Od danas u EU na snazi stroži zakon kojim žele staviti pod kontrolu tehnološke divove

Akt o digitalnim tržištima, koji bi, kako poručuju iz EU, trebalo da obuzda dominantnu ulogu velikih internetskih platformi, stupa na snagu danas, a počeće se primjenjivati od početka maja 2023. godine.

Savjet EU i Evropski parlament postigli su dogovor o Aktu o digitalnim tržištima zajedno s Aktom o digitalnim uslugama u martu ove godine.

Riječ je o dvije važne uredbe kojima EU želi da nametne stroža pravila i veću odgovornost digitalnim platformama za koje tvrdi da su postale privatni regulatori.

Sprovođenje Akta o digitalnim tržištima počinje za šest mjeseci, prenosi Index.

Ključni pojam u Aktu je “kontrolor pristupa” digitalnom tržištu

Nakon što se počne s primjenom Akta u maju sljedeće godine, potencijalni kontrolori pristupa koji dosegnu pragove utvrđene Aktom o digitalnim tržištima moraju obavijestiti Komisiju o svojim osnovnim uslugama platforme u roku od dva mjeseca, do 3. jula 2023.

Komisija zatim ima 45 radnih dana da procijeni da li je predmetni preduzetnik dosegnuo te pragove i da mu utvrdi status nadzornika pristupa, najkasnije do 6. septembra sljedeće godine.

Pošto taj status bude utvrđen, kontrolori pristupa imaće šest mjeseci da ispune zahtjeve iz Akta o digitalnim tržištima, a najkasnije do 6. marta 2024.

Aktom su definisani kriterijumi na osnovu kojih će se određivati koje internetske platforme treba da dobiju status kontrolora pristupa.

Riječ je o digitalnim platformama koje obezbjeđuju bitnu vezu između poslovnih korisnika i potrošača, a taj im položaj može omogućiti da preuzmu ulogu neke vrste zakonodavca, to jest da sami određuju pravila, zbog čega nastaju i uska grla u digitalnoj privredi.

Kako bi se riješila ta pitanja, Aktom o digitalnim tržištima utvrđuje se niz obveza koje će oni morati poštovati te ponašanje koje će im biti zabranjeno.

Nadzornici pristupa u digitalnim svijetu predstavljaju ono što su u stvarnom svijetu putevi, mostovi, aerodromi.

Status kontrolora pristupa dobiće preduzeća koja upravljaju jednom ili više tzv. osnovnih usluga platforme navedenih u Aktu o digitalnim tržištima.

Riječ je o sljedećim uslugama: usluge internetskog posredovanja, npr. trgovine aplikacijama, internetskog pretraživača, usluge društvenih mreža, određene usluge slanja poruka, usluge platformi za razmjenu video-zapisa, virtuelni pomoćnici, internetski preglednici, usluge računarstva u oblaku, operativni sistemi, internetske platforme za trgovanje i usluge oglašavanja.

Tu je riječ uglavnom o američkim tehnološkim divovima poput Applea, Amazona, Googlea, Facebooka i Microsofta, koji su zbog svoga položaja na tržištu  praktično neizbježni.

Preduzeće će dobiti status kontrolora pristupa ako ima znatan uticaj na unutrašnje tržište, što znači ako ostvaruje godišnji prihod na nivpu Unije jednak ili veći od 7,5 milijardi evra toekom svake od posljednje tri finansijske godine ili ako je njegova prosječna tržišna kapitalizacija ili jednakovrijedna fer tržišna vrijednost iznosila najmanje 75 milijardi evra u posljednjoj finansijskoj godini te ako pruža istu osnovnu uslugu platforme u najmanje tri države članice.

Potom, dobiće status kontrolora pristupa ako pruža osnovnu uslugu platforme koja je važna tačka pristupa putem koje poslovni korisnici dolaze do krajnjih korisnika, odnosno ako pruža osnovnu uslugu platforme koja u posljednjoj finansijskoj godini ima najmanje 45 miliona mjesečno aktivnih krajnjih korisnika koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Uniji te najmanje 10.000 godišnje aktivnih poslovnih korisnika koji imaju poslovni nastan u Uniji.

Utvrđen je popis dopuštenih i zabranjenih poslovnih praksi

U Aktu o digitalnim tržištima utvrđen je popis dopuštenih i zabranjenih poslovnih praksi koji će nadzornici pristupa morati primjenjivati u svakodnevnom poslovanju kako bi se obezbijedila pravednost i otvorenost digitalnih tržišta.

Prema Aktu o digitalnim tržištima kontrolori pristupa neće, između ostaloga, smjeti  povoljnije rangirati vlastite od sličnih proizvoda i usluga koje na njihovim platformama nude treće strane, sprečavati korisnike da izbrišu predinstalirani softver ili aplikaciju, kao ni pratiti krajnje korisnike izvan osnovne usluge platforme kontrolora pristupa u svrhu ciljanog oglašavanja ako nije data stvarna privola.

Ako nadzornik pristupa primjenjuje prakse kao što su davanje prednosti vlastitim uslugama ili sprečavanje poslovnih korisnika njegovih usluga da dođu do potrošača, to može spriječiti tržišno takmičenje, što dovodi do manje inovacija, nižeg kvaliteta i viših cijena.

Kad kontrolor pristupa sprovodi nepoštene prakse kao što su nametanje nepravednih uslova za pristup vlastitoj trgovini aplikacija ili sprečavanje instaliranja aplikacija iz drugih izvora, potrošači će vjerovatno morati platiti više, odnosno biće zapravo lišeni onih pogodnosti koje bi imali od alternativnih usluga.

Akt o digitalnim tržištima sprovodiće se pomoću nadzorne strukture u okviru koje će Komisija biti jedina zadužena za sprovođenje pravila – u tijesnoj saradnji s tijelima u državama članicama EU-a.

Komisija će moći izricati penale i novčane kazne u iznosu od najviše 10 odsto globalnog prihoda preduzeća, a do 20 odsto u slučaju ponovljenog kršenja pravila. U slučaju sistemskog kršenja pravila Komisija će moći odrediti mjere obavezne promjene ponašanja ili strukturne prilagođavanja, potrebne za efikasno pridržavanje obveza, uključujući zabranu daljih preuzimanja.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno