Magazin 28.02.2016.

Planirano zaglupljivanje: Loša muzika kao sredstvo kontrole ljudi?

ČITANJE: 3 minute

muzika

Naučnici su utvrdili da pop hitovi postaju sve besmisleniji, pa pojedini istraživači vjeruju da iza toga stoje iluminati, koji planiraju uspostavljanje novog svjetskog poretka.

Pojava i širenje takozvane popularne muzike sredinom prošlog vijeka značajno je izmijenilo svijet u kom živimo jer su muzičari kritikovali društvo, a njihovi fanovi su pokretali kulturne i stvarne revolucije. Međutim, današnje muzičke zvijezde pjevaju hitove koji ne govore ni o čemu, a često i nemaju nikakvog smisla.

Mnogi istraživači vjeruju da sve gluplji tekstovi na listama najslušanijih pjesama nisu posledica nekih spontanih promjena u društvu, već da su upravo oni jedan od razloga zbog kojih živimo sve gore.

Nedavno objavljena naučna studija potvrdila je ono što je očigledno – tekstovi pjesama popularnih muzičkih žanrova postali su nevjerovatno glupi i svakog dana su sve gori. Samo prije deset godina tekstovi pjesama na Bilbordovim top-listama bili su na intelektualnom nivou djeteta od 10 ili 11 godina, a sada su na nivou djeteta od sedam godina.

-Zašto se to dešava i zašto se situacija samo pogoršava? Jasno je da nije reč o slučajnosti, već o sistematskom širenju pandemije antiintelektualizma. S obzirom na to da šest korporacija kontroliše više od 90 odsto svjetskih medija, a 80 odsto plejlista na radio-stanicama je skoro identično, jasno je da slušanje besmislenih pjesama nije izbor, već je nametnuto – tvrdi Kler Berniš, novinar i publicista.

Kako tvrdi, naučnici su već dokazali da ponavljanje besmislenih stihova dovodi do opadanja intelektualnih sposobnosti.

-Društvo je fokusirano na zabavu, samopromociju i idolopoklonstvo prema zvijezdama, a u opadanju intelektualnih sposobnosti stanovništva pomaže razaranje školskih sistema širom svijeta. Sa stanovišta političara, ovo zaglupljivanje ima smisla – indoktrinacijom se stvaraju poslušnici.

Ako se kultura i muzika bave samo besmislenom diverzijom, a obrazovanje je razoreno, ljudi više ne preispituju apsurdnost sistema u kom žive, niti se bune protiv vlasti- tvrdi Berniš.

Publicista i urednik portala Infowars Pol Džozef Votson kaže da su tekstovi popularnih pjesama danas sve gluplji i da se to namjerno radi.

-Pad kvaliteta nije subjektivno mišljenje, već je rezultat naučnih studija španskih naučnika koji pokazuju da su stihovi u posljednjih 60 godina postali znatno besmisleniji, pjesme imaju sve manje reči, a sve više njih se ponavlja. Posebno su glupi tekstovi najpopularnijih pjevačica kao što su Bjonse, Ledi Gaga, Keša i Niki Minaž.

Dok je grupa Pink Flojd 1980. stigla na prvo mesto top-lista govoreći o problemu nametanja autoriteta od strane države u pesmi „Another Brick in the Wall“, pjesme Niki Minaž ne govore ni o čemu i jedini razlog što postoje je da pjevačica snimi spot u kom mrda zadnjicom- tvrdi Votson.

On dodaje da sve pjesme zvuče isto, kao i da individualnost i originalnost ne postoje.

Muzičari više nisu ti koji pišu pjesme, već iza njih stoje isti autori i isti producenti. Većina pjesama na top-listama su djelo samo četiri producenta, a kompjuterski algoritmi se koriste da se provjeri koja pjesma može postati hit. Zato sve zvuči isto. I nekad je bilo pjesama koje nisu govorile ni o čemu, ali danas uopšte ne postoje pjesme koje se bave bilo kakvom ozbiljnom temom.

I to nije slučajno, već je dio projekta elite i uspostavljanja novog svjetskog poretka- kaže Votson.

Publicista Ronald Bejli tvrdi da iza čitave industrije popularne muzike stoji takozvana elita.

– Kad sam kao radnik u muzičkoj industriji, počeo sam da istražujem kako se donose odluke. Otkrio sam zastrašujući nivo laži i sistem koji želi da kontroliše mase. Tada sam vidio način na koji muzika može da utiče na ljude i kako se ljudima šalju poruke putem muzike. Naučno je dokazano da muzika mijenja ponašanje ljudi jer se i melodija i tekstovi pamte prilično nesvjesno. Upravo zbog toga elita koristi muziku da bi kontrolisala ljude i zaglupila ih do tog nivoa da može da se uspostavi novi svjetski poredak – kaže on.

(B92)