Riječ-dvije o Banjaluci…
Svaki Banjalučanin će na pomen svog grada reći da je krajiška ljepotica grad zelenih aleja, grad mladosti, sporta i lijepih žena.
Banjaluka je podignuta sa obje strane Vrbasa, na mjestu gdje ova divlja, planinska rijeka iz svojih klisura, tijesnaca i klanaca gubi osobine gorske rijeke i ulazi u niziju kroz koju pravi svoj put ka ušću u Savu. Vrbas teče sredinom grada i na gradskom području prima pritoke: Suturliju, Crkvenu i Vrbanju, navodi sajt znanje.org.
Banjaluka se nalazi u sjevernozapadnom dijelu Republike Srpske. Smještena je na 44° 57’’ sjeverne geografske širine i 17° 11’’ istočne geografske dužine, na nadmorskoj visini od 163 metra.
Svojom neobično izduženom panoramom prati donji tok rijeke Vrbas, koja se 50 kilometara sjeverno od Banjaluke ulijeva u Savu. Banjaluka je od Sarajeva udaljena 240 kilometara, od Zagreba 200, a od Beograda 320 kilometara. Sa ovim gradovima je povezana kvalitetnim drumskim saobraćajnicama, željeznicom, a od 1998. i vazdušnim putem.
Da bi se Banjaluka kao “na dlanu” sagledala, neophodno je popeti se na brdo Šehitluci. To je jedina tačka sa koje se može vidjeti ne samo grad, nego i njegova okolina.
Pogled sa Banj brda… Foto: Leon Bijelić
A u samom gradu mogu se raspoznati i njegove ulice, sve veće i ljepše kuće i građevine. Podijeljena hitrim i zelenkastim Vrbasom, Banjaluka se, najvećim dijelom prostire južnom stranom Banjalučkog polja.
Sve do austrougarske okupacije, Banjaluka je bila slika i prilika srednjeg tipa muslimanskog balkanskog grada. Svaka kuća je bila posjed za sebe, a zbog nemarno postavljenih visokih zgrada od dasaka sve su kuće izgledale kao da su “donešene iz šuma i livada”.
eklo bi se da ovaj grad koji nije računao s vremenom, nije želio da računa ni sa prostorom. Tako se Banjaluka razvijala nadaleko i naširoko. U vrtovima, širokim placevima i ulicama, prilično udaljene jedna od druge, stajale su zgrade, obasijane suncem i obavijene mirisom vrtova.
Austrougarskom okupacijom počinju i osjetne promjene. Mnogi stari objekti su bili uklonjeni kako bi se stvorio prostor za izgradnju novih. Time se osjetno prorijedila i promijenila jedinstvena orijentalna slika grada.
Potrebe za upravnim prostorijama, školskim zgradama, bogomoljama za hrišćane, za stambenim zgradama mogle su se ispuniti samo izgradnjom novih zgrada. Tako je stvoren kontrast između niskih i ruševnih kuca i novih krovišta. Ipak, vremenom su se nove i stare građevine organski povezivale, a slika grada postepeno dobijala novi sklad.
(banjaluka.net)
Lopovi sve češće kradu ovaj dio automobila: Popravka može koštati više od 2000 KM
Krpelj vas je ugrizao? Evo šta treba uraditi odmah i kada potražiti pomoć ljekara
Kako da naoštrite makaze za 0 KM: Sjeći će kao žilet, a treba vam samo jedna kuhinjska namirnica VIDEO
