POGOĐENO VIŠE OD POLA POPULACIJE EU Koronakriza teško uzdrmala Evropu

Evropski parlament proveo je veliko istraživanje na uzorku od skoro 22 hiljade građana Evropske unije o “javnom mnjenju u vrijeme krize uzrokovane koronavirusom”, a rezultati pokazuju da je 6 od 10 građana EU doživjelo finansijske poteškoće u pandemiji. Takođe, većina građana EU je nezadovoljna reakcijom Unije te smatra da bi ona ubuduće trebala imati veća ovlaštenja u borbi protiv pandemije.

Istraživanje je provedeno online od 23. aprila od 1. maja u 21 članici EU, među kojima je i Hrvatska. Istraživanjem nisu obuhvaćene baltičke republike, Malta, Cipar i Luksemburg, a treba napomenuti da je većina ispitanika stara između 16 i 64 godine, s tim da su u nekim članicama ispitanici imali između 16 i 54 godine. Reprezentativnost na nacionalnom nivou je osigurana rodnim, regionalnim i starosnim kvotama.

Veća ovlaštenja za EU?

Zanimljivo je što više od dvije trećine ispitanika, čak 69 posto, smatra da Evropska unija treba dobiti veća ovlaštenja za upravljanje ovakvim krizama.

No među pojedinim članicama postoje značajne razlike u vezi s tim. Veća ovlaštenja za EU traži 87 posto ispitanika iz Portugala, 81 posto iz Irske, 79 posto iz Bugarske, 78 posto iz Rumunjske i 77 posto iz Italije i Grčke. Nasuprot njima su tri članice iz kojih je najmanji postotak ispitanika za veća ovlaštenja Unije u krizi, a to su Hrvatska (51 posto), Švedska (48 posto) i Češka (43 posto).

Evroskeptična Hrvatska

Hrvatska se tako pokazala prilično evroskeptičnom jer jedva nešto više od polovine ispitanika podržava veća ovlaštenja EU u pandemijama i krizama.

Najviše ispitanika (55 posto) smatra da prioritet EU treba biti da svim članicama osigura medicinske zalihe i opremu potrebnu za borbu protiv pandemije, a nakon toga je želja da se EU više uključi u raspodjelu sredstava za pronalaženje cjepiva protiv covida-19 (38 posto) i direktnu financijsku pomoć članicama (33 posto).

Problem solidarnosti

57 posto ispitanika nije zadovoljno solidarnošću koja je pokazana u pandemiji među članicama Unije, s tim da je najveće nezadovoljstvo u Italiji (samo 16 posto ispitanika misli da se EU pokazala solidarnom), pa u Španiji (21 posto) i Grčkoj (22 posto). Značajan nivo nezadovoljstva zabilježen je i u Austriji i Bugarskoj.

Hrvatska je u ovom slučaju u sredini, s 41 posto onih koji misle da je EU pokazala odgovarajuću solidarnost, a taj postotak dijeli s Njemačkom i Rumunjskom. Irci su pak najzadovoljniji, s 59 posto.

Teške ekonomske posljedice

Kada je riječ o ekonomskim problemima, njih je od početka pandemije iskusilo 58 posto ispitanika, više od polovine. 30 posto ispitanika je izgubilo očekivane prihode, 23 posto je postalo nezaposleno, 21 posto je moralo trošiti ušteđevinu da bi preživjelo, a 14 posto ispitanika je imalo problema s plaćanjem stanarine, kredita i računa. 9 posto se pak našlo u situaciji da se ne može redovito prehranjivati, a 3 posto je bankrotiralo.

S druge strane, 38 posto ispitanika kaže da im pandemija nije izazvala nikakve financijske probleme.

Tu je znakovita i podjela po državama članicama. Najviše financijskih problema je pandemija izazvala ljudima u Mađarskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj, a najmanje u Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Finskoj. U Danskoj je čak 66 posto ispitanika odgovorilo da nije imalo financijskih problema u pandemiji.

(Index.hr)