Najveći gubitnici zbog senzacije iz Kine: Nvidia zaradila milijarde od AI, DeepSeek im ugrozio biznis
Koliko god da je pojava DeepSeeka i njihova AI modela R1 srušila američke tehnološke dionice u cjelini, niko nije toliko nastradao kao Nvidia, proizvođač čipova i dugotrajni “liebling” Wall Streeta.
Kompanija koja je dosegla tržišnu kapitalizaciju od sumanutih 3,6 biliona dolara (ili drugim riječima 3600 milijardi dolara) u samo jednom danu izgubila je više od 600 milijardi dolara vrijednosti, odnosno više od 17%.
To je najveći jednodnevni gubitak u povijesti Wall Streeta, što govori dosta s obzirom na volatilnost kakvoj je američka berza sklona. Osim Nvidije, još jedan specijalist za čipove Broadcom izgubio je 16,4%, Microsoft se stisnuo 3,8%, Alphabet 2,8%…
Je li uopšte bilo realno da jedna jedina kompanija vrijedi više nego kompletni berzovni indeksi moćnih ekonomija kao što su Njemačka, Francuska ili Ujedinjena kraljevina? Vjerojatno nije – i upravo je u tome i problem.
Kao i velika većina američkih berzi – a pogotovo kada je riječ o tehnološkim kompanijama – radi se ne o vrijednosti koja ima bazu u realnosti, u onome što ta korporacija sada proizvodi, prodaje i posjeduje, nego se ta “vrijednost” bazira na onome što negdje neko misli da bi mogla zarađivati negdje i nekada u budućnosti.
A u slučaju Nvidije cijela ta premisa bila je utemeljena na njihovom “core businessu” – ekstremno skupim čipovima koji su potrebni za AI revoluciju, čipovima koji se ugrađuju u servere u gigantskim centrima podataka, potrebnim za obrađivanje setova podataka za AI modele.
Ta premisa dobila je epski šamar u ponedjeljak kada je kineski startup DeepSeek pokazao da se i sa 20 puta manje novca te dramatično slabijim čipovima može napraviti praktično ista stvar. I da stvar za Amerikance bude još gora, Kinezi su svoj model pustili kao “open source” – dakle dostupan svima i dostupan besplatno.
Nvidia je dosad bila jedan od najvećih profitera AI ekspanzije; iz statusa proizvođača odličnih ali ni po čemu posebnih grafičkih kartica za računalne igre narasli su do kraljeva proizvodnje čipova za AI industriju koja je ekstremno gladna kada je riječ o procesorskoj snazi.
Prema jednom poređenju, Nvidia je bila kao skromni prodavač pijuka i kanti u trenutku kada se sredinom 19. vijeka u Kaliforniji dogodila zlatna groznica. Eksplozija kineskog DeepSeeka na scenu sada je nagnala mnoge u Silicijskoj dolini da se zapitaju jesu li im doista potrebni svi ti stravično skupi i komplicirani čipovi.
Dodatno, narušena je i vrlo okoštala ideja kako je Kina godinama iza najvećih rivala, iza SAD, kada je riječ o vještačkoj inteligenciji. Investitori rasprodaju dionice od New Yorka, preko Amsterdama i Tokija pa sve natrag do San Francisca.
Nastradale su i neke japanske kompanije; kompanija za proizvodnju opreme za testiranje čipova Advantest – veliki dobavljač Nvidije, u utorak je izgubio 10% nakon početnog gubitka od 9% u ponedjeljak.
SoftBank Group, veliki japanski ulagač koji je prošle sedice sa svojih 500 milijardi dolara stao iza AI projekta OpenAI-ja Stargate, pao je 5 posto, a u utorak su se srušile i dionice holandskog proizvođača čipova ASML (7,1 posto).
Ova masovna rasprodaja bacila je prilično potrebnu lupu preko pozicija koje su na berzama zauzeli investitori (a naročito oni institucionalni u SAD, oni koji recimo drže u rukama penzije miliona ljudi). Takođe se počelo postavljati sasvim realno i potrebno pitanje: zbog čega te dionice toliko koštaju i vrijede li doista te kompanije toliko novca (na papiru).
Konkretno, prije ponedjeljka, dionice Nvidije vrijedile su oko 60 puta više nego što je vrijednost njihovih prihoda. Za ostatak tehnološki nastrojenog indeksa S&P 500 ta je brojka 22, a veliko je pitanje na čemu se bazira čak i toliko optimistična procjena.
“Ono što čini ovaj bijeg iz dionica tako zapanjujućim jeste da valuacija mnogih od tih AI i tehnoloških kompanija ne nudi praktički nikakav prostor za grešku. Preuveličan omjer koji ove tehnološke dionice imaju u portfeljima brojnih investitora te visoka koncentracija koju ove tech dionice imaju u tržišnim indeksima pokazali su se kao značajan rizik”, poručio je David Bahnsen, glavni investitor u The Bahnsen Group.
Otkako je ChatGPT lansirao AI bum tamo negdje u studenom 2022. godine, “hajp” i optimizam oko nadolazećih tehnologija prešaltali su u turbo način rada ionako ogroman priljev kapitala u sektor, što je podiglo berzovne indekse do rekordnih razina. Rapidan razvoj AI tehnologije bio je glavno pogonsko gorivo IT industrije od tog trenutka i sve velike tehnološke kompanije investirale su ogroman novac kako bi se ugurali na početak reda.
Tržišna valuacija “veličanstvene sedmorice” tehnoloških kompanija porasla je za astronomskih 10 biliona dolara (da ne bi bilo zabune, dakle, za 10.000 milijardi dolara). A kako to već obično ide, ulagači su kupovinu tih precijenjenih dionica često kupovali posuđenim novcem, pa su mnogi u ponedjeljak krenuli prodavati drugu imovinu da pokriju gubitke.
Brojne tehnološke kompanije, među kojima su i Apple i Microsoft, ove sedmice će prijavljivati podatke o prihodima, pa se trenutak lansiranja DeepSeeka baš sada ni iz te prizme ne treba gledati kao slučajnost.
Skliznuće je u utorak donekle stopirano, ali ovaj okršaj tek je otvoren. Nvidia, prema procjeni analitičke kompanije TechInsights, kontroliše i do 98 posto tržišta grafičkih procesora (GPU) za centre podataka, ključnih elemenata koji su nužni za treniranje AI modela – ali po američkom sistemu. Međutim, ako ti i takvi grafički procesori nisu baš tako nužni kao što daje naslutiti DeepSeek, kolika je onda stvarna vrijednost Nvidije?
Nadalje, Broadcom isporučuje nebrojene proizvode koji rade pokraj GPU čipova u podatkovnim centrima, kao što su Ethernet provodnici i ASIC procesori, koji pomažu u provođenju podataka. Ako nisu potrebni ti divovski data centri – kome će trebati Broadcomovi čipovi?
Microsoft je diverzifikovana kompanija i ne zavisi samo o AI-ju, ali se naglavačke bacila i u taj bazen. Bili su ključni investitor u samom početku, kada su uložili 13 milijardi dolara u OpenAI te integrisali njihove modele u svoje proizvode i usluge.
Nedavno su najavili kako će u narednih nekoliko godina investirati 80 milijardi dolara na data centre. Međutim, ako je DeepSeek pokazao išta – barem zasad – onda je pokazao da postoji puno efikasniji pristup. Zašto bi onda iko plaćao Microsoftu za njihove usluge?
U sličnoj je situaciji i Alphabet, kompanija koja je odmah krenula u razvoj novih AI modela za svoje klijente Google Clouda. Međutim, ako se pokaže da bilo ko može razviti jeftiniju i efikasniju alternativu…
Kako god bilo, ionako uzbudljiva i nepredvidljiva AI trka postala je nemjerljivo dramatičnija i zanimljivija, prenosi jutarnji.hr.
Oznake: DeepSeek
