Na Marsu snimljen ogroman “pješčani vrag” visok dva kilometra VIDEO

Iako je Mars hladan, prašnjav i (barem koliko znamo) beživotna planeta, to ne znači da je na njemu sve nepomično kao usred noći na nekome groblju. Svašta se tamo zbiva; potresi, oluje, pješčani vrtlozi.

Sva sreća pa na njemu imamo rovere koji entuzijastično bilježe svaki takav zanimljiv fenomen. Tako je 30. avgusta 2023. NASA rover Perseverance uspio da snimi ogromni “pješčani vrag” od dva kilometra kako hara po crvenkastoj površini Marsa.

Šta su pješčani đavoli? 

Pješčani đavoli (engl. dust devils) su zapravo vrtlozi prašine, odnosno rotirajući tokovi vrućeg vazduha. Obično dosegnu visinu od nekoliko desetina metara, ali znaju biti visoki i nekoliko stotina metara ili čak kilometara (kao u ovome slučaju). Zašto se formiraju? Najčešće zbog dolaska toplijih dana, prenosi Index.

Baš kao i Zemlja, Mars prolazi kroz svoja godišnja doba. I dok se ljetna vrućina na Crvenoj planeti ne može uporediti s onom na Zemlji, po ljeti Marsom haraju male vrtložne oluje koje nastaju kada sunčeva svjetlost zagrije vazduh blizu suve površine planete. Topli vazduh se zatim brzo uzdiže kroz hladniji sloj vazduha i počinje okretati.

Ne bismo ove vrtloge ni vidjeli da oni za sobom ne potegnu okolnu prašinu. Naime, vrtlozi se kreću prema naprijed i pritom sakupljaju prašinu i pijesak, ostavljajući za sobom specifičan trag koji liči na očišćenu stazu. Takođe, imaju i jednu neočekivanu, ali korisnu funkciju – znaju prilikom svog prolaska očistiti solarne panele na roverima.

Iako su najizraženiji tokom proljeća i ljeta, naučnici ne mogu predvidjeti kada i gdje će se tačno pojaviti. Iz tog razloga, rover Perseverance rutinski prati atmosferu u svim smjerovima tražeći njihove naznake.

Divovski vrtlog

Perseverance je ovaj vrtlog uočio na zapadnom rubu kratera Jezero na lokaciji Thorofare Ridge. Naučnici su nakon analize snimaka utvrdili da je pješčani vrag bio udaljen od rovera oko četiri km i da mu je promjer bio nekih 60 metara.

Mada je kamera uhvatila samo njegov donji dio (nekih 118 metara visine), stručnjaci su uspjeli procijeniti njegovu punu veličinu. Takođe su izračunali da se kretao od istoka prema zapadu brzinom od oko 19 km/h.

“Ne vidimo vrh pješčanog vraga, ali nam sjena koju baca govori o njegovoj visini. Većinom su ovi vrtlozi u obliku okomitog stuba. U slučaju da je ovaj imao takvu konfiguraciju, sjena ukazuje na to da je bio visok dva kilometra”, rekao je planetarni naučnik Mark Lemon iz naučnog tima Perseverance.

Kada rover uoči ovakav vrtlog, snima više fotografija kako bi ih naučnici mogli analizirati i tako bolje razumjeti atmosfersku dinamiku Marsa. Ovaj snimak je zapravo ubrzana 20 puta, a sastoji se od 21 fotografije snimljene u razmaku od četiri sekunde. Fotografije se uvijek snimaju crno-bijele kako bi se smanjila količina podataka koja se šalje na Zemlju.