Studija otkrila zašto neki ljudi i nakon 80. godine imaju odlično pamćenje

Osobe koje i u dobi od 80 godina i više posjeduju izvanredno pamćenje imaju i znatno duže nervne ćelije ili, kako su ih naučnici nazvali, superneurone u određenim dijelovima mozga, pokazalo je novo istraživanje,

Rezultati studije objavljene prošle sedmice u časopisu The Journal of Neuroscience otkrili su da su nervi u području mozga odgovornom za pamćenje, ili medicinskim rječnikom entorinalnom korteksu, znatno veći kod ovih osoba u odnosu na njihove kognitivno prosječne vršnjake, piše Independent, prenosi Index.

“To može značiti da takve ćelije imaju od rođenja”

Pojasnili su da ova kategorija ljudi u zlatnim godinama s izuzetnim vještinama pamćenja posjeduje neurone duže i od onih u prosječnih pojedinaca koji su 20 ili čak 30 godina mlađi od njih.

“Činjenica da ove osobe imaju puno duže neurone u odnosu na svoje mlađe vršnjake može značiti da su tako velike ćelije postojale od njihova rođenja i da su se strukturalno održavale tokom života”, rekla je voditeljka studije Tamar Gefen sa Univerziteta Nortvestern.

“Zaključujemo da su duži neuroni biološko obilježje putanje za svojevrsno ‘superstarenje'”, rekla je Gefen.

U saradnji s kolegama otkrila je da starije osobe s oštrijim pamćenjem nemaju abnormalnu akumulaciju proteina tau u takozvanom neurofibrilarnom klupku, što je obilježje Alchajmerove bolesti.

Podsjetila je da se pomoću proteina tau može pouzdano predvidjeti mjesto buduće atrofije mozga kod oboljelih od Alchajmerove bolesti godinu dana ili čak više godina unaprijed.

Veza s Alchajmerovom bolešću

Za razliku od proteina tau, pomoću amiloidnih plakova nije se moglo tako uspješno predvidjeti mjesto buduće atrofije mozga. Naučnici smatraju da protein tau direktnije pokreće degeneraciju mozga kod Alchajmerove bolesti od proteina amiloida.

“Da bismo shvatili na koji su način i zbog čega neke osobe otporne na razvoj Alchajmerove bolesti, važno je pomno istražiti postmortem mozgove starijih osoba koje imaju duže neurone. Šta njihov mozak čini jedinstvenim? Kako bismo mogli iskoristiti njihove biološke osobine da bismo pridonijeli sprečavanju razvoja Alchajmerove bolesti”, pitanja su koja je postavila dr Gefen.

U sklopu istraživanja naučnici su postmortem proučili mozak šest starijih osoba koje su imale odlično pamćenje, potom mozak sedam kognitivno prosječnih starijih osoba, šest mladih osoba i pet osoba u ranoj fazi Alchajmerove bolesti.

Gefen je pojasnila da su izmjerili veličinu neurona u sloju II. entorinalnog korteksa, koji čini šest slojeva neurona poslaganih jedan povrh drugoga, a važni su jer drže pod kontrolom pamćenje. Istovremeno su proučili i kolika je akumulacija proteina u neurofibrilarnom klupku.

“Studija je pokazala da je u slučaju Alchajmerove bolesti atrofija neurona u entorinalnom korteksu, jednom od dijelova mozga odgovornom za pamćenje i čulo mirisa, bila karakteristično obilježje bolesti”, rekla je Gefen. “Pretpostavljamo da je ovaj proces posljedica akumulacije proteina tau u neurofibrilarnom klupku, što rezultira slabijom sposobnošću pamćenja u starijoj dobi”, dodala je.