Vijesti 26.03.2016.

Razvoj tehnologija zaboravlja slijepe

ČITANJE: 3 minute
brajevo pismo
Pored svih problema s kojima se susreću slijepe osobe, neosjetljivost modernih medija koji se najviše baziraju na dijeljenje informacija slikom i tekstom, informisanje ove kategorije stanovništva čini često skoro pa nemogućom misijom.

U razgovoru s pripadnicima ove kategorije društva saznali smo da se najčešće informišu putem radija ili televizije, ali kako je vremenom televizija preuzela formate izvještavanja koji podrazumijevaju tekst i sliku, taj medij sve manje koriste.

Takođe, informisanje putem interneta je veoma teško za slijepe osobe zbog toga što većina internet portala nema aplikaciju koja bi sadržaj prilagodila slijepima.

“Kada govorimo o informisanju, vi koji vidite, informišete se na različite načine, a najčešće vizuelno, ali kod nas to nije slučaj. Takođe, razvoj tehnologija nama nije donio ništa dobro, što se više razvija informisanost, nama je sve veći problem. Prvo što je to sve skupo za populaciju koja ima minimalna ili nikakva primanja i u većini se radi o socijalnim slučajevima, a onda i kada se dođe do opreme na neki način, treba naučiti raditi na njoj”, kaže Fikret Zuko, izvršni direktor Udruženja slijepih Kantona Sarajevo.

Kako kaže, svi internet portali bi zakonski morali biti pristupačni za slijepe ljude, a kod nas to nisu ni zvanične stranice vlada, skupština, opština, centara javne bezjednosti i drugih sličnih.

“Sad ćemo pokrenuti akciju da bar javne institucije prilagode svoje internet stranice da programom možemo iščitati ono što nam je potrebno. Kompjuter je isti za sve nas, a slijepi samo moraju dobiti program i proći obuku za korištenje”, rekao je Zuko.

Prema njegovim riječima, prosječna slijepa osoba koja koristi internet tehnologije nema više od 10 do 15 odsto ukupnih mogućnosti korištenja.

“U bivšoj državi bilo je mnogo časopisa na Brajevom pismu, kako opštih tako i specijalizirovanih, a sada nemamo nijedan u čitavoj BiH. Slijepa osoba može biti akademik, ali ako ne zna Brajevo pismo, ona je nepismena”, priča Zuko.

Jovica Radanović, sekretar Saveza slijepih Republike Srpske, kaže da je, po njegovom mišljenju, mnogo važnije da sajt bude pristupačno uređen od integrisane zvučne aplikacije.

“Zvučne aplikacije rijetko koji portal ima, ali meni je, na primjer, važnije da je sajt pristupačan, lijepo i pregledno urađen, pa slijepo lice lako može doći do informacija koje onda zvučni program koji ima na svom računaru pretvori u glas. Na primjer, često pratim portal ‘Nezavisnih’ i mogu reći da sam zadovoljan”, kaže Radanović.

Na Brajevom pismu 9.000 naslova

Da situacija ipak nije tako pesimistična, ispričao nam je Želimir Radinović, direktor Specijalne biblioteke za slijepe i slabovide osobe RS, koji kaže da biblioteka na čijem je on čelu ima oko 9.000 naslova i dva časopisa koje izdaju, a to su “Riječi u prstima”, koji je na Brajevom pismu, te “Homer”, naučni časopis u audio-formi.

“Pristupačnost bilo kojeg segmenta u društvu slijepima je proces. Meni je mnogo važnije da je društvo upoznato sa problemima i da se radi na njihovom otklanjanju, tako da bih veću kritiku uputio upravo slijepim osobama koje ne istraju u tom upoznavanju javnosti sa svojim potrebama”, kaže Radanović.

Dodaje da problema oko informisanja ima, da se portali veoma lako i brzo mogu učiniti pristupačnijim, ali da su mnogo veći problem udžbenici iz oblasti obrazovanja, kojih je veoma mali broj.

“Brajeva štampa je izuzetno skupa, pritom pripreme za štampanje jedne knjige traju oko mjesec dana”, rekao je on.

Značaj kompjutera za slijepe studente

Slijepim studentima kompjuter prilagođen njima znači mnogo više nego onima koji nemaju problema sa vidom, što pokazuju i brojčani podaci. Kompjuter im znači mogućnost samostalnog čitanja stručne literature, samostalnog pisanja seminarskih i drugih pisanih radova.

Prenosni kompjuter omogućuje bilježenje predavanja na način da to kasnije mogu sami pregledati, ispraviti i iz bilježaka učiti, te mnogo više.

(Nezavisne novine)