Status profesora kamen spoticanja
Na javnim univerzitetima kažu da ovakav zakon dočekuju spremni, dok sa privatnih poručuju da taj kadar nije moguće stvoriti preko noći, jer RS prvenstveno nema dovoljno doktora nauka.
Zamjerke imaju i na propisane uslove za izvođenje nastave na studijima prava, zdravstva i obrazovanja nastavnika, jer je predviđeno da imaju najmanje tri četvrtine zaposlenih sa punim radnim vremenom, a rok da to postignu je samo godina.
– To je apsolutno nerealno. Očigledno se nekome žuri da bi po tom osnovu vršio represiju – kaže predsjednik Upravnog odbora Panevropskog univerziteta “Apeiron” u Banjaluci Darko Uremović.
Prema njegovim riječima, nacrt zakona koji je juče usvojen u Narodnoj skupštini RS ima niz manjkavosti koje hitno treba otkloniti.
– Već imamo više od polovine nastavnika u stalnom radnom odnosu i neće nam biti problem da u iduće dvije godine zaposlimo dvije trećine. Ipak, biće problem drugim fakultetima da to učine – rekao je Uremović.
Slično misle i na Nezavisnom univerzitetu u Banjaluci. Rektor Žarko Pavić ističe da prema studijskim programima RS trenutno nedostaje hiljadu doktora nauka.
– Umjesto dvije, treba bar pet godina da bi svi mogli imati neophodan kadar po novim propisima – ističe Pavić.
Kako bi jednog asistenta sa masterom doveli do zvanja i znanja docenta potrebno je, kako kaže Pavić, minimalno pet godina, tačnije, tri godine studija i dvije radnog iskustva.
Pavić naglašava i da ne treba sprečavati kvalitetne ljude iz drugih zemalja da dolaze predavati na naše fakultete.
– Ako možemo dovesti odličnog profesora iz inostranstva, zašto se ograničavati sa dvije trećine našeg kadra. Šta time uopšte dobijamo – pita Pavić i dodaje da RS time zatvara slobodnu razmjenu studenata i profesora, što je osnova Bolonjske deklaracije.
Sa njim se slaže i prorektor za nastavu na NUBL-u Slobodan Župljanin, koji kaže da reformski zakon podrazumijeva poboljšanje kvaliteta visokog obrazovanja i integracije, ali da njih sa ovakvim nacrtom neće biti.
I profesor BLC koledža Banjaluka Nenad Novaković kaže da ovaj fakultet već sada ima dvije trećine stalno zaposlenih nastavnika, ali da će ta zakonska odredba stvoriti problem mnogim fakultetima, a posebno javnim.
– Nije problem ni zaposliti ljude, ali pitanje je šta time dobija visoko obrazovanje – naglašava Novaković.
Odlazeći rektor banjalučkog Univerziteta Stanko Stanić, koji će uskoro na čelo Ekonomskog fakulteta, ističe da samo studijski program geodezije ne može odgovoriti potrebnim kadrom. Za ostale, kaže, nema problema. Da problema sa kadrom neće biti, ističe i prvi čovjek Medicinskog fakulteta Milan Skrobić.
– Uvijek moramo angažovati pokojeg gostujućeg profesora, ali imamo veliki broj naših predavača i ne vidim zašto ne bismo mogli ispoštovati novi zakon – istakao je Skrobić.
Dovoljno kadra je i na Pravnom fakultetu u Banjaluci. Međutim, dekan Vitomir Popović smatra da je ovaj nacrt zakona pokušaj da se dio proizvedenog kadra na privatnim “uhljebi” na državnim fakultetima.
– To je nešto što će dugoročno srušiti visoko obrazovanje. Ne može se porediti kvalitet kadra koji stiže sa privatnih i javnih visokoškolskih ustanova – naglašava Popović.
I na Medicinskom fakultetu u Foči vjeruju da neće biti problema da ispoštuju zakon.
Rok
U Ministarstvu prosvjete kažu da su u radnoj grupi za izradu nacrta zakona o visokom obrazovanju učestvovali predstavnici oba javna univerziteta, koji su predložili propisivanje strožih uslova kao neminovnost sa kojom se moraju suočiti. Propisan je i prelazni rok fakultetima da se mogu pripremiti kako bi ga ispunili.
Ističu da je Ministarstvo spremno da produži taj rok ako u javnoj raspravi o nacrtu zakonu argumentovano bude dokazano da će propisivanje te odredbe ugroziti nastavu.
(Glas Srpske)
