Petričević: Cilj je da plate u realnom prestignu plate u javnom sektoru

Cilj programa ekonomskih reformi, pored rasterećenja privrede, digitalizacije, ulaganja u savremenu opremu prije svega u prerađivačkoj industriji, je i da plata u realnom sektoru prestigne platu zaposlenih u javnom sektoru, rekao je ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević u emisiji “Oči u oči-objektivno”, koju realizuju portal Banjaluka.net i Elta TV.

On je istakao da je povećanje plata u Srpskoj neminovno usljed aktuelne globalne situacije, inflacije u EU i u svijetu, te poskupljenja osnovnih živornih namirnica.

“U prethodnom periodu mi smo se maksimalno trudili i radili na stvaranju uslova za povećanje plata. Siguran sam da će i pored ovih mjera koje je Vlada donijela u tom pravcu i sami poslodavci iz svoje dobiti izdvojiti određena sredstva koja će usmjeriti prema radnicima kako bi povećali plate. Generalno pitanje najniže plate uvijek je tema koja s odnosi na dijalog poslodavaca i sindikata. Najavljeno je da će se najniža plata u Srpskoj mijenjati do kraja godine i to će sigurno biti. Ukoliko se poslodavci i sindikat ne dogovore, Vlada će donijeti odluku, ali sigurno je da će iznos najniže plate u Srpskoj rasti i kretaće se oko 600 KM”, rekao je Petričević.

On je naglasio da je Vlada za tri godine najnižu platu povećavala četiri puta, za razliku od perioda od 2012. do 2017. godine kada je najniža plata bila na istom nivou.

Dodaje da su plate u proteklom periodu najviše rasle u prerađivačkoj industriji  i metalnoj industriji, gdje sada iznosi 1.000 KM.

“Tu je naravno i drvoprerađivačka industrija, industrija tekstila kože i obuće, koje imaju svoje određene benefite i plaćaju manje doprinose, kako bi te niskoakumulativne grane mogu da posluju i radnici u okviru njih da žive. To su uglavnom NK radnici koji na neki način rade za nižu cijenu rada, međutim ono o čemu sigurno treba voditi računa jeste borba protiv sive ekonomije, koja je uvijek prisutna. Mi smo i kroz Zakon za podsticaje na povećenje plata dali mogućnost da takvi poslodavci jednostavno uđu u redovnu isplatu sredstava, lični dohodak svojim radnicima i da nema više tih isplata ‘na ruke’  za koje smo svi svjesni da postoje. Siguran sam da će  i većim angažmanom inspekcijskih službi i reformom koja je najavljena u tom pravcu doći do smanjenja sive zone i na taj način omogućiti da se poštuju sve norme, da poslodavci budu što konkretniji i da izmiruju svoje obaveze prema radnicima”, dodao je Petričević.

Petrićević je kazao da je o kretanju iznosa najniže plate u Srpskoj u okviru programa ekonomskih reformi bilo riječi i na nedavno održanoj biznis konferenciji u Banjaluci. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Unije udruženja poslodavaca, a okupila je sve relevantne institucije poput resornog ministarstva, predstavnike banaka, akademske zajednice.

“Jedna od glavnih tema svakako su bili izazovi poslovanja i u sadašnjem vremenu, ali i u budućnosti, gdje se razgovaralo o perspektivi poslovanja. Tom prilikom bilo je riječi i o programu ekonomskih reformi, kao jednom od najbitnijih dokumenata koji se donosi na kraju godine. Na konferenciji smo razmijenili i uvažili mišljenja, stavove  sve ono što je dolazilo od akademske zajednice, poslodavaca i naravno predstavnika institucija”, kazao je Petričević.

Petričević je naglasio da je cilj ministarstva stvoriti izuzetno povoljan poslovni ambijent koji bi privukao domaće i strane investitore, a da je jedna od aktivnosti u tom pravcu pokretanje Direkcije za inostrane investicije.

“Želimo biti što efikasniji i što bliži investitorima, kako bi oni dobili sve ono što im je potrebno. Cilj formiranja Direkcije za investicije jeste da se podrže  strane i domaće investiture, a to će biti jedna od institucija koja će davati najkvalitetnije infomacije i dati svu moguću podršku u procesima koji su neophodni prilikom i registrovanja i pokretanja privrednih aktivnost, kako za domaće, koji reinvestiraju, tako i za strane investitore”, naglasio je Petričević.

Ministar Petričević je dodao da je Vlada u proteklom periodu pokrenula niz aktivnosti s cilje stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta za investitore, a da su među najznačajnijim rasterećenje zbirne stope doprinosa i komunalnih taksi.

“Pored ovog rasterećenja zbirne stope doprinosa koja je usvojena na NSRS, tu su i rasterećenje komunalnih taksi koje su predstavljale određen teret poslovanja. S druge strane, početkom godine formirana je radna grupa koja se bavi smanjenjem parafiskalnih i fiskalnih nakmeta, administrativnih procedura i samo kroz smanjenje zbirne stope doprinosa i ukidanje određenih taksi prema privredi u ovoj godini biće oslobođeno negdje oko 70 miliona KM”, istakao je Petričević.

Pored navedenih Petričević je najavio i dodatne olakšice pri poslovanju u Srpskoj.

“Svima je poznato da se u Republici Srpskoj ne plaća porez na dividenu, porez na dobit je 10 odsto, a od Nove godine biće umanjen na osam odsto. Sve su to podaci koji sigurno interesuju i koji su bitni za investitore i koji će sigurno privući investicije u Republiku Srpsku. Međutim, svi mi znamo da je geostrateški položaj Republike Srpske najvažniji u smislu provlačenja pozicije Srpske prema EU, kao i infrastrukturne uvezanosti koja je u velikoj ekspanziji i očekujemo da će se povezivanjem autoputeva i prema Bijeljini, od Doboja  i otvaranjem C5 koridora koji će u dobroj mjeri dodatno ostvariti još bolji uslovi za poslovanje u Republici Srpskoj i BiH”, smatra Petričević.

“Biznis Srpska”

Petričević je dodao da je, pored ostalih, Vlada Republike Srpske podržala i projekat “Biznis Srpske”.

“Cilj projekta je da se naši privrednici mogu što bolje pozicionirati i predstaviti tržištima EU. Uvezivanje privrednika iz EU sa našim su značajni jer upravo iz tih kontakata se ostvaruju i značajniji iskoraci u njihovoj saradnji koja ne mora biti samo na razmjeni dobara i usluga nego i na investicijama od investitiora iz EU koji su zainteresovani za ulaganje u RS. U proteklim mjesecima prisutna je velika zainteresovanost iz različitih EU zemalja i mi na dnevnoj osnovi imamo razgovore i iz sfere auto industrije i iz sfere tekstila, kože i obuće. Jednostavno i oni su u suštini osuđeni da traže bliže lokacije za svoje proizvodne kompanije, jer im je pandemija učinila velike gubitke upravo zbog velike udaljenosti, otežane komunikaciji i transporta”, zaključuje Petričević.

(Banjaluka.net/ Elta TV)