Marinković: Bh. privreda izdržala pod negativnim uticajima krize

I pored svega što se dešavalo u protekloj godini, možemo konstatovati, da je privreda Bosne i Hercegovine izdržala pod negativnim uticajima, da nije zabilježen pad izvoza u količinskom smislu, već je naprotiv, zabilježeno neznatno količinsko povećanje izvoza, rekao je to u godišnjem intervjuu za banjaluka.net, Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

Između ostalog, on je dodao da kompanije ulažu velike napore kako bi održale proizvodnju, sačuvali zaposlene i ostvarili  dobre izvozne rezultate uprkos novonastaloj ekonomskoj krizi.

Kako ocenjujete proteklu poslovnu godinu i šta je najviše obilježilo 2022. u poslovnom smislu?

MARINKOVIĆ: Privreda Bosne i Hercegovine se posljednjih godina suočava s velikim izazovima, od pandemije do sukoba u Ukrajini. Negativna globalna ekonomska kretanja su karakteristika za period od kraja februara pa do kraja ove godine. U uslovima globalnih poremećaja u domenu energetike, nestašica pojedinih repromaterijala i njihovo poskupljenje imalo je za posljedicu inflaciju.  Može se reći da to stanje, kada govorimo o odnosu uvoza i izvoza nije posebno uticalo na bh. spoljnu trgovinu, ali jeste na ekonomiju u cjelini što se ogleda kroz inflaciju tokom cijele godine. Dominantno se ovo odnosi na poskupljenje energenata, repromaterijala, kao i životnih namirnica.  Ipak, pored svega što se dešavalo u tekućoj godini, možemo konstatovati, da je naša privreda izdržala pod negativnim uticajima, da nije zabilježen pad izvoza u količinskom smislu, već, naprotiv, zabilježeno je neznatno količinsko povećanje izvoza.

Šta očekujete od ove godine, šta kažu procjene i kako bi se mogla kretati domaća privreda?

MARINKOVIĆ: Bosna i Hercegovina, kao izvozno orijentirana i uvozno zavisna zemlja, nema sistem koji bi je zaštitio od vanjskih utjecaja, zbog čega je i teško prognozirati oporavak bh. tržišta bez analize na globalnoj ekonomskoj sceni. Recesija koja se najavljuje u najznačajnijim ekonomijama Evropske unije svakako će imati uticaj i na našu privredu. Međutim, i u takvim okolnostima moramo tražiti svoje šanse, moramo ekonomiju staviti ispred svega, raditi na povećanju proizvodnje i palete proizvoda i poboljšavati poslovni ambijent,  čime ćemo privući i investitore.

Koliko inflacija ove godine otežava poslovanje privrede u BiH, ali i spoljne trgovine?

MARINKOVIĆ: Globalna inflacija je dovela do toga da su se u gotovo svim industrijama povećale cijene ulaznih inputa kao što su sirovine, repromaterijali, gorivo, ambalaža, što je za posljedicu imalo porast cijena gotovih proizvoda, probleme s likvidnošću i novčanim tokovima. Kao što je poznato, više od 70% ukupnog izvoza BiH je u zemlje  Evropske unije. Istovremeno, BiH je zavisna od uvoza različitih repromaterijala.  Svaki poremećaj u privredi zemalja koje su naši najznačajniji  izvozni  partneri, odražava se  i na BiH. Stoga, može se reći da su  sva  negativna dešavanja na tržištu EU uticala na našu privredu, pa time i spoljnotrgovinsku razmjenu. Posmatrano  vrijednosno, u godini koja je na izmaku,  zbog inflacije je povećan rast i  uvoza i  izvoza, s tim da je pokrivenost uvoza izvozom u blagom padu u odnosu na prethodnu godinu, što je posljedica činjenice da je  BiH  uvozno zavisna od nafte i derivata, repromaterijala i roba široke potrošnje. Zbog toga što je rast uvoznih cijena išao  bržom stopom u odnosu na rast cijena naših izvoznih proizvoda, stvoren je debalans i u spoljnotrgovinskoj razmjeni, pa je zabilježen pad pokrivenosti uvoza izvozom u odnosu na prethodnu godinu.

Koji su najveći izazovi sa kojima se, pored inflacije, trenutno suočavaju domaći privrednici?

MARINKOVIĆ: Nestabilno globalno  tržište, neizvjesnost i  nedostatak radne snage  su samo neki od problema. Komora, kao zastupnik privrednih interesa nastoji da u partnerskom odnosu s nadležnim organima utiče na poboljšanje privrednog ambijenta, s ciljem boljeg pozicioniranja i povećanja konkurentnosti privrednika u BiH. U tom smislu pokrenut je niz inicijativa za izmjene ili dopune zakonskih proisaa, a najviše inicijativa se odnosi na Zakon o PDV-u, Zakon o akcizama, Zakon o carinskoj politici i Zakon o carinskoj tarifi, inicijative za preuzimanje i usvajanja neophodnih direktiva, inicijative iz oblasti transporta itd.

Drvna industrija negoduje zbog ograničenja izvoza proizvoda, kakav je vaš stav?

MARINKOVIĆ: Zbog velikog porasta izvoza šumskih sortimenata u prvih šest mjeseci 2022. godine u odnosu na prošlu, kao i zbog enormnog rasta cijena usljed povećane potražnje iz inostranstva, Savjet ministara je u junu ove godine donio Odluku o privremenoj zabrani  izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta kako bi na taj način pokušali da zaštite građane. Ovom Odlukom zaustavljen je rast izvoza šumskih drvnih sortimenata koji je zabilježen do juna ove godine. Tokom godine zabilježen je nagli rast izvoza rezane građe kao i nagli pad izvoza ploča i furnira. Iako nije došlo do  rasta izvoza namještaja kao finalnog proizvoda, zabilježen je rast izvoza parketa i građevinske stolarije. Ipak,  možemo reći da je rast izvoza finalnih proizvoda drvne industrije u porastu. Drvoprerađivači u Bosni i Hercegovini su se i ove, kao i prethodnih godina susretali s problemom nedostatka sirovine budući da veliki postotak izvoza otpada na šumske sortimente i rezanu građu.

Kompanije ulažu velike napore kako bi održale proizvodnju, sačuvali zaposlene i ostvarili  dobre izvozne rezultate uprkos novonastaloj ekonomskoj krizi. Zbog značajnog porasta cijena sirovina i repromaterijala, kompanije će i u narednom periodu morati usklađivati prodajne cijene gotovih proizvoda, ali vodeći računa da budu konkurentne.

Kakvi su podaci o spoljnoj trgovini BiH, osnovni indikatori za 9 mjeseci prošle godine i na kojim tržištima bilježimo pozitivna kretanja u ovoj godini?

MARINKOVIĆ: Ostvareni obim razmjene je oko 35,4 milijardi KM što je više za 9,5 milijardi ili 36,58 % u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz je oko 21,6 milijardi KM a izvoz oko 13,8 milijardi KM.  Uvoz je povećan za oko 6 milijardi ili 38,51%, a izvoz za oko 3,5 ili 33,68% milijardi KM. Poredeći sa istim periodom prethodne godine, povećan je i uvoz i izvoz. Rast uvoza je viši od rasta izvoza pa je povećan spoljnotrgovinski deficit za oko 2,5 milijardi KM. Zaključno sa septembrom ove godine deficit  iznosi oko 7,7 milijardi KM. Takođe, smanjena je pokrivenost uvoza izvozom za 2,3% i iznosi 64,2%. Ako posmatramo pokrivenost uvoza izvozom, a uzimajući u obzir i ukupan obim razmjene, Austrija  i  Njemačka su pozitivan primjer izvoznih  tržišta  s kojima bilježimo suficit, a tu je i iItalija s kojom imamo pokrivenost uvoza izvozom od oko 90%.

Koja su nam nova tržišta za spoljnotrgovinsku razmjenu?

MARINKOVIĆ: Tokom devet mjeseci 2022. godine zabilježen je izvoz u 158 zemalja svijeta. Najznačajnije zemlje po obimu razmjene u posmatranom periodu bile su: Hrvatska, Srbija, Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija.  Ukupan obim razmjene s ovim zemljama je 23,1 milijarda KM ili 65,25% , što čini skoro 2/3 ukupnog obima razmjene.

U okviru aktivnosti  koji se odnosi na promociju bh. privrede u inostranstvu, Komora će i u narednom periodu biti posvećena pružanju pomoći svim bh. kompanijama u nastojanju da razviju i prošire izvozna tržišta te promovisanjem proizvoda i usluga. Cilj Komore je da se doprinese stalnom povećanju broja izvozno sposobnih bh. kompanija i proširenje izvoznih tržišta. Relevantne informacije vezane za odabrana ciljna tržišta koje Komora prikuplja i obrađuje značajne su  bh. kompanijama  za donošenje vlastitih poslovnih  odluka vezano za izvoz. Takođe, planiramo  je jačanje nastupa na međunarodnim tržištima kroz izlaganje na sajmovima na kojima se tradicionalno ostvaruju dobri rezultati, te rad na otvaranju novih tržišta i potencijalno novih sajamsko izlagačkih područja.

Šta su naši glavni aduti za izvoz, šta je to što dodatno može pojačati izvoz?

MARINKOVIĆ: Činjenica da se bh. izvoz sa više od 70% ostvaruje na evropskom tržištu, koje je zahtjevno s aspekta obaveze ispunjavanja standarda, a i s aspekta  kvaliteta proizvoda,   govori da naša privreda može ostvarivati rezultate  i u uslovima oštre konkurencije. Stoga, moramo  raditi na  podizanju konkurentnosti privrede kroz mjere  ekononomske politike, na uvođenju carinskih olakšica prilikom uvoza industrijskih mašina, repromaterijala i sirovina, čime se  podstiče  proizvodnja i povećava izvoz.

Istovremeno, stvaranje novih proizvoda i usluga, brendiranje, inovativnost i osvajanje novih tržišta samo su neki od izazova za kompanije u narednom periodu. Takođe, mora se intezivno raditi na digitizaciji, digitalizaciji i digitalnoj transformaciji u privredi, jer  bez toga bismo sve  više gubili na  konkurentnost naših kompanija.  Komora je u svojim smjernicama dugoročnog rada utvrdila digitalizaciju kao poseban fokus, u okviru čega ćemo nastojati da  našim kompanijama približimo mogućnosti i podstaknemo ih da digitalizaciju primjenjuju u što više procesa svojega poslovanja i  proizvodnje.

(N.Sp.)