Šta stoji iza rasta cijene zlata?
Foto: Pixabay
Dok se svjetski finansijski čelnici ove sedmice okupljaju u Vašingtonu na godišnjim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, jedna tema dominira svim razgovorima – vrtoglavi rast cijene zlata, piše MarketWatch.
Može li rasprava zaustaviti rast?
Upravo bi ta žustra rasprava mogla postaviti gornju granicu cijeni žutog metala, smatra Robin Brooks, viši saradnik pri Brookings Institutionu. Brooks je primijetio da ga fokus učesnika na zlato podsjeća na 2023. godinu, kada se raspravljalo o prinosu na 10-godišnje američke državne obveznice, koji je tada rastao prema 5%, najvišem nivou od 2007. godine.
Te je godine većina sa sastanaka otišla skeptična prema rastu dugoročnih obveznica, što se na kraju i ostvarilo. Prinos je pao do kraja 2023. i “nije se usudio ponovo porasti na 5% od tada”, napisao je Brooks, prenosi Index.
Rekordne cijene i strah od mjehura
U četvrtak je cijena zlata skočila na novi rekordan nivo od preko 4.300 dolara po unci, nastavljajući svoj ovogodišnji nevjerovatan rast. Na marginama sastanaka, tržišni stručnjaci raspravljaju treba li kupiti zlato ili igrati na pad njegove vrijednosti, pitajući se da li je rast cijene znak prekomjernog optimizma ili osnovnih tržišnih kretanja.
Makroekonomisti izražavaju zabrinutost da bi, ako je rast zlata znak mjehura, njegovo pucanje moglo imati opasne posljedice za globalnu ekonomiju. Američka privreda ove godine je ojačana potrošnjom domaćinstava s višim prihodima. Ako cijene zlata, bitkoina i dionica počnu padati, ta bi potrošnja vjerovatno presušila.
Znak političke neizvjesnosti
Centralni bankari kretanje zlata vide kao odraz političkih briga. “Svaki put kada sumnjate u vlade, okrećete se zlatu”, rekao je u intervjuu za MarketWatch Axel Weber, bivši čelnik njemačke centralne banke.
Bivši predsjednik Feda St. Louisa, James Bullard, izjavio je da je rast zlata “malo zabrinjavajući iz perspektive inflacije”, jer sugeriše da ulagači ne vjeruju da su Federalne rezerve sposobne da obuzdaju inflaciju.
Tobias Adrian, voditelj odjela MMF-a koji prati tržišta, složio se da je rast cijena zlata pokazatelj da se investitori nose s neizvjesnošću. “Jasno je da postoji mnogo neizvjesnosti. To bi se u nekom trenutku moglo smanjiti, ali metrike političke neizvjesnosti i dalje su povišene prema istorijskim standardima”, rekao je Adrian. Iako kupovina zlata od strane centralnih banaka bilježi rastući trend, Adrian je napomenuo da nije bilo značajne promjene u njihovom tempu, pripisujući rast cijene povećanju udjela privatnih investitora.
“Više kupaca nego prodavaca”
Na pitanje šta stoji iza rasta zlata, američki ministar finansija Scott Bessent dao je jednostavan odgovor: “Ima više kupaca nego prodavaca”. Odbacio je sugestije da to predstavlja odmak od američkog dolara kao globalne rezervne valute. “Ne znam zašto se svi vraćaju dolaru”, rekao je Bessent, primijetivši da je dolar pao jer je prinos na 10-godišnje državne obveznice pao ove godine.
Brian Bethune, ekonomist s Boston Collegea, dodao je da na cijenu utiče i ponuda, a ne samo sentiment, te da kratkoročno možda jednostavno nema dovoljno prodavatelja. U tom smislu, analitičari Centra za ekonomska i politička istraživanja predlažu da bi MMF trebao prodati dio svojih velikih zlatnih rezervi kako bi osigurao sredstva za stranu pomoć.
Oznake: zlato
