Njima nije do veselja: Maćehinski odnos Banja Luke prema Romima

Danas je “Međunarodni dan Roma” i novinar Klix.ba bio je u posjeti Bahrudina Ramića, predsjednika Udruženja Roma Banja Luka.

Bahrudin ga je primio u svom skromom stanu koji se nalazi u podrumu jedne zgrade, pošto Udruženje Roma više nema svoje prostorije koje su nekada imali u naselju Veseli brijeg.

“Prije je bilo više novca i budžet koji je grad izdvajao za Rome bio je veći. Danas nam grad daje na godišnjem novou 7.000 KM od kojeg se najviše izdvaja za školovanje naše djece i kupovanje knjiga. Pošto nemamo novca za podmirivanje troškova ‘Romskog Doma’ ostali smo bez svojih prostorija”, rekao je Ramić i dodao da nije ni čudo što nema novaca za Rome kada je sirotinja pogodila sve građane bez obzira na vjeroispovijest i boju kože.

Romima nije do veselja

Predsjednik banjalučkih Roma objasnio je da su njegovi sunarodnjaci u teškom položaju.

“Mi novca za proslavu nemamo. Grad nam je obećao 500 KM, ali od toga nije bilo ništa”, rekao je razočarani Bahrudin i dodao da grad Banja Luka očigledno nije pronašao interes da oživi obilježavanje Dana Roma.

Predsjednik banjalučkih Roma je kazao i da su dobili taj novac ne bi ga potrošili na praznovanje.

“Ljudi su bukvalno gladni i nije im ni 8. aprila, ni Đurđevdana, niti Romskih Novih godina. Romi nemaju od čega da žive i najsretniji je onaj ko ima nekog rođaka u inostranstvu kod kojeg ode na par mjeseci kako bi tamo našao neki posao”, objašnjava Bahrudin.

U Banjoj Luci nekada je živjelo 1.200 Roma, dok ih danas jedva ima 140 i žive jako loše.

“Od te populacije 80 posto ljudi nema nikakvih primanja, a 15 ljudi nemaju ni krov nad glavom”, kaže Ramić.

On je pisao zahtjeve Centru za socijalni rad tražeći od njega da svaki mjesec po osobi odvoji 30 KM maraka za paket hrane i novčanu pomoć od 100 KM, ali ova institucija ih je odbila s obrazloženjem da pomoć mogu da primaju samo višečlane porodice.

“Iako zakonski kao nacionalna manjina Romi imaju pravo na novčanu pomoć niko nije imao vremena sa mnom da razgovara na tu temu”, objasnio je predsjednik udruženja Roma.

On kaže da u naselju Veseli brijeg postoji Romska porodica sa dvoje male djece koja već 2 godine nema struju, te da je kao predsjednik Roma više puta tražio da se riješi problem ali da se niko od nadležnih nije oglasio.

“Mene pogađa takva vrsta nebrige prema Romima, jer mi nismo agresivan narod i ne interesuju nas mnogo ni politika ni religija. Prilagođavamo se sredini u kojoj živimo i ne diramo nikoga”, tvrdi Bahrudin.

On pojašnjava da ipak nisu svi gradovi u RS nekorektni prema Romima.

“U Gradišci postoji oko 800 Roma i tamo je Savez Roma Republike Srpske koji jako dobro funkcioniše. U Prijedoru ima 1.400 Roma, ali i gradovi poput Doboja, Prnavora i Bijeljine sa 2.500 Roma imaju puno boji odnos prema nama u svim segmentima, nego što to ima Banja Luka”, tvrdi predsjednik udruženja banjalučkih Roma.

Nerazumjevanje i nebriga

Bahrudin se na sve načine snalazi kako bi preživio. Sakuplja stare stvari i knjige, koje je dugo vremena prodavao na šetalištu ispred Ferhat-pašine džamije. Ali iako je redovno plaćao taksu za korištenje tog prostora komunalna policija ne dozvoljava prodaju na tom mjestu.

“Jednom prilikom sam podnio zahtjev gradu da mi izdaju garažu koju bih plaćao a ona bi mi služila kao skladište za stvari koje prodajem da bih preživio. Međutim odgovor je bio negativan”, kaže Bahrudin.

On podsjeća da postoji zakon koji definiše zapošljavanje Romske populacije, ali da ni entitetske ni opštinske vlasti na tome ništa ne rade.

“Pošto posjedujem zavidan broj knjiga tražio sam od grada da mi ustupe opštinski prostor kako bi otvorio manju biblioteku. Odbijen sam iako sam od gospođe Ljiljane Radovanović koja radi u opštini na pitanju manjina dobio saglasnost da bi bilo dobro da se jedan prostor da osobi Romske narodnosti i tamo uposli još nekoliko osoba”, tvrdi Ramić.

On napominje da je traženi opštinski prostor još uvijek prazan i da ga niko godinama ne koristi.

Ali ima tu još projekata za koje vlasti nisu imale sluha.

“Od Vlade RS-a sam tražio 20-30 dunuma zemlje u ruralnoj sredini izvan grada Banja Luke gdje bi donatori, koji realno postoje, dali novac da se napravi 10 do 15 kuća za one bez krova nad glavom”, objašnjava Bahrudin i dodaje da je u planu projekta stajalo da svaka kuća treba da ima svoj plastenik i popratni opremu kako bi ljudi mogli živjeti od svoga rada.

Projekat je odbijen, iako postoje zakoni koji govore da se državno zemljište može ustupiti na korištenje određenim kategorijama u koje spadaju i Romi.

Zakon jasno govori da se radi o korištenju zemlje i da niko ne bi imao pravo da je prodaje.

“Dopis i projektni plan sam poslao Vladi RS i napomenuo da bi se projekat mogao odnositi i na građane koji nisu Romi, a koji su socijalno ugroženi”, objasnio je Romić.

Banjalučki Romi su ponosan narod

Iako je preteška situacija za Rome u ovom gradu Ramić kaže da kod banjalučkih Roma postoji dostojanstvo te da se niko od njih ne bavi ni prosjačenjem niti bilo kakvim krivičnim radnjama.

“Naši su ljudi uvijek pošteno radili po firmama i bili kao i ostali građani u našem društvu, tvrdi Romić i dodaje da u današnje vrijeme ima mnogo ljudi koji prose ali da to nema veze s narodnošću.

“Generalno je život postao jako težak za sve građane. Ipak kad vide nekoga na ulici da prosti uvijek kažu da se radi o Romu”, kaže Ramić.

On napominje da je jednom čak uputio i dopis gradskoj administraciji da provjeri odakle su svi ti ljudi koji prose kako bi skinuo ljagu sa svojih sunarodnjaka Banjalučana.

Ramić tvrdi da i kada uhvate neke Rome u prošnji policija brzo utvrdi da se ne radi o banjalučkim Romima, pa čak ni Romima iz Bosne i Hercegovine.

“Mnogi od njih nemaju naše dokumente, zato je bitno da policija radi svoj posao i neće biti nikakvih obmana vezano za nas”, zaključio je Ramić Bahrudin, čovjek koji može da služi za primjer ne samo Romima nego i drugim građanima.

U slobodno vrijeme ovaj čovjek se bavi slikanjem i pisanjem poezije, a prije par godina je objavio knjigu ‘Zora cigana’ koja je izdata na Srpskom, Romskom i Engleskom jeziku. Prevod na Romski jezik radio je Bahrudin i po njegovim riječima mnogo se pomučio oko toga da sve bude lektorski i pravopisno ispravno, jer malo je štampanih knjiga na našem jeziku koje su vezane za pravopis romskog jezika.

(Klix)