Srpske iz marta ove godine da prekine saradnju s ambasadama Velike Britanije i SAD u BiH, na koji način sprovodite interese i djelujete na teritoriji cijele BiH? Pronalazite li ipak partnere u Srpskoj?

MARFI: Uspijevamo nastaviti rad koji sam upravo opisao. Radimo s opštinama, privatnim sektorima, organizacijama civilnog društva koje pružaju pomoć, porodicama sa djecom s poteškoćama u razvoju, podržavamo kulturne investicije… Mi i dalje imamo partnere u Republici Srpskoj, jer ljudi u Srpskoj su oni s kojima radimo. Već sam rekao, mi nismo antisrpski, antibošnjački ili antihrvatski orijentisani, mi smo za građane BiH. Nismo protiv bilo koje pojedinačne, niti smo za bilo koju pojedinačnu političku stranku, mi smo za ljude ove zemlje, a to uključuje i građane Republike Srpske. Dakle, kada me pitate imamo li partnere u Republici Srpskoj, to su naši partneri.

Vrlo je jasno šta ljudi žele, sami mi kažu šta. Žele demokratiju, ekonomski prosperitetnu budućnost i mjesto gdje će imati dobar posao i dobre izglede za pronalaženje posla kako ne bi morali napustiti zemlju kako bi sve to ostvarili. Žele ostati ovdje, biti dio evroatlantskih institucija i Evrope. Tako oni vide budućnost i mi to podržavamo, a to nije ono što Dodik radi. Time se ne pomaže Srbima, to nije avatar srpskog naroda, nego avatar pohlepe, neodgovornosti i to je opasan i destruktivan put. Njegovo djelovanje je od većeg rizika za Republiku Srpsku nego djelovanje bilo koga drugog u BiH danas.

Koliko je utemeljen utisak, koji nije rijedak u javnosti Republike Srpske, da Ambasada SAD istovremeno insistira na pacifikaciji političke scene FBiH i radikalizaciji političkih odnosa u Republici Srpskoj?

MARFI: Ne mislim da je to utisak građana Republike Srpske ili naši ciljevi. Znam iz svojih kontakata širom zemlje šta građani ove zemlje žele, a najveća prepreka ka ovim ciljevima jesu političari koji odbijaju postizanje kompromisa, podrivaju institucije BiH, destabiliziraju zemlju kroz antidejtonska ili druga djelovanja i gledaju samo na lični profit. Naši pravci djelovanja su da pojedince koji se angažuju antidejtonski i antidemokratski ili koruptivno pozivamo na odgovornost. Nametanje sankcija je dio te reakcije i to nije ograničeno na jedan grad, entitet, jednu političku stranku. Kada vidimo da se pojedinac upućuje u takve aktivnosti, spremni smo da reagujemo. Ako žele promijeniti put zemlje, političari treba da promijene svoje ponašanje, fokusiraju se na razvoj mogućih rješenja za promjene s kojima se zemlja suočava, a ne da se angažuju u stvaranju haosa, promovisanju nestabilnosti ili blokiranje institucija. To je igra u kojoj SAD nisu spremne učestvovati.

Sankcije liderima i odnos administracije SAD prema Srpskoj, ali i tradicionalna orijentacija srpskog naroda u kontekstu prihvatanja interesa velikih svjetskih sila, doveli su do neprihvatanja interesa SAD kao prihvatljivih i korisnih. Može li se građanima Republike Srpske, ali i generalno srpskom narodu u BiH, vratiti to povjerenje? Kako se Ambasada SAD u BiH odnosi prema ovom pitanju?

MARFI: Ne mislim da građani Republike Srpske tako vide SAD ili Zapad. Oni razumiju i znaju koji su naši ciljevi. Postoji narativ koji Dodik želi istaknuti, da su SAD ovdje da bi se angažovale u antisrpskim djelatnostima, aktivnostima, da su SAD neprijatelj srpskog naroda. Ali, da li bismo ovoliko i ovako ulagali u građane Srpske da nam nije stalo do njih, da smo njihovi neprijatelji, odgovor je ne, ne bismo. Građani Srpske su okrenuti Evropi što se tiče njihove budućnosti, a djelovanje Dodika sve više udaljava Evropu od njih.

Šta su, prema Vašem mišljenju, “trojka” i HDZ BiH dobili partnerskim odnosom prema SAD što bi trebalo da posluži kao primjer Miloradu Dodiku i SNSD, kao nosiocima vlasti u Srpskoj, da grade partnerske odnose sa SAD?

MARFI: Očigledno želimo uspješno sprovođenje vlasti u BiH, da uspije na državnom i entitetskom nivou. Šta to znači, ne možete samo da primate platu, nego morate nešto i uraditi, a to znači odgovorna, efikasna i uspješna vlast. To ne znači blokade, ucjene, razaranje države ili entiteta, krađu od građana ove zemlje. SAD bi pozdravile promijenjen pristup Milorada Dodika kada bi on to želio, ali ako to ne želi, SAD će nastaviti raditi ono što su rekle da će raditi, aktere angažovane na antidejtonskom, antidemokratskom i koruptivnom djelovanju pozivati na odgovornost.

Strani faktor i nametanje odluka u BiH često su izvor nezadovoljstva kod srpskih predstavnika, što se u konačnici ispolji kroz blokade i nefunkcionisanje institucija na nivou BiH. Pitanja visokog predstavnika, Ustavnog suda među tim predstavnicima ističu se kao najveća prepreka za funkcionisanje BiH i njen napredak. Kakav je Vaš stav u pogledu rješenja?

MARFI: Najveća prepreka funkcionalnosti u BiH jesu političari koji su odbili kompromis, podrivaju institucije BiH, angažuju se u aktivnostima koje su antidejtonske, a koje su koruptivne i destabilizuju zemlju, koje su problemi bez obzira na to da li se dešavaju u Mostaru, Sarajevu ili Banjaluci. Postoje ljudi koji svoje lične, političke ili ekonomske interesa stavljaju ispred interesa birača koje tvrde da predstavljaju. Kada uočimo antidejtonske i antiustavne aktivnosti nastojanja razdiranja ove države, međunarodna zajednica, bilo da se radi o visokom predstavniku, SAD ili bilo kom drugom predstavniku međunarodne zajednice, ima obavezu da reaguje i kao posljedicu toga vidite nametnute odluke u vezi s izborima, gdje je jedna stranka nastojala prošle godine da blokira proces. Sankcije su koristile SAD kako bi sankcionisale antidejtonsko djelovanje. Rješenje za ove probleme je u ponašanju političara. Moraju prestati sa blokadama, antidejtonskim djelovanjem i prihvatiti ovlaštenja visokog predstavnika te raditi na reformama, koje su u korist birača koje tvrde da predstavljaju, da napreduju na putu i realizaciji ciljeva jačanja demokratije, ekonomije, iskorjenjivanje korupcije i građenju budućnosti unutar Evrope. To su rješenja za te probleme.

Takođe, potrebno je ojačati niz zakonskih rješenja poput zakona o sukobu interesa, jer previše je sukoba interesa među političarima u odnosu na pozicije koje obavljaju, što je opet na uštrb građana ove zemlje. Oblast javnih nabavki se mora riješiti, javne nabavke znače obezbjeđivanje usluga za javnost, njihovu korist, a ne korist njega lično ili njegovog rođaka. Potreban je izborni zakon koji obuhvata jake mehanizme zaštite kada je u pitanju izborni integritet. Građani ove zemlje imaju pravo da znaju da će njihov glas biti izbrojan onako kako su glasali i da političke stranke neće moći da se bave prevarama ili drugim aktivnostima kako bi izmijenili njihovu volju ili manipulisanjem glasačkim listićima ili na druge načine.

Kada pominjemo nametanje odluka, mentorstvo, kakav je Vaš odgovor na primjedbe dijela ovdašnjih političara i medija – da ambasador BiH u SAD ne bi mogao da se ponaša kao Vi u Sarajevu?

MARFI: Mislim da bilo koji diplomata bilo gdje u svijetu ima odgovornost da promoviše interese svoje zemlje, zemlje koju predstavlja u skladu s nalozima lidera, u mom slučaju predsjednika Bajdena. To je moja misija, promovisanje teritorijalnog integriteta, suvereniteta i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine, ostvarivanje efikasnih odgovornih vlasti na svim nivoima u BiH, pomaganje procesa reformi koje će povesti zemlju na putu evroatlantskih integracija i siguran sam da postoje diplomate širom svijeta koje imaju niz instrukcija od strane svoje zemlje koje treba da ostvare. Drugi dio moga posla je kada uočimo izazov za naš interes ili probleme, da to jasno iznesemo, i mi jasno govorimo o tome.

SAD imaju veoma stabilnu i jasnu politiku i pristup kada je u pitanju recimo korupcija. I, vidite, mi o tom javno govorimo, a to je veoma nezgodno i uznemiruje za ljude koji se bave korupcijom. Imamo snažne vrijednosti i politike kada se radi o slobodi govora, slobodi okupljanja, demokratskim pravima glasača koji moraju znati da je njihov glas prebrojan kako treba i da mogu i da trebaju jasno i glasno govoriti o onome što im smeta. Mi ćemo uvijek podržati slobodne medije, nezavisne organizacije građanskog društva, i to možda nekog uznemirava, političke lidere koji ne vjeruju u sve te stvari ili vrijednosti, ali mi ćemo to ipak činiti. Ja uopšte nisam zabrinut, niti sam u zabludi da postoje oni koji kažu da govore i rade u interesu građana Republike Srpske, a upravo to ja radim i to je posao bilo kog diplomate u svijetu da zastupa vrijednosti i radi u skladu s obavezama koje je preuzeo. Međutim, to se  Miloradu Dodiku ne sviđa, njemu se ne sviđa kada se poziva na odgovornost, da se pita gdje je otišao novac, zašto utišavate novinare, zašto utišavate građansko društvo. Žao mi je, gospodine Dodik, ali mi ćemo nastaviti postavljati ta pitanja.