NATO: Imaćemo 300 hiljada vojnika u visokom stepenu pripravnosti
NATO će imati 300 hiljada vojnika u visokom stepenu pripravnosti koji će braniti svaku stopu savezničke teritorije od bilo kakve prijetnje, izjavio je u petak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon završetka dvodnevnog sastanka ministara obrane država članica.
“Danas su ministri razmatrali naše nove regionalne planove. Prvi put od završetka hladnog rata u potpunosti povezujemo svoju kolektivnu obranu, planiranje naših snaga, naših sposobnosti te zapovijedanja i kontrole”, rekao je Stoltenberg.
Istovremeno Reuters javlja, pozivajući se na neimenovani diplomatski izvor, da ministri nisu uspjeli postići saglasnost o novim regionalnim planovima, da je Turska blokirala odluku zbog teksta koji se odnosi na geografske lokacije, uključujući i Cipar. Riječ je o tajnim vojnim planovima s pojedinostima kako bi Savez odgovorio na neki ruski napad.
Stoltenberg je rekao da su se ministri približili dogovoru, a Reuters navodi izjavu neimenovanog diplomata da postoji izgledi da se pronađe rješenje prije samita u Vilniusu. Sastanak ministara obrane održan je u okviru priprema za predstojeći sastanak na vrhu čelnika zemalja NATO-a, koji će se 11. i 12. srpnja održati u Vilniusu, glavnom gradu Litve.
Glavna tema i na ministarskom sastanku i na samitu biće Ukrajina i daljnja potpora saveznika toj zemlji u obrani od Rusije. Stoltenberg je rekao da su ukrajinske snage pojačale operacije na terenu, da stalno napreduju, ali i da su suočene s teškim terenom, ukopanim ruskim trupama i da vode žestoke borbe.
“Ključno je da mi pojačamo potporu Ukrajini”, rekao je Stoltenberg i pozdravio najavu Danske i Nizozemske da pokrenu inicijativu za obuku ukrajinskih pilota na borbenim zrakoplovima F-16.
Sjedinjene Države i Velika Britanija isporučit će Ukrajini stotine protuzračnih reketa srednjeg dometa. Saveznici su takođe obećali veću potporu u okviru sveobuhvatnog NATO-ova paketa pomoći, a njihovi doprinosi dosegnuli su 500 milijuna eura.
Takođe se radi na višegodišnjem paketu pomoći za ukrajinske snage sigurnosti i obrambeni sektor kako bi postale interoperabilne s NATO-om. Na političkom planu uspostavit će se Vijeće NATO-Ukrajina, u kojem će Ukrajina biti ravnopravna s ostalom 31 članicom NATO-a.
Stoltenberg je rekao da NATO ostaje privržen politici otvorenih vrata, da je budućnost Ukrajine u NATO-u te da Rusija ne može uložiti veto u vezi s tim. “Ne znamo kada će rat završiti, ali kada završi, moramo imati okvir koji će jamčiti buduću sigurnost Ukrajine i osigurati da se povijest ne ponavlja”, rekao je Stoltenberg.
Ministri su također razmotrili akcijske planove NATO-a za jačanje obrambene industrije, jačanje kapaciteta i povećanju interoperabilnosti. Stoltenberg je rekao kako očekuje da će saveznici u Vilniusu dogovoriti da izdvajanje za obranu bude najmanje dva posto BDP-a.
NATO bi na summitu u Vilniusu trebao izabrati novog glavnog tajnika nakon isteka mandata Norvežanina Jensa Stoltenberga. Međutim, sve više se spominje da bi Stoltenbergu ponovno mogao biti produljen mandat jer očito nije pronađen kandidat oko kojeg bi postojala suglasnost svih članica. Stoltenberg je na novinarsko pitanje o tome rekao da ne traži produljenje mandata koji ističe u avgustu, prenosi Hina.
(A.M.)
Mladoženja u Rumuniji dva puta pretučen na dan vjenčanja, prvo na svadbi, pa u policiji
