Trik slavnog fizičara pomaže đacima da brže uče
-Aura koju je imao oko sebe bila je striktno lokalna, i uopšte nije bio svjetski poznat- opisao ga je Džejms Gleik, kasnije čovjek koji je napisao Fajnmanovu biografiju, u kojoj je rekao da su momenti usmenih ispita zapravo bili ključni momenat u njegovoj karijeri.
Fajnman se ozbiljno spremao za ispite. Došao bi u kamp, pronašao mjesto gde će biti sam, a potom bi otvorio potpuno novu bilježnicu.
Prvu crticu koju je sebi pisao o predmetu koji treba polagati bila je: Sve stvari koje ne znam. Na takav način, počinjao je organizaciju svog znanja.
Nedjeljama je raslojavao pojmove i ponovo ih sastavljao te uklapao u cjelinu koju uči. Trudio se da spozna esenciju svega onoga što treba da nauči.
– Kod njega je bila ključna samo jedna stvar – želja da nauči ono što ne zna – piše Gleik. Fajnmanova sveska se stalno punila, a srazmjerno podacima zapisanoj u njoj – rastao je i Fajnmanov um.
– Učenje je težak proces, koji zahteva dosta dubinskog istraživanja. Posvećivanjem metodi ‘bilježnice’, uvijek imate zadatak ispred sebe, ali samim tim vaše znanje se povećava. Motivaciju treba držati na nivou popunjavanja stranica stvarima koje ne znate – prenosi Business Insider.
Ideja je jednostavna: Svoje znanje i neznanje prevedite u konkretnu formu, i vjerovatno će vam biti potrebno manje mentalne energije da naučite ono što ne znate. S druge strane, metoda ‘bilježnica’ uvijek ostavlja prostora da otkrijete sopstveni potencijal.
Na kraju, kada popunite svesku, imaćete i konkretan materijal i upijeno znanje na koje možete biti ponosni.
Za one slabije upućene, Ričard Fajnman je američki fizičar poznat po radovima na polju kvantne mehanike i integralne formulacije i teoriji kvantne elektrodinamike.
Smatra se jednim od najuticajnijih ljudi 20. vijeka, a učestvovao je i u razvoju atomske bombe. Za rad na polju kvantne elektrodinamike osvojio je i Nobelovu nagradu za fiziku 1965. godine.
Preminuo je 15. februara 1988. godine.
(Dnevno.rs)
