Šta je starije, kokoška ili jaje? Poznati zoolog pokušava da razriješi  vječitu dilemu

Šta je starije, kokoška ili jaje, jedno je od pitanja za koje ne postoji samo jedan ispravan odgovor, a zoolog i pisac knjige “Beskonačni život: Revolucionarna priča o jajima, evoluciji i životu na Zemlji”, Džuls Hauard pokušao je da ga odgonetne sa naučne strane i zoološke perspektive.

“Proveo sam godine proučavajući evoluciju životinjskog jajeta i njegovu ulogu u istoriji života na Zemlji, kao i u pokušaju da priču o evoluciji života ispričam iz ugla jajeta, prateći njegovu adaptaciju na život na kopnu, njegovo kretanje preko kontinenata, evoluciju pupčane vrpce, placente, menstruacije, menopauze…”, piše Haurad i dodaje kako smatra “kokoške fascinantnim početkom za razmišljanje o tome koliko su čudna i lijepa životinjska jaja”, piše Gardijan, prenosi nin.rs.

Paradoks kokoške i jajeta, kako navodi autor, je klasična uzročno-posljedična dilema koja na jedan “zaigran” način iskazuje poteškoću ljudskog uma da stvori koncept redoslijeda radnji gdje jedna stvar zavisi od toga da se uradi druga i obrnuto. Aristotel, koji je pisao u četvrtom vijeku prije nove ere, smatrao je da je ova dilema primjer beskonačnog niza, bez pravog početka.

Mnogo kasnije u istoriji, kroz niz otkrića u 19. vijeku (pogotovo ideje Čarlsa Darvina i Alfreda Rasela Volasa, ko-otkrića prirodne selekcije), biolozi i geolozi došli su u priliku da ponude jednu novu perspektivu na ovo drevno pitanje, zasnovanu na dokazima. Autor navodi da će dati knjiški, standardni odgovor na pitanje “šta je starije kokoška ili jaje” jednog savremenog zoologa.

“Ako zamislite jaje kao nešto sa tvrdom ljuskom koju možete razbiti kašikom, onda je jaje stiglo mnogo prije pilića. Jer ptice, koje polažu jaja, sežu u prošlost više miliona godina, dok pilići, prema DNK studijama i arheološkim dokazima, postoje nešto manje od 10.000 godina. Dakle, odgovor na paradoks je jednostavan. Jaje pobjeđuje. U stvari, jaja sa ljuskom evoluirala su u nekim (ali ne i svim) grupama dinosaurusa, od kojih je jedan bila predak savremenih ptica, prije oko 160 miliona godina”, piše Hauard.

Druge grupe dinosaurusa, uključujući najranije dinosauruse dugog vrata, poznatije kao sauropodi, pretpostavlja se da su razvili jaja sa ljuskom prije oko 195 miliona godina. I tako, poprilično jednostavno autor daje okvirni odgovor: jaje, koje je staro skoro 200 miliona godina je znatno starije od kokoške, koja je, najviše, stara oko 10.000 godina.

Neophodno je precizirati pitanje

Međutim, to po autoru nije zadovoljavajući odgovor.

“Moj problem s ovim pripremljenim zoološkim odgovorom je u tome što su jaja zaista vrlo raznolika. Njihova primarna uloga je da prenose genetske loze u budućnost i zaslužuju malo više prostora”, piše Hauard.

Ovaj zoolog vjeruje da bi pitanje zapravo trebalo da glasi “šta je starije, jaje ili jajovod?” Jer nisu pilići, već su jajovodi ti zbog kojih mnoga jaja izgledaju onako kako izgledaju, objašnjava autor.

“Svako kokošije jaje koje ste ikada držali prvo je formirano u vrtoglavom, suženom, komplikovanom životnom ‘hodniku’. Svako jaje koje ste ikada razbili u činiju za miješanje ili skuvali i poslužili je prošlo kroz taj proces. Duboko unutar kokoške, jaje koje ste držali u ruci je počelo kao tmurna, ljigava mrlja. Dok je ta mrlja prolazila kroz jajovod, na njega su se kačile žlijezde u zidovima koje su prskale različite hemikalije na jaja, skoro kao da prolazi kroz auto-ppraonicu. Neki mlazevi su prskali pjenasti sloj bogat kalcijumom koji se potom stvrdnuo u ljusku. Neki male tačkice i pjege… Jaje ptice kos (položeno u proljeće i rano ljeto) izgleda skoro kao da je isklesano. Postoje čak i pore u zidu jajovoda za kokošije jaje koje luče voštani sloj na spoljašnju ljusku jajeta, kako bi ga zaštitili od mikroba. A onda, na kraju, jaje je isporučeno, poput sjajnog automobila, uglađeno i spremno za pokret”, piše Hauard.

Tako da je pravo pitanje šta je prvo došlo, jaje ili jajovod koji ga je napravio? Zašto bi jajovodi evoluirala ako ne postoji jaje kojem bi služilo? Kako bi moglo da postoji jaje da nije bilo jajovoda? Istina je da je jaje došlo mnogo prije evolucije jajovoda, i to je velika razlika – mnogo miliona godina, jasno vidljivo u fosilnom zapisu. Kod meduza, među prvim životinjama za koje se smatra da su evoluirale, jaja se uzgajaju u tijelu, a potom izbacuju direktno u vodu, često u hiljade primjeraka. Možda su neka od najranijih jaja stvorena upravo na ovaj način.

“Jaja zaista jesu drevna. Ona sežu 600 miliona godina unazad ili više, kao što je dokumentovano otkrićima sfernih primjeraka pronađenih u pločama drevnog morskog dna. Prečnika jedva milimetar, neka jaja izgledaju skoro netaknuto. Neki čak imaju i ono što se tvrdi da su primitivne ćelije – dvije, četiri, osam, 16 – koje se potom dijele kako bi postale novi život: embrion, mladunče, generacija. Istina je da još ne znamo mnogo o životinjama koje su se izlegle iz ovih misterioznih praistorijskih jaja. Za neke se tvrdi da su meduze; drugi su možda bili primitivni morski crvi. U svakom slučaju, ova jaja su veoma stara. Daleko starija od pilića ili jajovoda. Ova fosilna jaja potiču iz Edijakarskog perioda, oko 100 miliona godina prije nego što su životinje (kakve danas poznajemo) nastale. Sama ideja o postojanju kokoške – hodajuće, pernate životinje, koja ima unutrašnji, mineralima obogaćeni skelet, oči i kljun – tada bi bila nezamisliva mašti. Ipak, nevjerovatno, jaje vjerovatno seže još dalje u prošlost od ovog”, piše Hauard.

Šta je uopšte “kokoška”?

Ako proširimo parametre pitanja, kako bi se u njega uključile i polne ćelije (gameti), jajne ćelije i sprematozoidi, onda jaja pobjeđuje za manje ili više oko milijardu godina, navodi Hauard. Ujednačenost i uobičajenost pola među udaljeno srodnim savremenim grupama, poput algi, biljki i životinja (tada većinski jednoćelijskih mrlja), sugeriše da su jaja i spermatozoid vjerovatno evoluirali u nekom trenutku prije milijardu godina. Ovo nas navodi na zaključak da su na ovoj planeti postojala jajašca i sperma mnogo prije nego što su životinje kakve danas poznajemo evoluirale. Ovo je bilo mnogo prije jajovoda.

“I tako u ovom velikom paradoksu posljednjih milenijuma, odgovor je jaje. Uvijek jaje. Jaje je starije od kokoške. To ću reći sljedeći put kada me budu pitali. Jer paradoks, isto kao i jaje, još uvijek ima mnogo fascinantnih slojeva koji i dalje privlače ljudski um.
Mora se uzeti u obzir i genetika, na primjer. Mora da je postojao trenutak kada je predak kokoške, divlja ptica iz džungle, položila oplođeno jaje, unutar kog je bila tačna kombinacija mutacija koje su dovele do loze koju sada zovemo kokoška. Šta je tačno kokoška? Stara kokoška, koja šeta po dvorištima i kljuca žito? Ili moderni brojler, monstruozna perverzija koju je stvorila živinarska industrija? Ono što zovemo “kokoška” je zaista, kada se posmatra kroz milenijume, rijeka gena i genetskih linija koja teče ka budućnosti, miješajući se u i iz novih kombinacija kako generacije prolaze, isklesane i istančane hirovima nepromišljenih planetarnih površinskih sila ili, češće za ovu vrstu, produkt vajarstva selektivne ruke industrije”, piše Hauard.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno