Ko kupuje nekretnine po paprenim cijenama u Republici Srpskoj
I dok cijene stanova u Republici Srpskoj dostižu rekordne iznose, a potražnja ne posustaje, istovremeno znatan broj kupljenih stanova ostaje prazan, jer ih vlasnici ne koriste za stanovanje niti ih izdaju, već ih čuvaju kao oblik ulaganja i zaštite kapitala.
Sagovornici “Nezavisnih novina” navode da se stanovi sve češće kupuju kao investicija, što dodatno utiče na rast cijena i otežava kupovinu građanima koji rješavaju svoje stambeno pitanje.
Stanovi se kupuju prije završetka gradnje
Saša Kondić, investitor iz Banjaluke, rekao je za “Nezavisne novine” da se od 2022. godine stanovi sve češće kupuju isključivo kao vid investicije.
“Između 25 do 30 odsto stanova u novoizgrađenim zgradama je neuseljeno, a to samim tim utiče na to da su kirije poskupjele, jer je porasla i cijena kvadratnog metra. Jedno prati drugo”, rekao je Kondić.
On ističe da se najveći broj stanova proda već u ranoj fazi izgradnje.
“Čim počne gradnja, stanovi se prodaju. Naravno, lokacija igra određenu ulogu, ali u većini slučajeva prodaja ide veoma brzo. Kako objekat napreduje, tako raste i cijena stanova, zbog čega kupci nastoje da ih kupe što ranije”, kazao je Kondić.
Dodaje da su cijene stanova, prema njegovom mišljenju, previsoke, ali da potražnja i dalje ne jenjava.
Govoreći o tvrdnjama da najveći dio stanova kupuje dijaspora, Kondić kaže da to nije slučaj u njegovom iskustvu.
“Kod mene dijaspora čini možda 20 odsto kupaca. Većinu čine ljudi iz manjih mjesta u Republici Srpskoj koja gravitiraju Banjaluci, poput Ribnika, Šipova, Modriče, Doboja i drugih sredina. Roditelji kupuju stanove kako bi djeci obezbijedili smještaj tokom školovanja i studiranja. Izračunali su da im je isplativije plaćati ratu kredita nego kiriju, koja danas često iznosi između 800 i 850 KM, dok je rata kredita oko 600 ili 700 KM”, rekao je Kondić.
Kupci sve češće ulažu u više nekretnina
Prema njegovim riječima, među kupcima ima i onih koji kupuju po dva ili tri stana, a dio njih kasnije preprodaje nekretnine.
“Ima ljudi koji imaju razvijene biznise i kupuju više stanova. Neki od njih ih kasnije preprodaju, dok drugi kupuju na vrijeme kako bi djeci obezbijedili stan kada krenu na fakultet”, naveo je on.
Kondić smatra da je mladim bračnim parovima danas sve teže da riješe stambeno pitanje.
“Praktično je nemoguće kupiti stan od 50 kvadrata za manje od 250.000 KM. Cijene su otišle u nebesa, kako kod novogradnje, tako i kod starijih stanova”, rekao je.
Troškovi gradnje povećali cijene stanova
Objašnjava da rast prodajnih cijena nije posljedica isključivo veće zarade investitora.
“Troškovi izgradnje porasli su za oko 50 odsto. Nekada ste mogli izgraditi kvadrat za oko 1.600 KM, a danas vas izgradnja sa svom potrebnom dokumentacijom košta gotovo 3.000 KM, ako ne i više. Tu su i troškovi zemljišta, koji stalno rastu, kao i opštinske takse. Građevinske dozvole su u posljednje dvije godine poskupjele u dva navrata. Ta razlika u cijeni ne završava u džepovima investitora, već se raspoređuje na izvođače, zemljište, takse i druge troškove”, pojasnio je Kondić.
Ipak, dodaje da ga uprkos visokim cijenama i dalje iznenađuje činjenica da potražnja ne opada.
“Ni meni nekad nije jasno kako tržište sve to izdržava, ali činjenica je da se stanovi i dalje kupuju”, zaključio je Kondić.
On ističe da su trenutno stanovi ispod 3.700-3.800 KM po kvadratu gotovo nepostojeći, dok najskuplji dostižu cijene i do 8.000 KM po kvadratu.
Dijaspora kupuje stanove kao zaštitu kapitala
Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, ističe da je, kada je riječ o Doboju, većina novoizgrađenih stanova koje su kupili građani iz dijaspore zapravo završila u vlasništvu ljudi koji nisu porijeklom iz ovog grada.
“To su ljudi koji žive u inostranstvu i smatraju da na ovaj način mogu sačuvati kapital i zaštititi svoje investicije. Vidimo da situacija u Evropi i svijetu nije sjajna, a ni povjerenje u banke nije na nivou da bi stanovništvo bez rezerve čuvalo novac na računima”, kazala je Šešlija.
Dodaje da je u odnosu na ranije godine primjetna velika promjena, jer kupci više nisu uglavnom ljudi porijeklom iz Doboja.
“Objektivno, oni nemaju razlog da žive u Doboju. Pojedini od tih stanova se kasnije i preprodaju. Na primjer, neko je kupio stan po cijeni od oko 1.500 KM po kvadratnom metru, a sada ga prodaje za više od 2.000 KM. Na toj razlici već ostvaruje zaradu”, navela je ona.
Stanovi se prodaju prije nego što gradnja počne
Prema njenim riječima, ovakav trend dodatno otežava domaćem stanovništvu kupovinu nekretnina.
“Imamo zgradu koja je tek u fazi pripreme urbanističko-tehničke dokumentacije, gradnja još nije ni počela, a već je prodato oko 30 odsto stanova. Još se ne zna ni kako će objekat izgledati, niti je gradilište otvoreno”, istakla je Šešlija.
Kako kaže, zbog rasta neizvjesnosti i krize u Evropi, sve više ljudi ulaže novac u nekretnine u Bosni i Hercegovini.
“Kod nas se vrlo brzo gradi, praktično svako jutro niče nova zgrada”, zaključila je Šešlija.
Iz Agencije za nekretnine NEX iz Sarajeva kazali su ranije za “Nezavisne novine” da su najtraženiji manji stanovi, uglavnom garsonjere i stanovi do 50 kvadrata. Cijene se, kako kažu, kreću od 4.500 pa sve do 10.000 KM po kvadratnom metru, u zavisnosti od lokacije.
Voda ulazi u dvorišta u banjalučkom naselju, djeca se hvataju za ogradu da prođu FOTO/VIDEO
22 srednje škole u Srpskoj upisale manje od 50 đaka: Gimnazija u Kalinoviku samo dva
