SILAJDŽIĆ: Rat traje do danas

Haris Silajdžić, nekadašnji premijer, član Predsjedništva BiH i šef bosanskohercegovačke diplomatije, u emisiji Pressing sa Amirom Zukićem na N1 televiziji kazao da postoji mogućnost da NATO svoje trupe pošalje u Brčko i na Drinu i da bi tome mogli prethoditi iscenirani incidenti.

Govoreći o članstvu BiH u NATO-u, Silajdžić je mišljenja da bi to donijelo promjene u Srbiji.

“Jer bi tada oživjela jedna jaka struja normalne Srbije. Ovo što oni sada rade je sigurno na dugoročnu štetu Srbije. Ko normalan može širiti teritoriju, proširiti Srbiju na BiH ako nema dovoljno stanovništva za Srbiju. To su posljedica megalomanije, mitomanije”, naglasio je Silajdžić.

Silajdžić je nedavno pozvao NATO da pošalju trupe u Brčko i na Drinu.

“Nisam siguran da se to neće desiti imam neke informacije. O tome se ne govori, ali ako bude trebalo mislim da će ih i biti. Uostalom kao što se zna, volio bih da to ne treba, ali i to je mnogo bolje nego nositi se sa posljedicama onoga što se može desiti ovdje. Da bi se NATO ovdje uključio ono što se može očekivati je insceniranje incidenata koje može pobjeći izvan kontrole, a to bi uradili rušitelji BiH, ista ona politika koja je napravila genocid samo sada sa drugim sredstvima. Ja se toga bojima da bi oni nešto iscenirali i pokazali da se trebaju braniti od nas i da mi budemo agresori pa da se tako pun krug zatvori i postanemo svi isti”, dodao je.

Naglasio je da svi u BiH trebaju biti oprezni, ali ne i uplašeni.

“Ljudi jesu zabrinuti, ali nisu uplašeni do te mjere da prihvate sve što je krajnji cilj. Problem je što većina građana nema glasa i što se ide ususret onima koji su najglasniji. Ne polazimo od principa nego od gađenja požara na nekim mjestima”, naveo je Silajdžić.

“Ovo je finale”

Haris Silajdžić, nekadašnji premijer, član državnog Predsjedništva i šef bosanskohercegovačke diplomatije, u emisiji Pressing sa Amirom Zukićem na N1 televiziji kazao da se u Bosni i Hercegovini trenutno odvijaju pregovori kako međunarodnih predstavnika tako i oni domaćih te da bi oni mogli zapravo odrediti budućnost ove zemlje.

Silajdžić navodi da “fašističko orgijanje” u BiH u početku nije, privuklo pažnju, nešto kasnije jeste. Međutim, danas se, kako kaže, doživljava nastavak iste politike jer ponovo nije u fokusu ta činjenica.

“Ovim pregovorima sada se završava rat. On je trajao sve vrijeme. Ovo su sudbonosni dani za BiH i nadam se da će svi akteri biti ozbiljni u ovome. Mi smo sada u ambijentu prisile, secesije, plašenja i odgovor međunarodne zajednice koji nije adekvatan i oni podliježu tom pritisku. Došlo se do raspodjele države i drugih nivoa vlasti. Pri tome će se fokusirati na imovinu i njenim upravljanjem, uključujući imovinu SFR Jugoslavije, socijalističke Republike BiH, javna dobra poput rijeka, dobra od općeg interesa poput šuma, poljoprivrednog zemljišta upravo onih koji su bili predmetom rješavanja u Ustavnom sudu BiH”, naglasio je Silajdžić.

"Ovim pregovorima se sada završava rat koji je trajao sve vrijeme. Ovo su sudbonosni dani za BiH" pic.twitter.com/OxAOTTaHE9

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) November 24, 2021

Komentarisao je lobiranje za izbore domaćih zvaničnika u inostranstvu dok traje najveća politička kriza u BiH.

“Pa ili nisu svjesni ili ih nije briga. Dakle, mi smo u jednoj ozbiljnoj situaciji sada, ovo je finale. Što se bude dešavalo sa ovim razgovorima i timovima odredit će budućnost BiHza 30, 40 ili više godina. Jer ako sada nema pomena o presudama Haškog tribunala gdje je gotovo cjelokupno rukovodstvo Republike Srpske osuđeno na duge ili doživotne kazne zatvora. Taj sud je uradio svoj posao, ali se danas to ne pominje da bi se moglo razgovarati o problemima u BiH i izdvojiti je iz historijskog konteksta jer im smeta država”, poručio je Silajdžić.

“Naš problem je što nismo problem”

Silajdžić je komentarisao navode pravnika da je već u pitanju secesija u BiH, navodeći da je to ipak pitanje struke i toga da li je Dejton prekršen.

“Ja mislim da je ovdje Dejton u pitanju, da je prvo on prekršen i da su već pravne institucije trebale djelovati. Jer Dejton smeta i zašto je on prekršen ovdje stotinu puta. Mi nismo proveli Dejton, Aneks 7 najvažniji prema mom mišljenju, zbog toga što su građani bili žrtve prisilnog deportiranja. Pola zemlje je praktično iselilo pod prisilom i prijetnjom smrću. Prema tome, povratak je najvažniji to se nije dogodilo i zbog toga imamo problema u glasanju u Parlamentu. Aneks 9 korporacije što je trebalo da ujedini sve naše velike firme i time našu ekonomiju, sve je učinjeno da to ne bude. Dejton nije ispoštovan ni implementiran. Sada je pitanje bilo šta da izađe iz novih pregovora se dovodi u pitanje, ako Dejton nije ispoštovan, a imao je garanciju velikih sila”, naveo je.

Dodao je da će se u slučaju propadanja Dejtona, BiH vratiti na Ustav Republike BiH.

“Ili na neko drugo rješenje koje je prihvatljivo. Ja imam rješenje i to su regije što je normalno. Dakle, ekonomska, komunikacijska, demokratska, kulturna regija što je također bila opcija i Biskupske konferencije. Ukoliko nema povratka, ne poštujemo Dejton onda se vraćamo na stari poredak, ali 100 posto BiH što znači 100 posto naše kulture življenja, suživota, izvorna naša Bosanska paradigma gdje su ljudi stvarno živjeli zajedno. Stotinama godina je BiH bila primjer jer je bila utočište svakom neželjenom čovjeku širom Evrope”, naglasio je Silajdžić.

Ipak, kako kaže, slaže se sa pravnicima da je secesija već na djelu i to zbog opstrukcija.

“Insistiranje na okretanju Republike Srpske prema drugom centru, raznim pitanjima kao što je poljoprivredno zemljište i uporno donošenje zakona koje obara Ustavni sud. I mislim da je okidač za ovo bila ustavna odluka o šumama i tada su shvatili ovi što ne žele BiH da pravnim putem ne mogu postići ono što žele. Zbog toga stvaraju vanredno stanje da uplaše stanovništvo koje će kao takvo prihvatiti svako rješenje. I tako će biti dok se ne postigne rješenje koje odgovara rušiteljima BiH. Imamo ucjenu da se sada razmatraju ustavna rješenja ili će se otcjepiti silom. Dakle, kako se može razgovarati o ozbiljnom Ustavu u takvoj atmosferi”, kazao je Silajdžić.

Naglasio je da između Izbornog zakona i državne imovine ima praznina i to je većina građana BiH.

“Većina građana BiH se ne mogu izraziti izuzev referenduma i protestima koje građani prave. Međuarodna zajednica izlazi ususret onom najglasnijem, onom koji pravi problem. Naš je problem što mi nismo problem. Oni koji su napali BiH nisu je znali ni do danas je nisu naučili oni ne znaju šta je to, ali ni Evropi nije jasan taj naš suživot”, poručio je Silajdžić.

“BiH je unitarna država”

Silajdžić je komentarišući trenutnu krizu u BiH kazao da smo bili i u težim situacijama, ali da smo znali bolje djelovati nego sada.

“Kada treba možemo. Bez obzira na sve najave, mi uvijek moramo biti oprezni, znamo s kim imamo posla, znamo šta nam se događalo ne samo od 1990-1995. godine nego unazad 150 i više godina. Opustili smo se, počeli smo se baviti ličnim interesima, a vrijeme nije za opuštanje. Ja sam mislio da je to uglavnom završena stvar, da ide kako ide sve dok nisu počeli govoriti otvoreno o otcjepljenju, o stvaranju drugih Oružanih snaga u BiH, u jednoj državi dvije vojske, to su već opasne stvari i zbog toga sam se medijski aktivirao, a sumnjam da ću politički”, naglasio je Silajdžić.

Smatra da se treba zazivati djelovanje međunarodne zajednice kako bi se situacija riješila na način kako želi većina građana BiH.

“A većina građana BiH sigurno želi evropsku BiH, normalnu građanski demokratiju kao u svim drugim zemljama oko nas i u Evropi. Većina građana želi naše članstvo u NATO-u, a nama se prijeti otvoreno od zvaničnih predstavnika Ruske Federacije da će biti problema. Ali to su pitanja između velikih sila, ali moramo znati da je to tako”, dodao je.

Ističe da nažalost postoje naznake da bi velike sile mogle sklopiti nagodbu čija bi žrtva bila BiH.

“Jer niko ne želi višak problema i u Evropi i Americi i cijelom svijetu. Svugdje su loše vijesti i sigurno im ne treba napetost niti oružani sukobi. Ovaj problem na Balkanu treba posmatrati kao jednu koherentnu cjelinu (BiH, Crna Gora, Kosovo). To je pod strateškim pritiskom Rusije i zbog velikodržavnih ideologija ‘srpskog sveta'”, naveo je Silajdžić.

Mišljenja je da je dobro što je BiH ponovo u fokusu javnosti iz cijelog svijeta jer će se na taj način skoncentrisati na rješenja.

“Vidim da i građani BiH protestuju, ali nemaju glasa. Imamo principe, Ustavne reforme. Ova Ustavna reforma je jako čudno počela, od repa, ne od principa. Kada se pravi Ustav u svakoj zemlji prvo se odluči šta se želi s time, da li želimo monarhiju ovdje, demokratski feudalizam koji sada imamo ili demokratsku evropsku zemlju”, naveo je.

Nedavno je predložio da se održi jedan pošten referendum uz odobrenje međunarodne zajednice.

“Referendum o tome da li građani BiH žele u NATO? Kakvu BiH građani žele, demokratsku, nedemokratsku, kakav oblik, ima mnogo pitanja, ali je osnovno ono da li mi ovdje želimo građanski princip da je svaki građanin potpuno jednak. Ima mehanizama da se kroz Ustav zaštiti svaki građanin, svaka kultura i vjera”, kazao je Silajdžić.

(SB)