Otapanje glečera moglo bi osloboditi tone bakterija, neke bi mogle biti opasne

Ogromne količine bakterija bi zbog topljenja glečera mogle završiti u svjetskim morima, upozoravaju naučnici. Među njima bi se mogli naći i potencijalno opasni patogeni, javlja BBC.

Glečeri su velike mase leda formirane stotinama ili hiljadama godina, a zbog klimatskih promjena sada se tope zabrinjavajućom brzinom. Zbog njihovog topljenja podigao se i nivo mora. Istraživači sa Univerziteta Aberystwyth proučavali su vodu sa glečera širom Evrope, Sjeverne Amerike i sa dva mjesta na Grenlandu.

U 80 godina u vodi bi moglo završiti 100.000 tona mikroba

Kažu da je njihova studija još jednom pokazala da se što prije moramo uhvatiti u koštac s klimatskim promjenama. Istraživački tim procjenjuje da bi kroz sljedećih 80 godina u vodu moglo biti otpušteno više od 100.000 tona mikroba. Taj broj može se uporediti s brojem svih ljudskih ćelija na Zemlji.

Mikrobiolog dr Arwyn Edwards rekao je da je ovo istraživanje prvi put pokazalo koliko je zapravo mikroorganizama “zarobljeno” u glečerima. “Broj otpuštenih mikroorganizama zavisiće od toga koliko će se brzo topiti, to jest, koliko brzo će se zagrijavati planeta”, dodao je.

Izračuni tima temelje se na “umjerenom” scenariju zagrijavanja, koji je razvio međunarodni panel klimatskih stručnjaka IPCC. Oni procjenjuju da će temperatura na Zemlji do 2100. godine u prosjeku porasti za dva do tri stepena Celzijusa.

Voda sa glečera mogla bi značajno uticati na kvalitet vode

Povećanjem dotoka vode sa glečera u svjetske rijeke, jezera i mora moga bi se značajno pogoršati kvalitet vode, objašnjava Edwards. Ali nakon nekoliko decenija glečeri će se potpuno otopiti. “Na svijetu postoji oko 200.000 slivova koje napaja voda sa glečera. Neki od njih vrlo su osjetljiva okruženja slabo razvijena po pitanju hranjivih tvari”, tvrdi on.

“Drugi su pak izvor prihoda za milijarde ljudi čiji opstanak zavisi od vode koja dolazi iz ovih glečera. Glečere smatramo ogromnim zalihama vode, ali trebamo biti svjesni da su oni takođe posebni ekosistemi”, dodao je. Kaže da u glečerima postoje hiljade mikroorganizama, od kojih bi neki mogli biti opasni za ljude. “Rizik za to je vrlo malen, ali i dalje je potrebno to detaljno istražiti”, zaključuje.

Slično kaže i istraživač glečera dr Tristram Irvine-Fynn: “Tokom sljedećih nekoliko decenija dogodiće se topljenje glečera, moramo poraditi na svom znanju o stanju i sudbini ovih ekosistema. Kada to budemo bolje razumjeli, bolje ćemo moći predvidjeti uticaj klimatskih promjena na glečere i mikroorganizme koje će njihovo topljenje otpustiti u okolinu.”

Otkrića ovog istraživanja objavljena su u časopisu Nature Communications Earth & Environment, prenosi Index.