Novi haos na tržištu kriptovaluta

Opet je zavladao kaos na tržištu kriptovaluta. Devetog novembra cijena bitcoina, prve i najpopularnije kriptovalute, pala je na manje od 15.800 dolara za jedan bitcoin. Time su izbrisane dvije godine rasta cijena, koja se vratila na razine iz studenog 2020.

U međuvremenu se bitcoin oporavio, ali ne dovoljno da bi se to moglo prikazati kao oporavak tržišta. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je cijena bila na vrhuncu, bitcoin je izgubio 3/4 vrijednosti. Tada je cijena dosezala preko 66.000 dolara za jedan bitcoin.

Od početka godine cijena je pala 65 posto, u zadnjih pola godine 48 posto, zadnjih mjesec dana 16 posto, a zadnjih tjedan dana 20 posto (u trenutku pisanja teksta). Ethereum, druga najpopularnija valuta, nema ništa bolje rezultate.

Sve ostale kriptovalute uglavnom prate kretanja cijena bitcoina pa je situacija slična, ako ne i gora. Pad cijene nije alarmantan sam po sebi, radi se o barem četvrtom takvom događaju ove godine, ali uzrok kolapsa tržišta oslikava sve probleme kriptovaluta.

Nekoliko objava na Twitteru srušilo cijelo tržište

Kao što je to popularno zadnjih godina, sve je počelo na Twitteru. Direktor Binancea, najveće kriptomjenjačnice na svijetu, objavio je da povlači sva sredstva iz kriptomjenjačnice FTX. A upravo je Binance trebao spasiti FTX. 8. studenog Binance je trebao kupiti FTX kako bi spasio tu mjenjačnicu koja se našla u financijskim problemima nakon vala povlačenja sredstava korisnika.

Binance je već 9. studenog odustao od te ideje, nakon što je shvatio da će trebati oko 6 milijardi dolara za pokrivanje financijske rupe u FTX-u, odnosno razlike između imovine i obveza. Uz to, državni regulatori SAD-a pozorno prate poslovanje FTX-a zbog sumnji u malverzacije sredstvima klijenata.

Postoje sumnje da je Binance planirao uništiti FTX jer je u nedjelju direktor Binancea na Twitteru najavio da kriptomjenjačnica povlači sve svoje uloge u FTT-ju, tokenu mjenjačnice FTX.

Razlog je zabrinutost oko kriptofonda Alameda Research, koji ima istog vlasnika kao mjenjačnica FTX , a u javnost je izašla informacija da je većina sredstava fonda u tokenu FTT, koji “izdaje” kriptomjenjačnica FTX i njime daje određene popuste svojim korisnicima.

Kompleksna i nestabilna mreža

Ako vam nije baš jasno što ste točno pročitali, ne trebate se brinuti. Malo kome je zaista jasno, a kompleksnost kriptosvijeta postala je toliko velika da nekoliko objava na Twitteru može srušiti cijelo tržište.

Ukratko, kompanija koja trguje kriptovalutama većinu svoje imovine ima u obliku kriptovalute koju izdaje kriptomjenjačnica koja ima istog vlasnika kao ta trgovina koja trguje kriptovalutama. Ostala značajna imovina u bilanci uključuje 3.37 milijardi dolara drugih kriptovaluta i više od milijardu dolara kriptovalute solana, čiji je jedan od najranijih investitora bio upravo vlasnik fonda Alameda za trgovanje kriptovalutama i kriptomjenjačnice FTX.

Kriptotržište postalo je kompleksna mreža valuta koje su jedna drugoj garancija vrijednosti, kriptomjenjačnice kojima je većina imovine u kriptovalutama i koje same imaju “interne” kriptovalute. Uz to su nastale brojne kriptobanke, kriptofondovi i druge financijske institucije koje obećavaju ekstremno visoke povrate na uloženo i brzu zaradu.

Par desetaka hiljada valuta, nekoliko stotina mjenjačnica i fondova

Ne postoji točan izvor informacije, ali procjenjuje se da danas ima od 10 tisuća do preko 20 tisuća raznih kriptovaluta. Altcoin, stablecoin, vrijednosni tokeni, utility tokeni, security tokeni… Tržište se toliko diversificiralo da ne postoji jedna osoba koja može sve pratiti. Svakim danom stvaraju se nove kriptovalute ili nadograđuju stare.

50 posto tržišta ipak drže samo dvije kriptovalute, bitcoin i ethereum. Najvećih deset kriptovaluta zauzima 80 posto tržišta, dok ostalih 10-20 tisuća čini 20 posto tržišta. Postoji oko 500 kriptomjenjačnica i preko 300 kriptofondova, kao što je bankrotirani Three Arrows Capital. Posebna kategorija su kompanije koje se bave pozajmljivanjem kriptovalutama, kao što je sada već bankrotirani Celsius.

Često kreatori i vlasnici jednog tipa kriptovalute smatraju drugi tip kriptovaluta propalim projektom ili prevarom. Neki čak misle da je bitcoin jedina prava, stabilna i vrijedna kriptovaluta, a sve ostale valute, zvane altcoin, njima su sumnjive. Kriptovalute se tako među akterima na tom tržištu često dijele na dobre i loše, prave i lažne.

Propast kriptobanke Celsius

Kriptozajmodavci nude pozajmice u kriptovalutama onima koji žele investirati te uzimaju depozite u kriptovalutama. Primjerice, Celsius je bio jedan od najvećih igrača u području kriptozajmova, s više od 8 milijardi dolara zajmova klijentima i gotovo 12 milijardi dolara imovine pod upravljanjem.

U lipnju je imao 1.7 milijuna klijenata, a isplaćivao je godišnje kamate do čak 17 posto. U srpnju je tvrtka objavila bankrot. Posebnost Celsiusovog poslovnog modela bilo je to što je nudio najviše kamatne stope samo klijentima koji su pristali primiti isplatu u kompanijskom CEL tokenu, praktički kriptovaluti koju je sam Celsius kontrolirao.

Bio je najveći vlasnik CEL-a i te je udjele uključio kao imovinu u svoju bilancu. Također je bio glavni kupac tokena. Dakle, radi se o zajmodavcu koji je stvorio vlastiti novac kojim je manipulirao kako želi te njime plaćao visoke kamate svojim klijentima.

Ironično, Celsius se prikazivao kao alternativa “pokvarenom” bankarskom sustavu, a njegov direktor često je kritizirao tradicionalni financijski sustav, pohlepu bankara i “namještenu igru”. “Mi smo zapravo sigurniji od većine banaka”, izjavio je za Financial Times izvršni direktor Celsiusa. Nakon bankrota svi ulozi koji su postojali u kompaniji smatraju se dijelom stečajne mase i njihovi vlasnici ne mogu do njih.

Ova godina je katastrofalna za kriptovalute

Bankrot kriptobanke Celsius, kolaps “stabilne valute” terraUSD, masovni otkazi kriptomjenjačnica, gubitak milijardi dolara kapitalizacije, pad cijene za 2/3 od početka godine… 2022. je katastrofalna godina za kriptotržište, baš kao što je 2021. bila fantastična.

Kriptovalute su daleko prerasle svoje skromne korijene, kad su bile rezervirane za entuzijaste kojima je to bio hobi. Dionicama kriptomjenjačnica sada se trguje na burzi, financijske institucije ulažu u kriptovalute i postoji cijelo jedno globalno tržište.

Ali taj rast je možda bio prebrz te je tako stvorio distopijsko alternativno tržište visokorizične imovine, koje funkcionira sasvim suprotno od originalne ideje. Trebalo je biti prostor slobodne razmjene izvan kontrole i utjecaja središnjih banaka, zaštita od inflacije, decentralizirano, “poštenije” od tradicionalnog bankarstva u kojem često interne informacije i neformalni dogovori određuju tko je pobjednik, a tko gubitnik.

Umjesto toga izraslo je u visokorizičnu imovinu pod kontrolom nekolicine velikih igrača (tzv. whales) koji manipuliraju cijenom, punu prevara i s kompliciranom mrežom međuovisnosti, koja garantira da se kolaps jednog dijela tržišta brzo prelije na cijelo tržište.

Danas kriptoanalitičari pričaju o referentnim kamatnim stopama središnjih banaka, razini regulacije, pumpanju i rušenju cijena, zakonskom prihvaćanju od države. Manipulira se, vode se “valutni” ratovi, pokušava se eliminirati konkurenciju.

Sve je više dokaza da se kriptotržište mora mijenjati

Kolaps tijekom 2022. vidi se u ekspanzivnim monetarnim i fiskalnim politikama 2021., koje su umjetno napuhale vrijednost kriptotržišta. Kao što je nastao balon na tržištu dionica, tako je nastao još veći balon na kriptotržištu. Većina monetarnih i fiskalnih stimulansa u vrijeme pandemije nije se kanalizirala prema “realnoj” ekonomiji, nego u dionice i kriptovalute.

Tijekom 2022. ispuhivao se i balon na tržištu nekretnina, ali puno manje. Ključna je razlika u tome što kompanije čijim se dionicama trguje na burzama imaju intrinzičnu vrijednost. Da i nisu na burzi, opet bi nešto vrijedile. Nešto proizvode ili nude nekakve usluge, imaju imovinu, postrojenja, materijale za rad, zaposlenike.

S druge strane, kriptovalute i njegovo tržište nemaju ni direktnog doticaja s realnom ekonomijom. Osim Elona Muska, koji je prvo rekao da će prihvatiti plaćanje bitcoinom za Tesline automobile, da bi se kasnije predomislio, pa ipak nedavno opet objavio da će se Teslu moći kupiti bitcoinom, sve se svodi na ograničene inicijative.

Bilo bi krivo sasvim odbaciti mogućnosti kriptovaluta, ali u ovom obliku u kakvom sada postoji ne može postati nešto ozbiljnije. Par desetaka tisuća valuta, mjenjačnice koje imaju vlastite valute, fondovi koji obećavaju očito špekulativne povrate na uloženo i opća neorganiziranost ne mogu biti temelj na kojem će se graditi stabilno tržište.

Trenutni rat između kriptomjenjačnica Binance i FTX, u kojem je direktor prve uzrokovao propast druge s nekoliko objava na Twitteru, kasnije je obećao spasiti, no poslije ipak shvatio kako je njena imovina uglavnom u kriptovaluti koju je sama “izmislila”, zoran je prikaz apsurdnosti trenutnog načina funkcioniranja kriptotržišta, prenosi index.hr.