National Geographic o novom viralnom trendu: Šta je “balkanski doručak” i šta o njemu misle nutricionisti

Planetarno popularnu mediteransku kuhinju, barem kada je u pitanju zdraviji i laganiji način ishrane po preporuci nutricionista i stručnjaka, trenutno je zamijenio novi trend. Sudeći po društvenim mrežama, korisnici su “zaluđeni” onim što zovu “balkanski doručak”, a riječ-dvije o ovom tipu ishrane dali su i nutricionisti. Novom trendu pažnju je posvetio i ugledni National Geographic.

Zakozvani balkanski doručak donosi pristup s raznovrsnim jelima na stolu, obično u kombinaciji integralnih (cjelovitih) i sirovih namirnica, uključujući svježe povrće, hljeb, sir, suhomesnate proizvode, jaja i kisele krastavce. Navodno je sve krenulo od TikTok videa u kojem muškarac jede komade hljeba, sira i cijele paprike – bez pribora i tanjira – a onda je ovaj fenomen postao predmetom zanimanja, piše National Geographic.

“Postoji pretpostavka da ovo jedu svi na Balkanu”, kaže spisateljka i autorka recepata Irina Janakievska, rodom iz Sjeverne Makedonije, dodavši: “Skoro zanemarujete sve izuzetno različite kulinarske prakse tog područja”.

Znači, zaslužuje li “balkanski doručak” mjesto u našim svakodnevnim prehrambenim rutinama? I koliko je on zapravo “balkanski”? Stručnjaci istražuju kulturne korijene i potencijalne zdravstvene koristi ovog najnovijeg viralnog prehrambenog trenda.

Šta je zapravo ‘”balkanski doručak”?

“Ne postoji jedinstveni ‘balkanski doručak'”, pojašnjava Janakievska. Spisateljka je nedavno objavila knjigu “Balkanska kuhinja”, kuvaricu s receptima iz balkanske regije (nekadašnje Jugoslavije). Kaže da, iako se elementi ovog prehrambenog trenda mogu naći u tradicionalnim balkanskim doručcima, ovaj trend predstavlja grubo pojednostavljenje bogate kulinarske istorije.

“Sigurno nije odraz toga kako većina ljudi u regiji jede”, kaže i dodaje: “Stoga, moja je opomena da ljudi ovu (tradiciju) uzmu s malo zadrške”.

Janakievska kaže da su “neki elementi (trenda balkanskog doručka) donekle tačni”, posebno ravnoteža proteina, ugljikohidrata, mliječnih proizvoda i svježih, sirovih namirnica. Međutim, tačni sastojci znatno se razlikuju zavisno od regije, socioekonomskog statusa, klime, sezone, pa čak i religije, piše N1.

TikTok verzija “balkanskog doručka”, koja uglavnom prikazuje varijante istih cijelih, sirovih sastojaka, ima izrazito ruralni okus, objašnjava. Dok su ljetni doručci vjerovatno kombinacija paradajza, slatkih paprika i lubenice (kao u “balkanskom doručku”), zimi su uobičajena jela obilna, slana kaša od heljde ili palente – posebno u hladnijim, planinskim područjima. A mnogi sastojci su regionalni, poput albanskog flije, ili pršuta, pečenice i drugih suhomesnatih proizvoda iz dalmatinske regije Hrvatske.

Suprotno onome što društvene mreže možda sugerišu, nije svaki dan prilika za veliki obrok. Često je doručak jednostavno pečeno tijesto, poput bureka, uz tursku kafu ili čašu jogurta. Ali, vikendi mogu donijeti obilnije meze, uključujući tanjire s jajima kuvanim sa dinstanim povrćem, kajmakom i drugim domaćim mekanim sirovima, povrtnim konzervama poput popularnog ajvara, te složenicama punjenim mesom, povrćem ili džemom. Kiseli krastavci su uobičajeni na Balkanu, kao i voćne marmelade. Porcije obično nisu velike, a ona dodaje uz smiješak: “Mi koristimo tanjire i pribor”.

Iako je to uobičajeno na Balkanu, ovaj pristup jelima na malim tanjirima nije jedinstven za regiju.

“Ta kultura je uopšteno mediteranska”, kaže profesor na Univerzitetu Pacific, Ken Albala, upućujući na slične prikaze hrane poput španskog tapasa, baskijskih pinčosa i italijanskih meza. A doručci puni svježih, cijelih sastojaka uobičajeni su u Turskoj, Egiptu, pa čak i u Izraelu ili Libanonu. “Ne mogu zamisliti zašto bi to bilo karakteristično za Balkan”, dodaje.

Prednosti “balkanskog doručka”

Kada je riječ o “balkanskom doručku”, ukupni naglasak na praktičnosti, jednostavnosti i svježim, lokalnim sastojcima čini ga zdravom i prilagodljivom jutarnjom rutinom.

“Mislim da je to izvrstan doručak“, kaže Albala. Jedenje malih porcija hrane s različitim teksturama i okusima “održaće vaše ‘senzore’ okusa zainteresovanim” bez prekomjernog konzumiranja bilo kojeg sastojka.

Sa prehrambenog stajališta, “balkanski doručak” je prilično uravnotežen obrok.

“Sigurno ima raznovrsnih namirnica, što znači više nutrijenata – i širu paletu nutrijenata”, kaže Toby Amidor, registrovana nutricionistkinja i autorka.

Kako bi povećala nutritivnu vrijednost, Amidor predlaže da se bijela peciva zamijene integralnom varijantom – i to u manjim porcijama – te da unos sira bude ograničen na oko 30 grama. Takođe upozorava da se ne pretjeruje sa suhomesnatim proizvodima, koji su povezani s rakom debelog crijeva i bolestima srca. Umjesto toga, preporučuje visokoproteinastu konzerviranu ribu, kuvano jaje ili jogurt.

Za Amidor, ono što može učiniti “balkanski doručak” idealnim je to što se može prilagoditi potrebama svake osobe. Pristup s raznovrsnim jelima zahtijeva vrlo malo vremena i truda, a lako se prilagođava sezoni i finansijskoj situaciji.

“Mislim da mnogi ljudi preskoče doručak”, kaže Amidor, dodajući da velika većina Amerikanaca ne unosi dovoljnu količinu voća i povrća.

“Ovo je lijep način, prilično jednostavan način (za veću raznovrsnost). Nema kuvanja”.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno