Izbori 2022 30.09.2022.

Milanović (PDP): U Sarajevu su potrebne patriote, a ne trgovci nacionalnim interesima

ČITANJE: 4 minute

Dragan Milanović, kandidat PDP za Parlamentarnu skupštinu BiH u izbornoj jedinici 1, govorio je za portal Skener.info o politikama koje će zastupati ukoliko bude izabran, o reformi pravosuđa, ali i analizira rad aktuelnog saziva Bh. Parlamenta i vlasti u Republici Srpskoj.

– Posao naših predstavnika u Sarajevu se u mnogome razlikuje od rada u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Tamo su potrebni ljudi koji su nacionalno odgovorni, patriote, koji neće trgovati nacionalnim interesima, koji će zastupati interese Republike Srpske, a ujedno oni koji neće praviti problem tamo gdje ga nema radi lične promocije i marketinga, a na štetu svih građana – kaže Milanović.

Kaže da je Srpskoj Dejtonski sporazum dao dovoljan okvir i mehanizme da se ne naruši ni jedna nadležnost, te da se toga se treba strikno držati.

– Potrebno je raditi na temama koje će unaprijediti život svih građana. A ima ih mnogo. Podsjetiću vas na prethodni period u kome, bez želje da nekoga diskreditujem, ali zaista ništa nije urađeno. BiH je, mislim jedina država u Evropi pored Danske, koja ima jedinstvenu stopu PDV. Treba uvesti diferencirane stope PDV jer nije normalno da porez bude isti na brašno, pelene ili lijekove kao i na skupocjene stvari, nakit, jahte i sl. To je naša politka odavno, ali nije bilo sluha. Potrebno je otvoriti tržište, popravljati privredni ambijent, privući investitore, raditi na međudržavnim sporazumima o trgovini, o lakšem protoku roba i usluga. Dobar primjer je Otvoreni Balkan, u kome učestvuju Srbija, Makedonija i Albanija. Tu je i nama mjesto. Ali sve je to teško bez pravne sigurnosti, bez odlučne borbe protiv kriminala i korupcije i to one visoke, političke – ističe Milanović i dodaje da će na tim politikama raditi u narednom periodu.

Na konstataciju da je jedan od ključnih problema na bh. niovu stanje u pravosuđu, Milanović kaže da je ono zarobljeno po više osnova. Prvo, neprimjeren strani uticaj na određene strukture, a zatim i uticaj domaćih političara.

– Onda korupciju. I na kraju, ali ne manje važno, imamo nacionalnu ostrašćenost i pristrastnost, naročito u Sudu BiH, u odjelu za ratne zločine, gdje se u značajnoj mjeri procesuiraju i na najduže kazne osuđuju uglavnom Srbi. Niko normalan nije protiv toga da odgovara i bude kažnjen onaj ko počinio bilo kakav zločin. Ali isto tako, vrijeđa činjenica da za nebrojeno mnogo monstruoznih zločina koji su počinjeni nad Srbima niko nije odgovarao. Od Mrkonjić Grada, Sijekovca, Kravica, desetine logora. To stvara nepovjerenje u državu a ne samo u pravosuđe.  Dakle, ozbiljna reforma našem pravosuđu je neophodna, i to je jedan o preduslova da se normalizuje stanje u BiH. Tu reformu moramo da provedemo mi. Možemo prihvatiti stručnu pomoć, neku vrstu posredovanja međunarodne zajednice, ali nipošto se takva rješenja ne smiju nametati. Takvu situaciju smo imali i ispostavila se kao nefunkcionalna – smatra Milanović.

Na pitanje šta će biti njegovi prioritet u njegovom radu kada sjednete u poslaničke klupe, on kaže da su nadležnosti Predstavničkom doma jasne i da će nastojati otvoriti životne teme, a one o kojima nema konsenzusa treba staviti na stranu.

– Od 10 problema, ako se ne možemo dogovoriti oko tri, onda njih rješavati poslednje. Ako počnemo sa onim oko čega nema dogovora, onda nikad na red ne dođu stvari koje su građanima i privredi važne – ističe Milanović.

Za trenutni Savjet ministara i sastav Parlamenta BiH smatra da su najlošiji i najneproduktivniji, te da je jedino oko čega su se uspješno dogovorali je imenovanje svojih ljudi na funkcije i raspodjela uticaja.

Ukoliko pobjedi opozicija, očekivanja za Srpsku i BiH, po Milanoviću, su muktotrpan rad, ali i zaustavljanje propadanja i nepovjerenja.

– Biće teško, kao što je nama teško u Banjaluci, ali smo uradili zaista mnogo. Očekuje nas uspostava sistema koji je neophodan. Trenutno je na snazi neki antisistem koji samo generiše probleme, tjera ljude sa ovih prostora, a da ne govorim da nisu mogli dovesti ni jednu ozbiljnu investiciju – zaključuje on.

(A. S.)