Stevandić: U BiH nema razumijevanja dok se ne počnu uvažavati sve žrtve

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas da u BiH neće biti razumijevanja dok se ne počnu uvažavati sve žrtve i da predstavnici Srpske neće odustati od borbe za jednakost srpskih žrtava.

“Sve dok svi u Sarajevu ne shvate da je poštovanje žrtava dvosmjerna ulica, a ne jednosmjerna i da, ukoliko tražiš da se tvoje žrtve poštuju, moraš da poštuješ i tuđe”, rekao je Stevandić novinarima u Istočno Sarajevu, gdje prisustvuje obilježavanju 31 godine od zločina paravojnih muslimanskih formacija nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici.

On je istakao da Republika Srpska pokazuje poštovanje svim žrtvama i svima omogućava da izraze poštovanje svojim žrtvama na njenoj teritoriji.

“Mi se uvijek susrećemo s neugodnim situacijama kada izražavamo poštovanje prema ljudima koji su bili nenaoružani, koji se nisu borili ni sa kim, a surovo su ubijeni i onda se kasnije pokušalo prvo zataškati, a onda banalizovati ili čak ih nazivati legitimnom metom”, naglasio je Stevandić.

Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.

Dana 2. maja 1992. godine oko 11.30 časova, oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane tzv. RBiH i “Zelenih beretki”, među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom izvršili i napad na Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.

Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.

Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključili struju, vodu i telefone.

Pred Sudom BiH, 21. septembra prošle godine počeo je pretres u predmetu koji se vodi protiv Ejupa Ganića i još devetorice nekadašnjih vojnih i policijskih funkcionera za zločine u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine u Sarajevu.

Osim Ganića, optužnica, koja je podignuta 27. aprila, tereti i Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića, te Mahira Žišku.

(Srna)